DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 36 <-- 36 --> PDF |
tada bi i to bilil samo sporadični slučajevi Prigovor, da seljak ne čuva sada ni svoje šume, nije na mjestu. Sadanja njegova šuma, pa imao u njoj i svega samo nekoliko stabala, zapreka je, da se ne može koristiti drvom iiz državne šume (i to građevnim, jer ogrev i! ne smatra nekim merematom), e a u novoj situaciji sjetio bi se, da se može uzdati samo u svoju snagu. 2. Praktički bi se provedba izdvajanja svela na ograničavanje preostalog državnog posjeda, te bil se ovaj posao mogao izvršiti u razmjerno kratkom vremenu. Samu naime individualnu diobu (formiranje zajedničkih šuma) trebalo bi vršiti odvojeno od općeg izdvajanja, kako bi državni posjed što brže došao do svojih stalnih granica, koje bi se doduše kasnije eventualno mogle i ispravljati. Izdvajanjem bi državni posjed SI. 2. Š. u. Višegrad. »Kraljevo brdo« kod Riidog: desno od ograde dobrovoljačka zemlja Miličić Jose, koji je podizanjem ograde i isključenjem paše iz sitne šikare, -kao što je vidimo lijevo od ograde, u roku od 12 godina podigao lijep hrastov gaj. Foto Ing. Isajev 1939. god. pao na četvrtinu ili čak i na petinu spram sadanjeg, dobio bi zaokruženu grničnu liniju i time bi se ubrzali taksacioni radovi. Osim toga otpala bi potreba postavljanja novih sila u upravu državnih šuma kroz izvjesno vrjeme u povećanom broju, a sadanje osoblje moglo bi svoje sile upotrijebiti u konstruktivan rad umjesto sadanje jalove defenzivne obrane. Bilans uprave državnih šuma bio bil mnogo povoljniji, Dubioze s naslova 6 Riješenje Direkcije drž. šuma u Sarajevu br. 12.412/36. glasi: »Šumske uprave imaju se načelno držati principa, da onaj, koji ima vlastitu šumu, ne može imati pravo servituta, jer je svaki šumovlasnik po zakonu o ´šumama dužan šumu, gdje ona postoji, da održava i u njoj da vodi ipotrajno gospodarenje.« 234 |