DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ovi preventivni troškovi za čuvanje postojećih šuma bit će daleko manji od troškova podizanja i uzgajanja novih, a oni ujedno daju garanciju za normalni! kontinuitet šumskog gospodarstva. Jer renesansu šumarstva mali narodu slabih kapitala ne mogu stvoriti Posebno je potrebno istaknuti, da grupa kulturno-socijalnih uzroka stoji gotovo samostalno i neovisno o drugim grupama, koje su manje više općeg karaktera, te se baš u njenoj domeni može najviše učiniti na očuvanju šuma. Tu je moguć onaj sitan rad svakog pojedinca. Pridizati malog čovjeka zadaća je svakog intelektualca, a šumara napose, jer je on s njim u stalnoj i tijesnoj vezi, a pridižući ga najbolje će poslužiti i svome narodu i struci, kojoj je posvetio sav svoj život. Završavajući! razmatranja o gospodarsko-političkim mjerama za očuvanje šuma moram naglasiti, da ona nisu obuhvatila sve uzroke pustošenja u detalje kao ni sve gospodarske mjere za obranu. Uzroci pustošenja grupirani su radi lakšeg pregleda i specijalizacije mjera za svaku grupu posebno. Konačno ni intencija ovih razmatranja nije ta, da pruže zaokruženu i definitivnu formulu za rješavanje jednog tako važnog problema, kao što je čuvanje šuma, nego da se on stavi na tapet javnih razgovora i da se pokaže put, kako bi se od propagandnih plakata došlo jednom i do d j e 1 a čuvanja. RfiSUMĆ L´auteur expose ses vues d´apres lesquelles la protection la plus efficace de nos forets ne consJste pas dans les mesures de defense et des sanctions mais plutot dans ... reforme de nos systemes economiques. Ing. JOVAN DRAKULIĆ (Zagreb): ŽIVOT ŠUMSKIH RADNIKA U HRASTOVIM ŠUMSKIM MANIPULACIJAMA (LA VIE DES OUVR1ERS FORESTIERS) Drvo je sirovina koja ima raznoliku il važnu ulogu u materijalnom životu. Prema svrsi kojoj je drvo namenjeno, ono mora da pretrpi niz promena, bilo fizičke, bilo hemiske prirode. Da se od iskonskog stabla u šumi! dobije građevni materijal, pokućstvo, hartija, svilene čarape, ili bilo koja druga drvena roba, mora se utrošiti mnogo rada. Na strugarama i drugim postrojenjima za preradu drveta mašine su odnele već davno pobedu nad radnom snagom čovekovom. Međutim, za radove u šumi snaga čovekovih mišića ostala je i dalje kao glavna pokretačka sila. Još za dugo će ručna pila il sikira biti! glavna oruđa za obaranje drveća i preradu u šumii. Hrast se seče u pravilu zimi. Nastankom jeseni dovode se radnici u šumu, da svojom snagom obore stabla i tako učine prvi il najteži korak na putu, kojim prolazi drvo do konačne upotrebe. O samom radu šumskih radnika bulo je dosta reci i! zato ću se ovde ograničiti na prikaz životnih uslova pod kojima se radi. 245 |