DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 32     <-- 32 -->        PDF

LITERATURA:
1) Beauverie: Le Bois, fasc. II. Paris 1905.
2) Cordašić : Nešto o onih vrstih amer. drveća kojih gojitba toli i u nas korisna
bila. Šum. List 1894.
3) Hickel : Dendrologie forestiere, Paris 1932.
4) Hu b er : Prüfung der Hölzer auf Kugeldruckhärte, Holz als Roh- u. Werkstoff,
Heft 7, Berlin 1938.
5) Janka : Die Härte des Holzes, Wien 1915.
6) Kollmann : Technologie des Holzes, Berlin 1936.
7) Kozarae : Amerikanski jasen, Šum. List 1898.
8) Mo nm i ti: Essais physiques, statistiques et dynamiques des bois. Bull, de la
section techn. de rAeronautique, Militaire, fasc. 29 i 30, Paris 1919.
9) P allay : Über die Holzhärteprüfung, Holz als Roh- u. Werkstoff, I, Heft 4,
Berlin 1938.
10) Pe t račić : Uzgajanje šuma I dio, Zagreb 1925.
11) S c h wapip a c h: Ergebnisse der Anbauversuche mit japanischen und einigen
amerikanischen Holzarten in Preussen, Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen,
Jg. 28, Heft 6.
12) Ugrenović : Tehnologija drveta, Zagreb 1932.
13) U g r en o vi ć: Instrukcija za istraživanje tehničkih svojstava drveta, Zagreb
(u rukopisu).


Ing. O. PIŠKORIĆ (Višegrad):


PONOVO O JEDNOM OD NAŠIH NAJAKTUELNIJIH
PROBLEMA*


(UN DE NOS PROBLEMES LE PLUS ARDENTS)


»Nama je da izvučemo meso, a kosti da ostavimo« rekao je, prema
nalazu u arhivu tajnih sjednica bečkog krunskog vijeća, god. 1876 tadanji
ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske grof Andrassy u razgovorima
oko okupacije Bosne. Govorilo se o bosanskom prirodnom blagu:
rudama il drvu. Jedino to može biti razlog, što svojedobna austrijska vladavina
nije odmah izlučila šume potrebne za podmirenje potreba mjesnog
stanovništva na drvu i paši od šuma, koje se mogu slobodno za prodaju
sjeći, jer je baš u mnogim merematskiim1 šumama posječeno u korist
državne blagajne mnogo milijuna m3 drveta. »Oglodane kosti«, to su današnje
slike bosanskih šuma. Iako to ne vrijedi! stopostotno, ali svakako
u takvom razmjeru, da problem servituta u drž. šumama Bosne zavređuje
pažnju ne samo stručne nego i šire javnosti, jer su bez njene pomoći sami
šumari preslabi ili bi napredak bio prespor.


* Članak je stigao ovamo u julu prošle godine. Uredn.
1 Prema raspisu Direkcije dri. šuma u Sarajevu br. 7389/38. ima se ukratko
servitutni odnos bosansko-hercegovačkog seljaka na drvarenju i pašarenju u drž.
šumama nazivati »merema´tom«.


230