DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 16 <-- 16 --> PDF |
pošumiti, ako to već nije bio starii gaj; to može učiniti! jedino uz dozvolu kneza«. U članu 13 napomenuto je, da prokuratori! imaju prijaviti, ako »tko učini novi gaj« bez dozvole kneza. Matuć36 prevodi »ohne Bewilligung des Knez der Poljice einen neuen Wald anlegt«. Poljičani bavili su se u velikoj mjeri! stočarstvom, te stoku i! mliječne proizvode prodavali! u bližnjem gradu Splitu. Prema tome čuvali su pašnjake i odredbama statuta branili! uzgojiti! šumu na ovim pašnjacima. U pogledu čuvanja šuma imamo u statutu grada Trogira37 odredbu pod naslovom »De custodibus elligendis super custodia olivarum insulae Bue«. U ovoj se odredbi kaže »Zahtijevamo da trogirski! knez sa svojim senatom odredi postaviti jednog ili dva čovjeka, quii iurent denunciare omnes illos quos ipsi vel alter ipsorum scriverint incidisse sen infrigiisse quocunque modo de olivis sen de olivestriis vel rovers ...« koji! da se zakunu, da će prijaviti sve one, za koje ili jedan od njih sazna, da sijeku ili da lome ma na koji bilo način masline ili mastrinke ili! hrastove; bez povrede statuta da može svatko posjeći drvo za jaram ili napravu za mlaćenje žita. I navedena dva čovjeka moraju pomagati kod popravka uli presvođenja Ciovskog mosta. Nadalje u statutu grada Kastva nailazimo na ustanovu, kojom je određeno čuvanje šuma ii zabrana puštanja stoke na pašu. U spomenutom statutu (40. str. 188) navedeno je »Jošće, imenova suca od leta imata oblast i jesu dužni na svako leto braniti u Loze (po svoj prilici ime šumskog predjela) toga lesa seči ni živinu pasti... ni tim lesom zasekati«. Isti! statut 57. str. 193. ´drugom jednom odredbom naređuje slijedeće: »Jošće je zakon za tog dvornika, koga oficij izbere: ima prisećil da hoće pravo čuvati lese i! berguda«. U nekim našim statutima ima ustanova, kojima se regulira izvoz drva. Tako vidimo u statutu grada Korčule odredbu38 koja glasi: »Lignamina extrahi non possint sine expressa licentia consiilii,« t. j . drvo se ne može izvesti bez naročite dozvole vijeća... nijedan stranac, koji ne stanuje na Korčuli!, ne može sjeći ni izvesti! drvo ili koju god vrst drveta bez naročite dozvole velikog vijeća Korčule uz kaznu od 25 perpera za svakog vlasnika barke i mornare. Osim toga gubitkom barke i robe, koju bi na njoj vozili. I ako se sazna, da je kojil Korčulanac pružio pomoć, dao savjet ili zaštitu, neka odmah bude kažnjen sa kaznom od 50 dukata. Polovina te globe pripada tužitelju, a druga polovina općini. Dalje se u ovoj reformacijii spominje i slijedeće: »Et regimen, quod pro tempore merit,« imaju se u svakom selu odrediti četvorica, koji će paziti i prijavljvatil ovakove slučajeve. Da se zaštiti! šuma od devastacije i zabrani izvoz drveta, zamolili su građani Korčule,39 da se zabrani svaki izvoz drva iz Korčule po strancima i stranim brodovima, pošto od izvoza drva i drvne robe sa otoka 38 Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und Herzegovina (XII—1912). 37 Stat. Trag. I 75. 38 Stat. Curz. Reform. 200. 38 Stat. ..-z. Litterae 22 str. 177. 214 |