DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 67     <-- 67 -->        PDF

bewegung in der Pflanze,« Wien) izlazi, da ovo spoljnje suberificirano
tkanje štiti unutarnja tkanja biljke od sušenja, te da istovremeno omogućuje
u izvesnoj meril izmenu gasova između spoljnjih i unutarnjih ćelija.
Čelične membrane sastavljene iz čiste celuloze bile bi potpuno
nepropusne za gasove, dok membrane iz suberificirane celuloze propuštaju
izvesne količine kiseonika i ugljičnog anhidrida.


Plutaste ćelije periderma imaju razne oblike. Kod 0- suber-a
sreću se istovremeno jako velike ćelije sa tankim pregradama (liege
mou), koje čine najveći deo plutnog omotača, zatim spljoštene ćelije
sa debelim zidovima (liege dur), te konačno prelazne forme ćelija. Ove
razlike u obliku, koje svojim izgledom liče na neku vrstu godišnjih
prstenova u drvetu, zahvaljujući ćelijama sa debljim zidovima nastalim
u jeseni, kasnije nestaju. Otprilike u desetoj godini stvara se samo
mekano pluto (liege mou). Kod jedne i kod druge vrste pluta protoplazma,
jedro i čelični sokovi jako brzo nestaju. Ćelije mekanog pluta
pune se vazduhom, dok one čvrstog pluta sadrže izvesnu mrku i neprovidnu
materiju. Tkanje sastavljeno od ovih ćelija mrtvo je i služi kao
zaštitno tkanje.


:


SI. 3. (Po »Cours de Botanique«)


Sržni zraci pluta u početku su cilindrični, kasnije usled bočnog
pritiska postaju eliptični i spljošteni. Ćelije, koje grade unutrašnjost ovih
kanala, vrlo se lako raspadaju ostavljajući u plutu prostore pune neke
crvenkaste praskaste materije. Ovi prostori prigodom prerade pretvaraju
se u rupe ili pukotine, što naravno osetno kvari kvalitet pluta, koji
time gubi na svojoj nepropustljivosti.


Cesto se između slojeva plutnog tkanja nalaze neoplutnjale ćelije.
Ove, ma da istog porekla, nešto se po strukturi i sadržini razlikuju od
plutnog tkanja, to je t. zv. suberoidno tkanje ili f e 1 o i d.


Felogen, posle aktivnosti od nekoliko godina, prestane stvarati.
Međutim ovom prvom felogenskom sloju sleduje drugi felogenski sloj,
koji svojim radom potiskuje pluto k spoljašnjosti, usled čega se ono
rasteže i puca. Kasnije i ovaj drugi felogen umire, a stvara se novi treći
sloj još dublje. Tako se na periferiji stabla obrazuje omotač, koji je u
glavnom rezultat slaganja pluta stvorenog od strane meristematičnih
ćelija raznih starosti. Ovaj omotač sastavljen od mrtvih tkanja periderma
i sekundarne like naziva se rhytidome . Rhytidome može
biti trajan, prstenast ili Ijuspav. Kod 0- suber-a rhytidome je trajan,
ostaje stalno priljubljen uz stablo. Jedino usled povećanja volumena


121