DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Ing. MARIJAN MATIJAŠEVIĆ (Kosinj): GOSPODARSKO-POLITIČKE MJERE ZA OBRANU ŠUMA (PROTECTION DES FORETS DU POINT DE VUE POLITICO-ECONOMIQUE) Najbolnije putanje našeg šumskog gospodarstva jesu pustošenja šuma koja su posljednjih godina zauzela zastrašujuće dimenzije. Zahvaljujući samo žalosnoj činjenici, da nemamo statistike, pa prema tome nii približan uvid u opadanje šumovitosti i porast golijeti ii. besplodnih krševa, postoji još relativno optimističko uvjerenje, da smo zemlja vrlo šumovita. Kada bismo bili u stanju, da odredimo sve one površine, preko kojih je prešlo pustošenje, kada bismo mogli brojkama utvrditi porast krčevina i izračunati sve gubitke narodnog gospodarstva, koji! su odatle nastali, dakle kada bismo imali kakovu takovu (ali ipak točnu) statistiku, vidjeli bismo, kuda vodi nemar za naše najveće narodno dobro. U posljednje vrijeme javljaju se glasovi i u dnevnoj štampi, da su šume u opasnosti i da ih treba spašavati. Osnivaju se društva i odbori; za pošumljavanja, izdaju se propagandni letači, ali sve je to još samo djelomična akcija, više osjećajna nego planska i zato ne očekujmo mnogo od nje. Kod rješavanja problema obrane šuma od pustošenja (devastacije) logično se namiču pitanja, koji su mu uzroci, koje su to ekonomske i društvene komponente, koje dovode neku širu ili užu zajednicu do toga, da sama uniištuje svoje dobro. Ne ulazeći u analizu tih osnovnih komponenata, možemo sprečavati i u nekom vremenskom odsjeku možda sasvim spriječiti pustošenje i šumske štete uopće strogom primjenom šumsko-redarstvenih propisa i izvršenjem njihovih kaznenih sankcija predviđenih u zakonu o šumama, ali tim nije i! neće biti otklonjena trajno opasnost od pustošenja. Jer čim popusti stroga primjena šumsko-redarstvenih propisa, pritisak žiteljstva na šumu pojavit će se u povećanom opsegu, iz čega se može zaključiti, da se je ono odricalo pojedinih svojih potreba i njihovo neudovoljenje samo kumuliralo. Šumsko-redarstveni propisi i njihove kaznene sankcije određuju pojedine ljudske čine kao šumske prestupe i dakako kaznu za njih ne ispitujući im uzroke, a problematika je gospodarsko-političke obrane u pronalaženju svrsishodnih mjera, koje bi onemogućile i samu intervenciju prestupa. Dok su dakle šumsko-redarstvenil propisi! pravo, koje hoće da sa svojim kaznenim sankcijama usmjeri ljudske čine u određenom pravcu, dotle gospodarsko-političke mjere treba da stvore objektivnu mogućnost za njihovo izvođenje; one treba da stvore stanje, u kojemu neće biti ni moguć ni nuždan prestupak. Da bi! se mogle pronaći takove mjere za obranu šuma, moramo biti na čistu sa uzrocima, radi kojih nastaju pustošenja. Te uzroke možemo svrstati u tri grupe: a) ekonomska, b) politička i političko-demagoška, c) kulturno-socijalna. 237 |