DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 3 <-- 3 --> PDF |
K ÜJA4ÄRSKJ JJST GOD. 64. TRAVANJ-SVIBANJ i94o. PROGLAS PRETSJEDNIKA DRUŠTVA ČLANOVIMA Gospodo kolege! Obnovljeno i pomlađeno hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo započinje nakon prekida od dva decenija usljed reorganizacije jugoslovenskog šumarskog udruženja radom pod imenom hrvatskog šumarskog društva. Imajući u vidu kontinuitet rada društva u novim promjenjenim prilikama smatram dužnošću svoje prve misli obratiti našim pokojnicima i u dubokom pietetu pokloniti se sjenama naših stručnih velikana, koji su kao pokretači i nosioci šumarskih ideja sa mnogo borbe, energije i poleta utirali staze našem narodnom šumarstvu i stvorili neprolazne vrijednote za naše mlađe generacije na polju šumarstva. Naše društvo će im odati najbolje dužnu poštu i zahvalnost ako njegovi članovi u velikoj ljubavi za šumu, šumarstvo i svoju domovinu budu išli u svom radu njihovim stopama. Obrazovanjem banovine Hrvatske i prenošenjem nadležnosti šumarskih poslova na banovinu Hrvatsku pokazala se neminovna potreba stvaranja samostalnog šumarskog društva, gdje će se raspravljati i rješavati svi naši specifični šumarski problemi. Nama šumarima povjerio je naš narod na upravu i čuvanje svoje veliko narodno dobro, svoje šume, a time u vezi i zadatak, da te šume kvalitativno i kvantitativno poboljšamo i poboljšane predamo idućoj generaciji. Život šume je složen, šumsko gospodarstvo vezano je za duga vremenska razdoblja i izloženo raznim utjecajima pa stoga i radovi u šumskom gospodarstvu zahtjevaju mnogo pažnje. Život našeg seljačkog naroda vezan je trajno za opstanak šuma. Šumarski odjel Banske Vlasti kao vrhovna šumarska instancija u banovini uočio je sve šumarske probleme, koji su došli novim stanjem do izražaja i sada su u proučavanju reforme, koje bi se imale u organizaciji šumarskih poslova i šumarske službe provesti na polju šumarstva. Sa dosadanjom šumarskom politikom će se prekinuti i uvesti novi pravac racionalnog i planskog rada uzimajući u obzir u prvom redu potrebe seljačkog naroda kao organizirane cjeline. 201 |