DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Zato je neophodno potrebno podizati škole il širiitil prosvjetu, jer
neobrazovanost ne samo da je narodna šteta, nego i narodna sramota.
Ne treba napose naglašavati potrebu prosvjećivanja, ali se mora upozoriti
s time u vezi, da će uz prosvjećivanje trebatil povesti zgodnu i
smišljenu propagandu, ne samo plakatima nego il knjigama i živom
riječju.


Korisno bi možda bilo, kad bi Banska vlast ili Šumarsko Udruženje
(ako ima novaca) raspisalo natječaj za lako i lijepo beletristilčko štivo,
koje bi u formi zabavnoj tretiralo stanovite šumarske probleme. Ovakav
način poučavanja je neposredniji i lakši. Takove »beletrističko-šumarske«
knjige trebalo bi onda na banovinski teret štampati i rasturiti ih medu
narod.


Da se kome ne bi činilo ovo smiješnim, upozorujem na činjenicu,
da su i druge države mnoge svoje probleme rješavale uz traženu saradnju
književnika, koji su svojim djelima popularizirali pojedina nastojanja
svojih vlada. I kod nas bi trebala postojati uža saradnja književnika
sa općim nastojanjem oko podiizanja našeg naroda i rješavanja
tolikih važnih problema naše banovine Hrvatske, pa dakle i problema
očuvanja šuma.


Treba nastojati, da se i u školske udžbenike unese što više gradiva
iz oblasti šumarstva na zgodan način, da se ne proširi samo spoznaja o
vrijednosti šume, nego da se čovjek oplemeni i u odnosu spram nje.


Primitivizam neke sredine ocrtava se također i u načinu zadovoljavanja
najnužnijih potreba (stanovanja i ishrane) i u ekonomisanju sa
dobrima.


Ima cijelih krajeva naše banovine, gdje su kućice izgrađene iz
drveta od temelja do krova, u čemu se vidi! il negospodarstvenost i primitivizam
zadovoljenja ljudske potrebe u pogledu odmora i udobnosti.
Kraj obilja (na žalost) kamena graditi kuće od drveta znači prilično skupi
luksuz, jer se kamen ne da unovčiti, dok je drvo velika vrijednost. Nesumnjivo
je, da je kamen bolji građevni materijal za te svrhe, jer drvo
relativno brzo propada u otvorenom dodiru sa izmjenom vlage zraka,
ako nije naročito konzervirano. Za konzerviranje pak treba novaca I
stručnog znanja, što naš siromašni seljak nema. Radi toga drvene kućice
brzo propadaju, a radi! svojstava drveta, da se uteže, vitla i puca, one
ne služe u punom smislu svrsi, kojoj su namijenjene, to jest da pruže
topao i siguran zaklon svojim stanovnicima.


Daleko više građevnog drveta potroši se u građevne svrhe radi
toga, što se kuće i pokrivaju drvetorn, tako zvanom krovnom daskom ilJ
sindrom (šimlom). Krov od krovnih dasaka nije dugotrajan i lako jje
upaljiv, a ipak je nevjerojatno skup.**


** Napravimo li uporedbu troškova pokrivanja krova crijepom i pokrivanja sa
šimlom prema shemi »Građevnog .. is to j b em i k a« i aiz pretpostavku, da je
cijena crijepa 30 para na gradilištu, to dobivamo slijedeću sliku računa po četvornom
metru:


242