DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 34 <-- 34 --> PDF |
stašici zemlje kao jedine hraniteljice. Kada se radi o relativnom šumskom tlu, tada je to za narodno gospodarstvo svakako jedan plus, pa tako možemo i shvatiti1, zašto na pr. poljoprivrednici (agronomi) ne gledaju uzurpanta tako prijekim okom kao šumari, kojima je zapalo u dio, da se trgaju s narodom oko njegove vlastite haljine ... Današnji put bosanskog šumarstva zapravo je bespuće, lutanje, ali koje udaljuje od cilja t. j . od maksimalnog iskorišćenja svih prirodnih blagodati najbolje realiziranih u šumi. Dok lutamo bespućem trošeći svoje sile u jalovoj borbi protiv činjenica i diktata života, navlačimo na sebe prokletstvo budućih pokoljenja, jer ne znamo ili: ne ćemo da krčimo put, kojim će se služiti mnoga pokoljenja ... SI. 1. Š. u. Višegrad. Šuma Varda sa sjecištima zbog negativnog djelovanja stoke: nepošumljcnim ni nakon 14 godina. (Foto lug. Isajev 1939. god.) Pašu, sječu, uzurpacije, krade mogle bil suzbiti samo drakonske mjere. Te pak drakonske mjere stvarale bi svjesne protivnike šumarstva. Mjesto toga ima jedan drugi! put, koji bi mogao da vodi napretku. Taj put je pred nekoliko godina iznesen u »Šumarskom listu«,2 a nedavno ponovo naglašen.3 Sve je to zapravo premalo kao j rasprava na godišnjoj skupštini podružnice JŠU u Sarajevu 1937. god., jer time nije problem ni malo krenut s mrtve točke, kao što nije donio nikakvih rezultata ni rad pojedinaca unutar njihove službene dužnosti. 2 »Šumarski list« iz 1936. god. br. 8. u raspravama Ing. Sipan o vica , Omanovića i Piškorića. 3 »Zaštitnik«, organ Društva za zaštitu životinja i raslinja, Beograd 1938. god., sv. V—VI u člancima Ing. A. Ružic a (str. 6. i 49.). Nadalje se je na ovogodišnjem (1939. god.) proljetnom zasijedanju poljoprivredne komore Drinske banovine tražila, prema novinskim izvještajima, likvidacija uzurpacija u Bosni i Hercegovini i istakla: 232 |