DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 51 <-- 51 --> PDF |
skih radnika da odlučuju, da lil da prihvate posao za ponuđenu nagradu ili ne, iskorišćuju se pri! organizovanju poslova oko seče neke šume, nudeći nagradu za rad, koja odgovara sebičnim računima onoga, koji tu šumu seče. Stirn treba prekinuti i nagrada se mora odrediti računajući vrednost rada i vodeći računa o uslovima, pod kojima se radi, bez obzira koliko je radnika na raspoloženju. Poduzetnička dobit pri iskorišćavanju hrastovme retko se spušta do onih računskih 20%. Velika poduzetnička dobit opravdava se rizikom uloženog kapitala u šumska preduzeća. Međutim ovaj rizik baš nije toliko velik, kako se želi nametnuti, jer šuma više ne pretstavlja zagonetku i nešto nepoznato. Uverenje, da je rizično ulagati kapital u šumska preduzeća pripada prošlom veku, kada je bilo malo stručnjaka, slab saobraćaj, pa slaba i trgovina. Sada se to uverenje vcštački održava i poduzetnička dobit bi se mogla mirne duše opteretiti za onoliko, koliko je potrebno da šumski radnici dobiju nagradu prema svom radu i prema prilikama pod kojima rade. RESUME. La vie des ouvriers for es tiers dans une foret de chene exploitante. SAOPĆENJA SASTAV GOSPODARSKIH OSNOVA ZA NEBANOVINSKE ŠUME Navodno Banska Vlast banovine Hrvatske radi na novoj naredbi za uređenje šuma iimovnih općina, koju će kasnije protegnuti na sve ostale šume pod naročitim javnim nadzorom kao i na privatne šume. Uzimam si slobodu da iznesem u tom pogledu svoje nemjerodavno gledište, te da istodobno podsjetim na slijedeće poznate mi radove: 1) Ing. R. Kolibaš , Tridesetgodišnjica hrvatskog Naputka za sastav šumskogospodarstvenih osnova, Šumarski list 1933, str. 641. 2) Ing. A. P a nov, Uređenje nedržavnih šuma u Jugoslaviji, Jugoslavenska šuma 1938, str. 273. 3) Ing. Dok a Jovanović , O uređivanju šuma u kraljevini Jugoslaviji, Jugoslavenska šuma 1939, str. 181. Kao sva navedena gg. uz mnoge poznate mi stručnjake i ja se slažem s time, da je jedan od najvažnijih, a ujedno i najhitnijih zadataka našega šumarstva svakako uređenje šuma. Kako još uvijek kod nekojih kolega vlada mišljenje, da su naredba i naputak iz 1903. godine i suviše jednostavni, slobodan sam pozvati se na činjenicu spomenutu u navedenom članku g. ing. Kolibaša, da je u roku prvih trideset godina, otkako su naredba i naputak bili na snazi, od sveukupnog broja zemljišnih zajednica (1650) bilo uređeno njih ca 100 ili ca 6%. Buduća naredba za sastav gospodarskih osnova trebala bi biti vrlo liberalno shvaćeni okvir, koji bi sa dovoljno obzira obuhvatio sve one šume, za koje ne postoje još nikakvi pismeni podaci.. Tek kad se nakon jednog dli dva decenija uspije većinu šumskih objekata uokviriti sa prvom makar kako ekstenzivnom osnovom, neka se na temelju stečenog iskustva sastavi nova naredba za sastav gospodarskih osnova sa više zahtjeva odnosno detalja. 249 |