DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Zamišljam si buduću naredbu i naputak tako jednostavnima i prema tome jeftinima, kao da sastavljamo — recimo — savjesnu statistiku. To bi bilo olakšano činjenicom, da danas gospodarske osnove sastavljaju i izvršuju isključivo šumarski inženjeri. Potrebno je utvrditi mede posjeda u terenu, nacrt u najviše slučajeva u mjerilu 1:10.000, kod manjih posjeda u mjerilu 1:5.000, površinu u hektarima sa jednom decimalom, brojenje stabala u debljinskim s tepenima od 10—10 om, prema vrstama razlučeno, bilo za cijele sastojine (odsjeke, odjeljenja ili kako se već bude nazvala najmanja jedinica u šumi), bilo pomoću primjernih ploha za sve one sastojine, koje u prvom deceniju ne dolaze na sječu. Svako suvišno opisivanje u tekstu pojedine sastojine trebalo bi da otpadne, a na mjesto toga trebalo bi popratiti osnovu tipičnim fotografijama uz opći opis šume. Dobro bi bilo odustati od utvrđivanja starosti, ako se pokažu poteškoće radi heterogenih naših prilika, barem za prvi decenij, te odustati od skrižaljaka dobnih razreda, koje se temelje na starosti. Općom porabnom osnovom trebalo bi utvrditi visinu užitaka jedino sveukupno za decenij ne praveći razlike između glavnog i međuužitka, barem za prvi decenij, te time sastavljaču svakogodišnjeg drvosječnog predloga ostaviti mogućnost da se prilagodi konkretnim prilikama drvnog tržišta, izvoza, eventualnih elementarnih nepogoda itd., koje se prilike ne dadu predvidjeti unaprijed, a ipak su od presudne važnosti. Tokom trajanja osnove od deset godina sve izvršene sječe po količini, te u svakoj sastojini za sebe trebalo bi točno evidentirati odmah svake godine. Posebna porabna osnova ne bi bila pomagalo, nego umjetna zapreka gospodarenju, naime u koliko se njom želi odgovoriti na sva tri pitanja: kada, gdje i koliko se ima sjeći. Zadatak sastavljanja gospodarske osnove treba biti ograničen na inventariziranje zasebno po sastojinama, dok glede etata treba utvrditi jedino, »koliko« će se sjeći u cijeloj gospodarskoj jedinici, za koju se sastavlja osnova, te bi dakle na svaku godinu imala da otpadne otprilike jedna desetina (jer osnova traje deset godina). Odakle sastavljaču gospodarske osnove odvažnost, da u godini sastavljanja gospodarske osnove propiše za 10 godina unaprijed, da se ima te i te godine, u toj i toj sastojini posjeći toliko i toliko. Ovakvim odredbama ne mogu da vidim drugog razloga osim možda tradicije. Pristaše posebne porabne osnove možda će reći, da se od nje može i odstupiti, ako se to dovoljno obrazloži. Time se očito misli, da treba samostalno da misli svaki, koji izvršuje odredbe gospodarske osnove. Držim, da će većina voditelja sječe iz komoditeta mnogi propis gospodarske osnove rade izvršiti nego opravdavati promjenu i, da tako kažem, buniti se protiv autoriteta, makar novo-nastalo stanje zahtijeva, da se izvjesni propis gospodarske osnove ne izvrši. Trpjeti će posljedice ta ista šuma, za koju smo svu ovu osnovu radili ulažući u to i truda i vremena, a onda jednom od naših neopreznih mjera, kao što je sastavljanje posebne porabne osnove, riskirali potpun nspjeh. Pogrešno bi bilo pridavati gospodarskoj osnovi onu važnost, koje ona nema. Kada su šume u opasnosti, onda je pogrešno misliti, da će gospodarska osnova donijeti spas. Isto tako kao što u detalje izrađena osnova može šumi dobro doći, isto tolika je vjerojatnost, da ovakva osnova upropasti šumu, ako se ne uzmu u obzir nove konkretne prilike, koje nastanu tokom trajanja gospodarske osnove. Naglasio sam gore, da svaku osnovu sastavlja šumarski inženjer, pa prema tome predviđam, da će se eventualne omaške iz neznanja svesti na najmanju mjeru, pogotovo jer svaku osnovu ispituje Banska Vlast, a da o hotimičnim nepravilnostima upravo i ne govorim. Doklegod se posjed šume ne bude primjereno rentirao, dotle će oni posjednici šuma, koji o rentabilitetu naročito vode računa, nastojati da posijeku svoje sastojine, 250 |