DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Dr. F l o r es opisuje ovo skoro jednako. On kaže: »Posle skidanja primarnog
pluta felogen se suši manje ili više u dubinu u kontaktu sa vazduhom.
Ružičasta boja, koju je imao u početku, postaje tamnocrvena, te
kasnije mrka. Između ovog otvrdnutog sloja i onog, koji je postao aktivan,
formira se novo pluto«. M. P i r o n t i kritikuje ova objašnjenja, te
iznosi svoja opažanja sa Sardinije. Po njemu prigodom skidanja muškog
pluta, kao i kasnije ženskog pluta, felogen se skida zajedno sa plutom
primarnim ilii sekundarnim. Ono malo felogena, što ostaje na stablu, suši
se i umire. Prema tome on ne stvara nilti bi mogao obrazovati onu
otvrdnutu zonu, ispod koje nastaje novo pluto. Skidanjem pluta ogoljava
se dakle lika, koja ima onu karakterističnu svetlo-crvenu boju, koju
Flores pridaje felogenu.


5EHUNĐ. PLUTO


SI. 5. (Po Pironti-u)


Sušenje međutim ne ograničava se samo na ono malo preostalog
felogena, ono prodire u spoljnje slojeve like, što je razumljivo, kada se
uzme u obzir, da je ovo tkanje naglo ogoljeno i izloženo uticaju letnjeg
sunca. Spoljnji slojevi like formiraju jednu zaštitnu zonu, koja štiti unutarnje
slojeve, od kojih jedan dobija meristematične osobine. Njegove
parenhimatične ćelije podele se stvarajući novi felogen i novo pluto.


Ako se posle 30—40 dana nakon skidanja primarnog ili sekundarnog
pluta ispita poprečni presek jednog stabla plutnjaka, videće se nekoliko
slojeva osušene like, tanak sloj novo-formiianog pluta, felogen, feloderm,
te konačno neosušena lika. Osušeni sloj like, koji služi kao zaštita aktivnim
slojevima, polako gubi boju i od jasno crvene prelazi u tamno
crvenu, zatim postaje crnkast, a kasnije dobija onu karakterističnu sivu
boju plutnjakove kore. Ovaj sloj, koji je u početku svojom zaštitnom
ulogom tako koristan, postaje vremenom nepotreban, čak i štetan. On


123