DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 37     <-- 37 -->        PDF

šumskih šteta i uzurpacija smanjile bi se na deseti ili još i manji dio, a
zar i to nije aktiva?7


3. Dok se korist pod t. 2) može označili kao korist vlasnika šume,
izdvajanje bi donijelo i koristi od općeg značenja. Ta opća korist je pojačani
prirast. Velika većina čuvala bi i njegovala dobivene gajeve, jer bi
bili uvjereni da ih za sebe čuvaju. O tome ima lijepih primjera u višegradskoj
upravi (si. 2), gdje ima lijepih privatnih gajeva podignutih iz
šikara na vlastitoj, dobrovoljačkoj, pa i na uzurrpiranoj zemlji.8 Prirast
izdvojenih gajeva služio bi za pokriće vlastitih potreba, a državne šume
mogle bi proizvoditi drvo za izvoz (aktivirati državni saldo u međunarodnoj
trgovini) ili za posebne vrste upotrebe kao na pr. za pogon motora
preko super-goriva.9 To dalje znači, da bi mjesni žitelj imao i direktne
koristi u državnoj šumi! nalazeći zaradu u njoj, koja je već danas
neophodno potrebna, a kamo li ne u skoroj budućnosti.10
7 Za višegradsku upravu drž. šuma (s nominalno oko 43.000 !ha zemljišta, od
kojeg se danas može uzeti oko 25.000 ha za šume, 10.000 ha za šikare, 4.500 ha za krš
i golijeti, dok ostatak otpada na uzurpirana zemljišta ili pašnjake, također za seoske
potrebe) može se postaviti ovakav račun u slučaju provedbe segregacije:


A) Za Upravu drž. šuma (šumski erar) godišnja dobit iznosi:
a) Mjesto sadanjih 10 čuvara šuma, a koji broj nikako ne zadovoljava,
bilo bi ih dosta 8. Dakle 4 čovjeka manje, što uz prosječnu
mjesečnu plaću od 1.100 din. iznosi 80.000 din.


b) 90% šumske štete otpada na merematske dijelove šume, pa
prema tome ušteda dubioznih potraživanja iznosi 90.000 din.


c) Postigao bi se pojačani prirast (bolje čuvanje od stoke) za
najmanje 1 m3/ha ili za ncsegregiranu1 (površinu, koja bi po aproksimativnom
računu imzosila oko 1O.000 ha, svega 10.000 m3; uzmimo vrijednost
po m3 samo s 12 din. (veliko učešće bukovine), to bi vrijednost
prirasta iznosila 120.000 din.


d) Nepotrebnost povećanja današnjeg stručnog osoblja, dakle
ušteda barem jedne stručne sile ili godišnje 20.000 din.


e) Dubiozna potraživanja po troškovima prijava za uzurpacije drž.
zemljišta najmanje s 10.000 din.


Svega godišnje 320.000 din.


To znači po ha 32 dm. a koji iznos predstavlja čist prihod šumskog erara u
slučaju segregacije. Država pak kao imperijum imala bi koristi i od poreza sa segregiranog
dijela, te pojačanog prirasta, što bi predstavljalo daljnjih ....... dinara, dakle
u svemu preko 600.000 dinara ne računajući ovamo vrijednost sadanjeg drvarenja i
pašaremja, koja po računima lug. Španovića u inspekcijonoj relaciji za 1935. god. višegradske
uprave iznosi oko 1,400.000 dinara.


8 Analogna pojava kao i u Lici (Ing. A. Peruši ć «Oko kreiranja ličke imovne
općine«, »Šumarski list« br. 6. iz 1939. god. str. 278.).
9 »Metalurgija« Beograd 1939. god. br. 2. u raspravi M. Obr a do vica : »Problem
goriva i maziva i mogućnost njihovog rešenja kod nas«.
10 Dr. O. F ranges : »Problem relativne prenapučenosti u Jugoslaviji« u
»Arhivu Ministarstva poljoprivrede« god. V. sv. XI. — 1938. god.


235