DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Skupoća šimle očituje se u tome, što je za njezinu izradbu potrebno zdravo i cjepivo drvo boljih dimenzija, pravno i bez kvrga, dakle baš ono, koje je tehnički najbolje. Kako se pak u šumi! ne može po vanjskim znacima sa sigurnošću utvrditi, koje je stablo cjepivo, a koje nije, to je potrebno takovo stablo pronaći nasijecanjem ili špananjem stabala. Baš u tom ranjavanju šume predstavlja šimla i njezina izrada jedno teško pitanje i skupo podmirivanje građevnih potreba. Jer dok je na jednoj strani ta šimla kratkotrajna, na drugoj strani ona predstavlja stanoviti kvantum upropaštenih stabala, pa i cijelih sastojina. Ima ljudi, koji se bave isključivo izradom i prodajom šimle, bilo da zakonskim ili nezakonskim putem dolaze do stabala (šimlari). I jedan i drugi put je štetan. Razumljivo je samo po sebi, da će šimlar za svoj posao (pogotovo ako je nezakonit) tražiti baš ono stablo, koje će datil najveći efekat, dakle on će nemilosrdnim nasijecanjem morati ozlijediti stanoviti broj stabala, da dođe do cjepivog. Ranjena stabla propadaju ii u tome treba također tražiti uzrok nestajanju šuma. Razumije se, da će šumovlasnik nastojati da što prije iskoristi ozlijeđena stabla (dok se trulež ne proširi cijelim stablom) i tako će posjeći više nego mu dopuštaju šumskouzgojni obziri. Tako onda nastaju prorijeđene sastojine, u kojima elementarne nepogode mogu uništiti i uslove za daljnje opstojanje šume. No i kod zakonskog sticanja stabala za šimlu nije ništa bolje jer i ono ima samo prividan oblik zakonitosti. Šimlar, koji. je nakanio kupiti stabla za cijepanje, prošeće se prethodno po šumi i nasijecanjem ustanovi ona, koja će mu najbolje odgovarati. Poslije stanovitog vremena, kada rana malo zastari, kupuje ih kod šumarskih ureda kao propadajuća. Ta žalosna činjenica, da za jedno cjepivo stablo treba ozlijediti i uništiti nekoliko elitnih, prisiljava šumsko-gospodarsku politiku na efikasne mjere. Ne znam ´kako savjesno čuvanje šume i najstroži postupak protiv takovog vandalizma gotovo je bez svake svrhe. Moramo imati još na umu, da radi raspadanja kućnih zadruga potreba za drvom u ove svrhe konstantno raste. Broj seoskih kućanstava stalno raste, a ova imaju potrebu za građevnim materijalom za izgradnju novih kuća i gospodarskih zgrada. Za dvostruko pokrivanje krova sa 1 m. Za dvostruko pokrivanje orijepom na suho dugom, 10—13 cm. širokom šimlom sa položenim potrebno je: presegom od 20 cm. potrebno je: zidara 0,05 ä 50 Din = 2,50 Din. tesara 0,7 ä 50 Din . . . = 3,50 Din. kravara 0,04 ä 50 » = 2,00 » šimle kom. 22 ä 5,50 Dim . = 11,00 » težaka 0,07 ä 30 » = 2,10 » čavala , 0,75 » crijepa 36 ä 0,30 i» = 2,10 » 15,25 Din. 17.40 Din. U računu razumijeva se cijena šimle na gradilištu sa troškom izrade, podvoza i šumske takse. Iz uporedbe izlazi, da je crijepni krov malo ili nimalo skuplji od drvenog. Uzme li se, da crijepni krov traje dvostruko više od drvenog, to je otplatna renta investicije za crijepni krov dvaputa manja ili izlazi, da je drveni krov dvaputa skuplji od crijepnog. 243 |