DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 51 <-- 51 --> PDF |
skih radnika da odlučuju, da lil da prihvate posao za ponuđenu nagradu ili ne, iskorišćuju se pri! organizovanju poslova oko seče neke šume, nudeći nagradu za rad, koja odgovara sebičnim računima onoga, koji tu šumu seče. Stirn treba prekinuti i nagrada se mora odrediti računajući vrednost rada i vodeći računa o uslovima, pod kojima se radi, bez obzira koliko je radnika na raspoloženju. Poduzetnička dobit pri iskorišćavanju hrastovme retko se spušta do onih računskih 20%. Velika poduzetnička dobit opravdava se rizikom uloženog kapitala u šumska preduzeća. Međutim ovaj rizik baš nije toliko velik, kako se želi nametnuti, jer šuma više ne pretstavlja zagonetku i nešto nepoznato. Uverenje, da je rizično ulagati kapital u šumska preduzeća pripada prošlom veku, kada je bilo malo stručnjaka, slab saobraćaj, pa slaba i trgovina. Sada se to uverenje vcštački održava i poduzetnička dobit bi se mogla mirne duše opteretiti za onoliko, koliko je potrebno da šumski radnici dobiju nagradu prema svom radu i prema prilikama pod kojima rade. RESUME. La vie des ouvriers for es tiers dans une foret de chene exploitante. SAOPĆENJA SASTAV GOSPODARSKIH OSNOVA ZA NEBANOVINSKE ŠUME Navodno Banska Vlast banovine Hrvatske radi na novoj naredbi za uređenje šuma iimovnih općina, koju će kasnije protegnuti na sve ostale šume pod naročitim javnim nadzorom kao i na privatne šume. Uzimam si slobodu da iznesem u tom pogledu svoje nemjerodavno gledište, te da istodobno podsjetim na slijedeće poznate mi radove: 1) Ing. R. Kolibaš , Tridesetgodišnjica hrvatskog Naputka za sastav šumskogospodarstvenih osnova, Šumarski list 1933, str. 641. 2) Ing. A. P a nov, Uređenje nedržavnih šuma u Jugoslaviji, Jugoslavenska šuma 1938, str. 273. 3) Ing. Dok a Jovanović , O uređivanju šuma u kraljevini Jugoslaviji, Jugoslavenska šuma 1939, str. 181. Kao sva navedena gg. uz mnoge poznate mi stručnjake i ja se slažem s time, da je jedan od najvažnijih, a ujedno i najhitnijih zadataka našega šumarstva svakako uređenje šuma. Kako još uvijek kod nekojih kolega vlada mišljenje, da su naredba i naputak iz 1903. godine i suviše jednostavni, slobodan sam pozvati se na činjenicu spomenutu u navedenom članku g. ing. Kolibaša, da je u roku prvih trideset godina, otkako su naredba i naputak bili na snazi, od sveukupnog broja zemljišnih zajednica (1650) bilo uređeno njih ca 100 ili ca 6%. Buduća naredba za sastav gospodarskih osnova trebala bi biti vrlo liberalno shvaćeni okvir, koji bi sa dovoljno obzira obuhvatio sve one šume, za koje ne postoje još nikakvi pismeni podaci.. Tek kad se nakon jednog dli dva decenija uspije većinu šumskih objekata uokviriti sa prvom makar kako ekstenzivnom osnovom, neka se na temelju stečenog iskustva sastavi nova naredba za sastav gospodarskih osnova sa više zahtjeva odnosno detalja. 249 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Zamišljam si buduću naredbu i naputak tako jednostavnima i prema tome jeftinima, kao da sastavljamo — recimo — savjesnu statistiku. To bi bilo olakšano činjenicom, da danas gospodarske osnove sastavljaju i izvršuju isključivo šumarski inženjeri. Potrebno je utvrditi mede posjeda u terenu, nacrt u najviše slučajeva u mjerilu 1:10.000, kod manjih posjeda u mjerilu 1:5.000, površinu u hektarima sa jednom decimalom, brojenje stabala u debljinskim s tepenima od 10—10 om, prema vrstama razlučeno, bilo za cijele sastojine (odsjeke, odjeljenja ili kako se već bude nazvala najmanja jedinica u šumi), bilo pomoću primjernih ploha za sve one sastojine, koje u prvom deceniju ne dolaze na sječu. Svako suvišno opisivanje u tekstu pojedine sastojine trebalo bi da otpadne, a na mjesto toga trebalo bi popratiti osnovu tipičnim fotografijama uz opći opis šume. Dobro bi bilo odustati od utvrđivanja starosti, ako se pokažu poteškoće radi heterogenih naših prilika, barem za prvi decenij, te odustati od skrižaljaka dobnih razreda, koje se temelje na starosti. Općom porabnom osnovom trebalo bi utvrditi visinu užitaka jedino sveukupno za decenij ne praveći razlike između glavnog i međuužitka, barem za prvi decenij, te time sastavljaču svakogodišnjeg drvosječnog predloga ostaviti mogućnost da se prilagodi konkretnim prilikama drvnog tržišta, izvoza, eventualnih elementarnih nepogoda itd., koje se prilike ne dadu predvidjeti unaprijed, a ipak su od presudne važnosti. Tokom trajanja osnove od deset godina sve izvršene sječe po količini, te u svakoj sastojini za sebe trebalo bi točno evidentirati odmah svake godine. Posebna porabna osnova ne bi bila pomagalo, nego umjetna zapreka gospodarenju, naime u koliko se njom želi odgovoriti na sva tri pitanja: kada, gdje i koliko se ima sjeći. Zadatak sastavljanja gospodarske osnove treba biti ograničen na inventariziranje zasebno po sastojinama, dok glede etata treba utvrditi jedino, »koliko« će se sjeći u cijeloj gospodarskoj jedinici, za koju se sastavlja osnova, te bi dakle na svaku godinu imala da otpadne otprilike jedna desetina (jer osnova traje deset godina). Odakle sastavljaču gospodarske osnove odvažnost, da u godini sastavljanja gospodarske osnove propiše za 10 godina unaprijed, da se ima te i te godine, u toj i toj sastojini posjeći toliko i toliko. Ovakvim odredbama ne mogu da vidim drugog razloga osim možda tradicije. Pristaše posebne porabne osnove možda će reći, da se od nje može i odstupiti, ako se to dovoljno obrazloži. Time se očito misli, da treba samostalno da misli svaki, koji izvršuje odredbe gospodarske osnove. Držim, da će većina voditelja sječe iz komoditeta mnogi propis gospodarske osnove rade izvršiti nego opravdavati promjenu i, da tako kažem, buniti se protiv autoriteta, makar novo-nastalo stanje zahtijeva, da se izvjesni propis gospodarske osnove ne izvrši. Trpjeti će posljedice ta ista šuma, za koju smo svu ovu osnovu radili ulažući u to i truda i vremena, a onda jednom od naših neopreznih mjera, kao što je sastavljanje posebne porabne osnove, riskirali potpun nspjeh. Pogrešno bi bilo pridavati gospodarskoj osnovi onu važnost, koje ona nema. Kada su šume u opasnosti, onda je pogrešno misliti, da će gospodarska osnova donijeti spas. Isto tako kao što u detalje izrađena osnova može šumi dobro doći, isto tolika je vjerojatnost, da ovakva osnova upropasti šumu, ako se ne uzmu u obzir nove konkretne prilike, koje nastanu tokom trajanja gospodarske osnove. Naglasio sam gore, da svaku osnovu sastavlja šumarski inženjer, pa prema tome predviđam, da će se eventualne omaške iz neznanja svesti na najmanju mjeru, pogotovo jer svaku osnovu ispituje Banska Vlast, a da o hotimičnim nepravilnostima upravo i ne govorim. Doklegod se posjed šume ne bude primjereno rentirao, dotle će oni posjednici šuma, koji o rentabilitetu naročito vode računa, nastojati da posijeku svoje sastojine, 250 |