DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 41 <-- 41 --> PDF |
malena. Da takove kazne ne mogu postići svoje svrhe, to je izvan svake diskusije. Problematika obrane šuma od pustošenja, koje nastaje po sili! ekonomskih uzroka, sastoji se u tom, da se paralizuje konstantni pritisak pučanstva na šumu. Mogućnost paralizovanja naći ćemo u nekim gospodarskim i gospodarsko-političkim mjerama, koje može provesti samo zajednica odnosno banovina, a te su: 1. provesti kolonizaciju pučanstva pasivnih krajeva u druge krajeve, gdje postoje uvjetil za trajno naseljenje; 2. voditi smišljeno i planski industrijsku politiku i provoditi i n du s t r i j al iz a c i ju, kako bi se poljoprivreda općenito odteretila od suviška pučanstva, a napose ona u pasivnim krajevima i kako bi se što prije izmijenila gospodarska i društvena struktura banovine; 3. in tezi vi rat i ekstenzivnu poljoprivredu računajući s time, da se i u njoj samoj može stvoriti relativna raznolikost zanimanja, a da ni ne govorimo o uraznoličavanju kultura; 4. intenzivirati stočarstvo uvođenjem plemenite stoke, melioracijom pašnjaka i suvata, te racionalizirat i ga podizanjem mljekara i klaonica il t. d. Ekonomski uzroci neće se moćil tako jednostavno ukloniti, ali treba nastojati, da se što prije i pravilnije uklone. Politička i političko-dernagoška grupa uzroka. Ovaj kompleks uzroka pustošenju šuma podijeljen je u dvije podgrupe, od kojih svaka ima svoje posebno značenje. U političke uzroke pustošenja (obešumljenja) dolaze sve one mjere, koje neka zajednica odnosno vlast njezina poduzima, da bil pustošenjem ili devastacijom* pojedinih svojih teritorijalnih dijelova proizvela drugu važniju društvenu svrhu. Može se desiti, da se neki šumski kompleksi posijeku radi stabilizacije same vlasti u početku njezina nastajanja (vlasti, koje nastaju iza revolucija) ili da se šumski kapital transformira u drugu vrstu kapitala (industrijalizacija kapitalno siromašnih zemalja) ili da se uravnoteži državni budget i t. d. Sve su to djela, koja preduzima sama vlast u općenite svrhe i taj kompleks uzroka ulazi u okvir državne ekonomske politike. Pa ipak i u takovim slučajevima treba jako oprezno postupati, jer se greške počinjene nad šumom teško ispravljaju. Političko-demagoški uzroci ne idu za općim svrhama društvenim, već naprotiv služe pojedincima ili klikama za njihove vlastite interese. Primitivni ljudi i nestručnjaci! smatraju šumu nečim, što se ne da potrošiti!, izmjeriti ii nadzirati. I što prema tome znači! za samu šumu, ako netko u njoj posiječe više, nego što treba ili ako se iz tih ogromnih rezervi nekome naplate njegove zasluge? Možda je iz takovog shvaćanja il nastalo ono političko koncesionilranje pojedinih partijskih ljudi, koji su po tom istom shvaćanju i tražili! koncesije baš u šumi. Jer kad nestane šume, sagnjilii panjevi slabi su svjedoci o ispravnosti ili neispravnosti postupka s njome. * Pustošenje ili devastacija upotrebljava se u ovom članku kao terminus technfccus za svako prekomjerno iskorišćavanje šuma, koje može (posredno ili neposredno da dovede do obešumljenja (deboissement). 239 |