DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 43 <-- 43 --> PDF |
imao pravo da se narodnom imovinom bogatu. Dosadašnje političke koncesije rezultat su krivog poimanja o vrijednosti i društvene funkcije neke jedinice. Jer kad čovjek nešto istinsku stvara Mil radi za društvo, on to radi na liniji svoje unutarnje stvaralačke potrebe i sva su velika ljudska djela stvorena zato, što su morala biti stvorena, a ne zato, što su autori njihovi! očekivali društvene beneficije. I političke panike, koje nastaju na prelomima društvenih sistema ili u vrijeme ratova, od velikog su značenja za devastaciju šuma. To su abnormalna masovna raspoloženja, kada masa izgubi orijentaciju o svom daljnjem opstanku u vremenu i prostoru i kada mahnitajući razara sve, što joj stoji na raspoloženju. I ako se rijetko dešavaju, spominjem ih radi potpunosti i radi činjenice, da su i njihovom postanku krivi neodgovorni elementi. Kulturno-socijalna grupa uzroka proističe ne samo iz ekonomskih podataka nekih društvenih cjelina ilil krajeva, nego također ii iz kulturnih i društvenih odnošaja, a iz njih ponajviše. Pa i ako su ovi uzroci u krajnjoj konzekvenciji povukli svoje korijenje iz ekonomskih podataka, nisu isključivo samo njihova posljedica i rješavanje njihovo nije ovisno o općoj ekonomskoj stabilizaciji cijele države. Oni! su više manje posljedica mentalitetnih osebina, općeg stupnja kulture i obrazovanosti kao i običaja i! navika ii društvene konzervativnosti. Oni dakle nisu posljedica momentanih ili sadašnjih ekonomskih i društvenih odnosa, nego su uvjetovani i povjesnim udesom pojedinih krajeva. Kulturni! il ekonomski razvoj sredine ovisan je u historijskom svom nastajanju o lokalitetu krajeva t. j . o njihovoj konfiguraciji, prohodnosti, prirodnoj zatvorenosti, o komunikacijama, pitomosti ili! surovosti! prirode kao i o načinu i mogućnosti zadovoljavanja životnih potreba. Sve su to činioci, koji mogu negativno utjecati na društveni razvoj sredina i formi-´ rati mentalitet, ako ne negativan, ali! često inertan. Kulturno-socijalni uzroci pustošenja šuma nesumnjivo su produkt neobrazovanosti i primitivizma i njihovo odstranjenje predstavlja ujedno i kulturno pridizanje pojedinih dijelova našeg naroda. Slaba obrazovanost dolazi od slabih prosvjetnih prilika ili nedostatka škola, a javlja se u društvenom pogledu kao nedostatak svijesti o zajedničkim dobrima i potrebama. Otuda i neshvaćanje vrijednosti i potrebe čuvanja općih dobara, kao što su šume. Nema ni onog idealnog poimanja o sudioništvovanju u zajedničkim dobrima, ni brige za unapređenje i čuvanje istih, kao da društvo ne nadživljava pojedince. Neobrazovanost u društvenom smislu javlja se dakle kao nehaj za sve, što nije direktno u individualno-interesnoj sferi primitivnog pojedinca. Pa i neobrazovani pojedinac predstavlja uvijek opasnost za šumu, jednostavno zato, što u šumi; ili u stablu ne gleda životnu organizaciju ili živi organizam, koji također postavlja zahtjeve za svoju egzistenciju. Lako je zaključiti, kako neobrazovan čovjek, neimajući dovoljno jasne predodžbe o drvetu i šumi! i! o njihovim životnim zahtjevima i vrijednostima, može naškoditi pojedinim stablima (kresanjem, nasijecanjem, köranjem il t. d.) ili cijelim sastojinama (požar, sakupljanje lilstinca) ni ne sluteći, da svojim radom zaista pravi štetu. 241 |