DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Br. 54/40. ZAPISNIK I. sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva, održane dne 21. travnja1940. god. u Šumarskom domu u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva, Vukotinovićeva ul. br. 2 u Zagrebu. Prisutni: Pretsjednik Ing. Ante Abramović; potpretsjednik Ing. Čedom i 1 K o 1 u d r o v i ć; tajnik Ing. Vladimir Bosiljević; blagajnik g. O s k a r D r em i 1, te odbornici gg. inženjeri: Ivan As a n č a i ć, Ra si im Bećiragić, Ivan Oodek, Josip J o z i ć, Krešimir K a t i ć, Ilija Lončar, Mihovil M a r- k i ć, Petar M a t k o v i ć, Milan R o s a n d i ć, Stjepan Š k o p a c. Ispričali su se radi otsutnosti: Ing. Petar Prpić, Ing. Dane Bulut, Ing. Makso Fischer i Dr. Antun Levaković. Dnevni red: 1. — Primanje članova. 2. — Saziv glavne skupštine. 3. — Rasprava o proračunu. 4. — Rasprava o imovini Hrvatskog šumarskog društva. 5. — Eventualija. Pretsjednik u zakazano vrijeme otvara sjednicu, te prije prelaza na dnevni red pozdravlja sve prisutne i ističe svoju radost, što se ova prva sjednica održava u prostorijama Šumarskog doma u Zagrebu. Zatim ukratko izvještava o radu oko organizacije društva od dana skupštine do danas, te iznosi najvažnije momente, koji su u međuvremenu uslijedili, a to su: 1.) odobrenje društvenih pravila po Banskoj Vlasti, č.´me je društvo stupilo u život i 2.) odluka Sreskog suda kao zemljišno-knjižnoga suda u Zagrebu broj 3490/40, kojom je vlasništvo Šumarskog doma u Zagrebu u gruntovnici preneseno na Hrvatsko šumarsko društvo. Time smo postali vlasnici Šumarskog doma, ranijeg vlasništva Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. Obrazloživši: rad uprave, koji je bio u vezi sa gore spomenutim, napose se osvrće na dužnosti i djelokrug rada upravnog odbora u budućnosti. Društvena pravila određuju smjernice našega rada, a rad će se kretati u tom pravcu da se udovolji potrebama šum. struke i željama članstva, te da se ostvare ciljevi društva. Napose moramo preuzeti na sebe brigu o zaštiti interesa članova društva. Preuzevši na sebe sve te obaveze, mi smo si svjesni odgovornosti i dužnosti, koje nas u našem budućem radu čekaju, ali ćemo naše poslove vršiti sa ljubavi prema struci i prema narodu. Pošto smo sada obnovili i reorganizirali sav društveni rad prema jednodušnoj želji sviju hrvatskih šumara, čije su oči danas uprte u Hrvatsko šumarsko društvo, moli sve članove, a napose odbornike, da izvrše svoje dužnosti, kako se to očekuje. Najtoplije pozdravlja sve prisutne i nakon toga prelazi na prvu točku dnevnoga reda: I. Primanje članova. Tajnik Ing. Vladimir Bosiljević izvještava, da su se za članove H. Š. D. prijavili pristupnicama 356 šumara, a osim toga nekolicina su poslali upite radi objašnjenja, da li mogu biti redoviti članovi društva. Prelazi se po tome na čitanje pristupnica, pri čemu se razvila diskusija o tumačenju čl. 5. društvenih pravila, tko može biti redoviti član društva. Gosp. Asančai ć smatra da odmah prestaje biti članom društva lice, koje bude premješteno sa područja banovine Hrvatske. Gosp. Bosiljević , da se briše iz članstva onaj koji odseli sa područja banovine Hrvatske i izjavi da prestaje biti članom H. Š. D 264 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Qosp. K a t i ć predlaže, da se redoviti član nakon odlaska sa područja ´banovine Hrvatske prevede među izvanredne članove. Nakon kraće diskusije prima se prijedlog g. Katića. Kao redoviti članovi Hrvatskog šumarskog društva primaju se slijedeća gg.: 1 Ing. Abramović Ante, šum. savjetnik Ban. Vlasti, Zagreb; 2 Agić Oskar, šum. nadsavj. u p., Vinkovci; 3 Ing. Alić Josip, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma., Sušak; 4 » Alikalfić Fazlija, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma, Mostar; 5 » Ambrinae Josip, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Zagreb; 6 » Anderka Julio, šum. savjetnik u p., Vinkovci; 7 Dr. Ing. Anić Milan, asistent sveučilišta, Zagreb; 8 Ing. Antoljak Rudolf, šum. vježbenik, Ban. Vlasti, Zagreb; 9 » Arnautoviić Ferid, šum. vježbenik, šum. uprava, Bugojno; 10 » Asančaić Ivan, šum. savjetnik, Bisk. vlast., Đakovo; 11 » Babić Vladimir, šum. vježbenik, Sresko načelstvo, Zagreb; 12 » Bakranin Juraj, šum. pristav, šum. uprava, Otočac; 13 » Badovinac Zvonko, šum. pristav, ravn. š., Zagreb; 14 » Balaić Mijo, viši šum. pristav, šum. uprava, Krasm>; 15 » Bastjančić Ivica, šum. pristav, ravn. šuma, Vinkovci; 16 » Bećiragić Rasim, šum. nadzornik, šum. uprava, Ravna Gora; 17 » Belecki Nikola, viši šum. pristav, Makarska; 18 » Belašković Dragan, šum. pristav, sresko načelstvo, Podravska Slatina; 19 » Bcltram Vladislav, šum. viši pristav, šum. uprava, Vrbanja; 20 » Benić Emil, šum. savjetnik, K. I. O., Bjelovar; 21 » Beraković Stevo, šum. vježbenik, šum. uprava, Otočac; 22 » Berleković Stjepan, šum. nadzornik, Velika, SI. Požega; 23 » Bestal Vilim, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Zagreb; 24 » Bevelakva Stjepan, sreski šumar, sresko načelstvo´, Dugoselo; 25 n Bićanić Branko, šum. upravitelj, šum. uprava, Mrkopalj; 26 » Bikčević Tomo, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma, Zagreb; 27 » Bilić Dragutin, šum. vježbenik, ravn. b. š., Tomislav-grad; 28 y> Biondić Josip, šum. tehn. inspektor u p., Jastrebarsko; 29 » Bjegović Tomo, šum. savjetnik, ravn. b. š., Zagreb; 30 » Bosiljević Vladimir, šum. pristav, ravn. b. š., Zagreb; 31 » Brajdić Ferdo, šum. nadzornik, ravn. b. š., Zagreb; 32 » Bratuž Ernest, šum. savjetnik, sresko načelstvo, Šibenik; 33 » Briksi Stjepan, sreski šumar, sresko načelstvo, Varaždin; 34 » Brkljačić Nikola, šum. pristav, šum. uprava, Sv. Ivan Žabno; 35 i» Brnjas Dragutin, š. savjetnik, ravn. b. š., Zagreb; 36 » Brosig Ljudevit, nadšumar u p., Zagreb; 37 » Bucalić Janko, šum. nadzornik, ravn. š. I. 0., Nova Gradiška; 38 » Budiselić Mijo, viši šum. savjetnik, šum. uprava, Sv. Ivan Žabno; 39 » Bula Konstantin, šum. vježbenik, Durdenovac; 40 » iBulut Dane, šum. savjetnik, Mostar; 41 » Cenić Ante, viši šum. pristav, Vinkovci; 42 » Cestar Stjepan, viši šum. pristav, Koprivnica; 43 » Chylak Roman, uprav. šum. uprave, Zavalje; 44 » Crnadak Milan, šum. savjetnik, ravn. b. š., Vinkovci; 45 »» Cšikos Stjepan, šum. nadsavj. u p., Zagreb; 46 » Čuvaj Josip, šum. pristav, ravn. b. š., Vinkovci; 47 » Čeović Ivo, šum. savjetnik, Ban. Vlast, Zagreb; 265 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 68 <-- 68 --> PDF |
48 » Čmelik Vilim, načel. Odel. š. Min. šuma i ruda u ip., Zagreb; 49 » Čolović Ilija, šum. vježbenik, Split; 50 » Cop Vjekoslav, upravitelj šum. uprave, Livno; 51 » Delač Slavko, Sum. nadzornik, ravn. b. š., Zagreb; 52 » Demokidov Emanuel, š. v. pristav, Čazma; 53 » Dereta Bogdan, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb; 54 » Dorčić Dragomir, šum. vježbenik, ravn. b. š., Sušak; 55 i» Dražlić Jure, šum. madsavjetnik u p., Zagreb; 56 » Dremil Oskar, šum. savjetnik u p., Zagreb; 57 » Dropučić Stjepan, šum. pristav, Našice; 58 » Du´bravčić Vjenceslav, šu´m. nadzornik, Pitomaca; 59 » Duić Ante, sreski šum. referent, sresko načelstvo, Delnice; 60 » Dukčević Martin, sreski šum. referent, Vel. Gorica; 61 » Dumendžič Adolf, šum. viši savjetnik u p., Zagreb; 62 » Djikić Salih, šum. viši pristav, ravn. b. š., Mostar; 63 » Emrović Borivoj, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb; 64 i» Fašaić Vid, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb; 65 » Ferić Ilija, šum. nadzornik, Petrinja; 66 » Fey Josip, šum. savjetnik, Ban. Vlast, Zagreb; 67 » Ficko Dragutin, nadšumar šum. upave, Trnava; 68 » Filipan Franjo, viši šum. pristav, Podr. Slatina; 69 » Filipović Vladimir, šum. vježbenik, ravn. b. š., Vinkovci; 70 » Fischer Maks, sreski šumar, sresko načelstvo, Karlovac; 71 i> Foreyt Edo, šum. pristav, Pitomaca; 72 » Francišković Stjepan, viši šum. pristav, ravn. b. š., Zagreb; 73 » Franješ Eugen, šum. viši pristav, ravn. K. I. O., Bjelovar; 74 » Frković Ivica, odjelni pretstojnik š., Zagreb; 75 » Giperborejski Boris, viši šum. pristav, sresko načelstvo, Imotsko; 76 » Gjaić Matija, tajnik šum. fakulteta, Zagreb; 77 » Gjurković Matija, šum. nadzornik, ravn. š. I. 0., Nova Gradiška; 78 » Godek Ivo, šum. pristav, Banska Vlast, Zagreb; 79 » Grahovac Petar, šum. nadzornik, sresko načelstvo, Zagreb; 80 » Grahli Ljubomir, upravitelj šum. upr., Ivanska; 81 » Gregačević Mirko, š. vježbenik, šum. upr., Vrhovine; 82 » Grohovac Zrinjko, sreski šumar, Krapina; 83 » Grünwald Josip, insp. Min. šuma i rudnika, Zagreb; 84 » Hanzl Dragutin, gradski šum. referent, SI. Požega; 85 » Haramija Viktor, šum. nadzornik, Banska Vlast, Split; 86 » Heim Johan, šum. vježbenik, šum. upr., Oriovac; 87 » Helebrant Adolf, šum. savjetnik u p., Zagreb; 88 » Helman Matija, šum. viši pristav, I. O. Dur., Bjelovar; 89 » Herjavec Dragutin, šum. pristav, Banska Vlast, Zagreb; 90 » Herman Josip, sreski šumar, Virovitica; 91 » Hladiš Ivan, šum. inžinjer, Ivanska; 92 » Horvat August, sreski šumar, Sušak; 93 » Horvat Ivo, asistent sveučilišta, Zagreb; 94 » Horvat Stjepan, šum. vježbenik, ravn. b. š., Sušak; 95 » Hradil Dragutin, šum. nadsavj. u p., Zagreb; 96 » Hranilović Dane, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb; 97 » Hranilović Makso, sres. šumar, Đakovo; 98 » Hrgović Nikola, šum. vježbenik, Petrinja; 266 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 69 <-- 69 --> PDF |
99 » Hrska Ivo, šum. pristav, šum. upr., Novigrad Podrav.; 100 » Hruška Bernard, šum. vježbenik, Kutjevo; 101 » Hrženjak Ferdinand, šum. vježbenik, ravn. b. š., Zagreb; 102 » Hržić Gustav, šum. savjetnik, Sušak; 103 » Huterer Julije, šum. vježbenik, Travnik; 104 » Hvala Rajko, upravitelj šum. uprave, Vojni Križ; 105 » Ileković Mat´ja, šum. vježbenik, Grubišno Polje; 106 » Ilić Nikola, šum. savjetnik, Banska Vlast, Zagreb; 107 » Ivančan Cvjetko, šum. viši pristav, Dur. I. O., Bjelovar; 108 » Jančik Jaromir, šum. vježbenik, ravn. b. š., Mostar; 109 » Jankavić Ilija, sreski šumar, SI. Požega; 110 » Janković Franjo, šum. vježbenik, ravn. ban. š., Vinkovci; 111 » Janković Mirko, šum. pristav, šum. uprava, Nova Raca; 112 » Jasić Dušan, ravnatelj šuma Brod. I. 0., Vinkovci; 113 » Jedlovski Dušan, šum. vježbenik, Split; 114 i» Jelača Vladimir, šum. vježbenik, ravn. ban. šuma, Sušak; 115 » Jelenčić Vladislav, šum. viši pristav, Otok; 116 » Jelenić Ivo, šum. viši pristav, St. Mikanovci; 117 » Jellmann Bela, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb; 118 » Jcuić Božidar, sreski šumar, Livno; 119 » Jerbić Ivan, viši šum. savjetnik u p., Zagreb; 120 » Jerbić Marijan, sreski šumar, Daruvar; 121 » Jerbić Zdravo, šum. savjetnik I. O., Nova Gradiška; 122 » Ježić Miroslav, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Mostar; 123 » Jindra Branko, šum. vježbenik, SI. Požega; 124 » Jošovec Adolf, šum. savjetnik, Sušine-Đurđenovac; 125 » Jozić Josip, šum. nadzornik, šum. uprava, Bjelovar K. I. 0.; 126 » Jnrčić Marijan, šum. pristav, šum. manipuL, Majur, Kostajnica; 127 » Jurković Fabijan, šum. nadzornik, ravn. ban. šuma, Sušak; 128 » Juvančić Ivan, šef šum. Gutmann S. H., Belišće; 129 » Kajfež Drago, priv. činovnik šum. uprave, Zagreb, Medulićeva 32; 130 » Kajganović Mirko, šum. vježbenik, ravn. šuma, Sušak; 131 » Kapić Mustafa, šum. nadzornik, ravn. šuma, Nova Gradiška; 132 » Kariolić Stanko, šum. nadzornik, ravn. šuma, Sušak; 133 » Katić Krešimir, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb; 134 » Kauders Alfons, šum. savjetnik, Zagreb; 135 » Kelez Marin, šum. savjetnik, Ravn. ban. šuma, Sušak; 136 » Keiner Hugo, šum. Kaptolski, Varaždinske Toplice; 137 » Kercškenji Velimir, šum. nadsavj. u p., Zagreb; 138 » Kirij Konstantin, šum. vježbenik, Glina; 139 » Knez Antun, šum. upravitelj, Kloštar Ivanić; 140 » Koch Miroslav, šum. vježbenik, Ravn. šuma, Sušak; 141 » Kodžić Nikola, sreski šumar, Karlovac; 142 » Kohut Ladislav, šum. viši pristav, Senj; 143 » Kolibaš Rudolf, viši šum. inspektor u p., Zagreb; 144 » Koludrović čedomil, šum. nadzornik, Split; 145 » Kopf Stjepan, šum. nadzornik, Vinkovci; 146 » Koprić Andrija, šum. savj. Ban. Vlasti Zagreb; 147 » Korica Vladimir, šum. manipularija, Medurić; 148 » Korošec Mijo, šum. nadzornik, Ravn. šuma I. O. K., Bjelovar; 149 » Kosović Bogoslav, pomoć. min. u p., Zagreb; 267 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 70 <-- 70 --> PDF |
150 » Kosović Juraj, šum. vježbenik, sresfeo načelstvo, Gospić; 151 » Kostenac Ivo, sreski šumar, Vukovar; 152 » Košćak Franjo, uprav. šum. uprave, Prozor; 153 » Kosti ć Srdan, v. d. uprav. šum. uprave, Hrv. Dubica; 154 » Košutić Stevan, šum. vježbenik, Karlovac; 155 » Kotarski Mijo, šum. vježbenik, Vrbovsko; 156 » Kovačević Pero, sreski šumar, Jastrebarsko; 157 » Kovačević Roko, šumarski nadzornik, Zagreb; 158 » Kovačević Stevo, šum. vježbenik, Banska Vlast, Split; 159 » Kovačić Borislav, šum. nadzornik, Krivi Put; 160 » Kral Franjo, šum. vježbenik, Nova Gradiška; 161 » Kreč Franjo, šum. vježbenik, sresko načelstvo, Virovitica; 162 » Krišković Lambert, viši šum. savjetnik u P-, Zagreb; 163 » Kršćanović Ivan, šum. vježbenik, ravn. šuma I. O., Ogulin; 164 » Kučić Vilim, ovi. šum. inž., Skrad; 165 » Kundrat Emil, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb; 166 » Kutleša Stjepan, šum. viši pristav, šum. upr., Travnik; 167 » Kvaternik Ante, šum. pristav, Ogulin; 168 » Lakić Ivan, šum. vježbenik, Ravn. šuma, Zagreb; 169 » Lapaine Dušan, uprav. šum. uprave, Novi Vinodol; 170 » Leustek Albin, šumar grad. šuma, Zagreb; 171 Dr. Ing. Levaković Ante, sveuč. profesor, Zagreb; 172 Ing. Loger Lavoslav, šum. viši pristav, Vinkovci; 173 » Lončar Ilija, šum. savjetnik, Ravn. šuma, Zagreb; 174 !» Lončarević Stjepan, šum. vježbenik, v. d. upr. šuma, Lipovljani; 175 » Loparić Nikola, šum. pristav, Konjic; 176 » Lovrić Ante, šum. viši pristav, Vranovina; 177 » Lovrić Lavoslav, upravitelj šum. uprave, Fužine; 178 » Lovrić Ninoslav, šum. pristav, Ravn. ban. šuma, Zagreb; 179 » Lucarić Tomo, šum. vježbenik, Vinkovci; 180 » Lukačić Petar, šum. vježbenik, Karlovac; 181 » Lulić Stjepan, kotarski šumar, Ivanec; 182 » Macoratti Otmar, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Mostar; 183 » Maček Stjepan, šum. vježbenik, Banska Vlast, Zagreb; 184 i» Madiraca Humbert, viši šum. pristav, Banska Vlast, Zagreb; 185 » Mađarević Srećko, šum. inspektor u p., Zagreb; 186 » Mahovlić Josip, šum. viši pristav, Pletemica; 187 » Majnarić Marijan, šum. savjetnik, Zagreb; 188 » Maljko Sergi´j, šum. pristav, Ravn. šuma, Mostar; 189 » Manz Edoard, šum. inžinjer, ravn. ban. šuma, Sušak; 190 » Marčić Josip, šum. savjetnik, Split; 191 » Marinković Branimir, šum. vježbenik, Split; 192 » Markić Mihovil, šum. savjetnik, Banska Vlast, Zagreb; 193 » Maruzzi Ivan, ravnatelj šuma u p., Sušak; 194 » Masa Robert, šum. vježbenik, Zagreb; 195 » Matijašević Marijan, šum. pristav, Kosinj; 196 » Matijašić Vladimir, šum. viši pristav, Vrhovine; 197 » Matizović Dragutin, šum. ravnatelj u p., Zagreb; 198 » Matković Petar, šum. vježbenik, Split; 199 » Matolnik Ivan, viši šum. savjetnik, Zagreb; 200 » Mazanek Josip, šum. vježbenik, Vinkovci; 268 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 71 <-- 71 --> PDF |
201 » Medaković Mirko, šum. savjetnik, Banska Vlast, Zagreb; 202 » Mihalić Stjepan, sreski šum. referent, Delnice; 203 » Mihić Josip, kot. šumar, Koprivnica; 204 205 » Milinković Ivan, upravitelj šuma, Plitvički Leskovac; 206 » Mott Rafael, šum. pristav, Vinkovci; 207 » Mrzljak Mladen, šum. vježbenik K. I. O., Bjelovar; 208 » Muck Valter, šum. nadzornik, Otočac; 20° » Muftić Haiid, šum. viši pristav, Banska Vlast, Zagreb; 210 » Mujdrica Mihajlo, šum. nadzornik, Vinkovci; 211 » Mužinić Milan, inspektor šuma, Split; 212 » Müller Đuro ml., šum. vježbenik, Bjelovar; 213 » Müller Rihard ml., šum. vježbenik, Bjelovar; 214 i» Neuhold Rihard, sreski šumar, Čabar; 215 » Navračić Ivan, šumi pristav, Direkcija šuma Đurđev. I. O., Bjelovar; 216 » Navratil Ivo, viši šum. pristav, Jastrebarsko; 217 » Dr. Neidhardt Nikola, izvanredni sveuč. prof., Zagreb; 218 » Nikšić Stapan, šum. nadzornik, Gospić; 219 » Nogić Ivan, šum. vježbenik, Ravn. šuma, Zagreb; 220 » Novak Aleksander, šum. viši pristav, Glina; 221 » Novaković Mladen, šum. vježbenik, Mostar; 222 » Novoselec Franjo, sreski šumar, Čakovac; 223 i» Ogloblin Juraj, šum. vježbenik, Otočac; 224 » Oraš Igo, šum. nadzornik, Split; 225 » Oreščanin Dušan, šum. pristav, Garešnica; 226 » Ostojić Petar, šum. savjetnik Ban. Vlasti, Zagreb; 227 » Padjen Ivan, šum. nadzornik, Nova Gradiška; 228 » Pajc Miso, upravitelj šum. uprave, Slav. Brod; 229 » Pauković Antun, upravitelj šum. uprave, Donji Lapac; 230 » Pavičić Stipe, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Sušak; 231 » Pećina Mihovil, šum. savjetnik, ravn. ban. šuma, Zagreb; 232 » Peičić Viktor, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb; 233 ´» Pere Zvonimir, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb; 234 » Peroković Ivo, šum. viši pristav, Zagreb; 235 » Peršić Nikola, sreski šumar, Bjelovar; 236 » Perušić Andrija, šum. savjetnik, Zagreb; 237 » Petek Franjo, v. d. uprav. šum. uprave, Perušić; 238 » Dr. Petračić Andrija, sveue. profesor, Zagreb; 239 » Petračić Božidar, šum. pristav, Vinkovci; 240 » Petrak Juraj, šum. savjetnik, Zagreb; 241 » Petrović Petar Pecija, šum. savjetnik, Zagreb; 242 » Pichler Milan, šum. nadzornik, Zagreb; 243 » Pičman Dragutin, šum. savj., Karlovac; 244 » Piršić Vilim, ravnatelj ban. šuma, Vinkovci; 245 » Piškorić Oskar, sreski šumar, Vrbovsko; 246 » Plavšić Stevan, šum. pristav, šum. upriava, Trnjani; 247 » Plesa Vinko, šum. nadzornik, Senj; 248 » Pleško Bartol, šum. nadsavjetnik u p., Krapina; 249 » Polak Velimir, šum. nadzornik, Karlovac; 250 » Premužić Andrija, šum. savjetnik, ravnatelj, Zagreb; 251 » Prokopljević Nenad, sreski šumar, Podr. Slatina; 269 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 72 <-- 72 --> PDF |
» Protoklitov Nikolaj, ovi. šum. inž., Beliišće; » Prpić Petar, direktor šuma u m., Zagreb; » Prpić Stjepan, šum. savjetnik u p., Glina; » Prvanov Ivan, šum. vježbenik, Nova Gradiška; » Psom Josip, sreski šum. referent, Pisarovina; » Radetić Ivan, šum. vježbenik, ravn. šuma, Sušak; » Radimir Dragutin, ravnatelj šuma, Mostar; » Radišević Josip, šum. pristav, Delnice; » Rađošević Vjenceslav, ravnatelj šuma 1. 0. K., Bjelovar; » Reiherzer Krešimir, šum. vježbenik, šum. uprava, Nova Kapela; » Renko Stanislav, šum. vježibenik, Sušak; » Res-,Koritić Ante, šum. savjetnik u p., Zagreb; » Res-Koritić Vladimir, šum. nadzornik, Vinkovci; » Rilke Ljudevit, šum. vježbenik, Nova Gradiška; » Rohr Petar, šum. nadsavjetnik, Našice; » Rosandić Mirne, šum. nadzornik, Vinkovci; » Rožić Adolf, šum. vježbenik, Durđev. I. 0., Bjelovar; » Rosić Ante, šum. vježbenik, Split; » Rupčić Nikola, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Zagreb; » Riichter Kamilo, šum. vježbenik, šum. uprava, Rajić; » Rukavina Branko, ovi. šum. inž., Pakrac; » Runje Hinko, šum. nadzornik, Durđev. I. O., Bjelovar; » Ružičić Antun, sreski šumar, Našice; » Saćer Ivan, šum. činovnik u m., Gor. Stubica; y> Salom Mordo, šum. pristav, šum. uprava, Travnik; » Samide Ivan, upravitelj veleposj., Valpovo; » Seidel Oskar, šum. nadzornik, K. I. 0., Bjelovar; » Serdar Stjepan, šum. savjetnik, Sušak; » Sgurić Mihajlo, gradski šumar, Križevci; » Sedmak Antun, šum. inž., Ravn. ban. šuma, Zagreb; » Seleković Ivan, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci; » Severinski Vladimir, šum. vježbenik, šum. uprava, Virovitica; » Smilaj Ivan, šum. savjetnik, Vinkovci; » Slović Zvonimir, šum. nadzornik, Nova Gradiška; » Srbljinović Zvonko, šum. vježbenik, Majur; » Sprečkić Ante, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Mostar; » Stepančić Franjo, šum. viši pristav, sresko načelstvo, Korčula; » Štiglmajer Gustav, uprav. šum. uprave, Brinje; » Stivičević Nikola, viši šum. savjetnik u p., Zagreb; » Stjepanović Ljubomir, viši šum. pristav, Sokolovac; » Strapajević Đuro, šum. savjetnik, Ravn. šuma, Zagreb; » Strepački Vjekoslav, šum. viši savjetnik, Brod. I. O., Vinkovci; » Suičić Jakob, šum. viši pristav, Ravn. ban. šuma, Vinkovci; » Sulimanović Drago, ovi. šum. inžinjer, Levanjska Varoš; » Supek Vlado, sreski šumar, Derventa; » Safar Josip, sreski šumar, Fužine; » Šandrovčan Mijo, šum. vježbenik, Pitomaca; » Šarić Porin, šum. pristav, šum. uprava, Karlobag; » Šavor Ivan, viši šum. pristav, Đurđevac; » Šimatić Nikola, šum. vježbenik, Rab; » Sinka Pavle, šum. vježbenik, Vinkovci; 270 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 73 <-- 73 --> PDF |
303 » Škopac Stjepan, šum. nadzornik, Nova Gradiška; 304 » Dr. Škorić Vladimir, sveuč. profesor, Zagreb; 305 » Škrgatić Želimir, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Sušak; 306 » Škrljac Petar, šum. savjetnik, Zagreb; 307 » Šmit Josip, šum. nadzornik, Nova Gradiška; 308 » Šnajder Luka, ravn. šuma Đurđev. I. O., Bjelovar; 309 » Šokčević Đuro, šum. nadzornik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci; 310 » Šolaja Milan, šum. viši pristav, Karlovac; 311 » Šolz Svetozar, šum,, inspektor u p., Zagreb; 312 » Šooš Đuro, sreski šumar, Križevci; 313 » Špoljarić Vladimir, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci; 314 » Štajduhar Franjo, šum. vježbenik, šum. uprava, Travnik; 315 » Štefović Josip, šum. savjetnik u p., Križevci; 316 » Štetić Vladimir, šum. pristav, šum. uprava, Banova Jaruga; 317 » Štraser Rudolf, šum. vježbenik, Vranovina; 318 » šuibat Antun, šum. vježbenik, Karlovac; 319 » šustić Josiip, šum. nadsavjetnik u p., Zagreb; 320 i» Šustar Franjo, sreski šumar, Donja Stubica; 321 » Šusteršić Oton, uiprav. šuma, Travnik; 322 » Švaganović Ivan, šum. vježbenik, Đakovo; 323 » Tomac Marijan, sreski šumar, Ilok; 234 » Toimičić Božidar, sreski šumar, Kutjevo; 325 » Tonković Dragan, šum. uprava, Kosinj; 326 » Tranger Teodor, šum. vježbenik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci; 327 » Turkalj Zlatko, ravnatelj šuma, Ogulin; 328 » Turković Karlo, šum. vježbenik, Vinkovci; 329 » Uroić Josip, šum. nadzornik, Bjelovar; 330 » Vajda Dr. Zlatko, šum. nadzornik, Ogulin; 331 » Valentić Ernest, šum. nadzornik, šum. uprava, Vinkovci; 332 » Valentić Pero, šum. nadzornik, Banska Vlast, Zagreb; 333 » Veselinović Bogoljub, šum. vježbenik, Vrginmost; 334 » Vidmar Vilko, šum. savjetnik, Nova Gradiška; 335 » Vilček Emanuel, šum. vježbenik, Vinkovci; 336 » Vučetić Špiro, šum., Dubrovnik; 337 » Vučetić Vladimir, šum. vježbenik, Karlovac; 338 » Dr. Vučković Vaso, šum. savjetnik u p., Zagreb; 339 » Vuković Josip, sreski šum. vježbenik, Kutina; 340 » Weiller Adolf, sreski šumar, Kutina; 341 » Weiner Milan, šum. savjetnik u p., Rutina; 342 » Weinsenzel Eduard, šum. viši pristav K. I. O., Bjelovar; 343 » Wundszam Aleksander, ovi. inž. šum., Zagreb; 344 » Zaluški Josip, sreski šumar, Hvar; 345 » Zastavniković Bogdan, šum. nadzornik, šum. uprava, Sv. Rok; 346 » Zgorelec Pavle, šum. vježbenik, Zagreb; 347 » Zeželić Josip, uprav. ban. šuma, Draganec; 348 » Ziromski Nikola, šum, pristav, Otočac; 349 » 2ukina Ivica, šum. upravitelj, Modruš; 350 » 2užek Josip, šum. nadzornik, Ravn. ban. šuma, Vinkovci; 351 » Butković Matej, uprav, šuma Brod. I. O., Pakrac. 271 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Kao izvanredni članovi primljena su slijedeća gg.: Dr. Josip Baien, sveuč. prof., Zemun; Ing. Ante Pavlić, šum. savjetnik, Novi Sad; Klumper Pavao, nadšumar, Slatinski Drenovac; Spilfogel Viktor, šum. upravitelj Krndije d.d., Našice. Pročitani su i stigli dopisi kojima se traži objašnjenje za stupanje u članstvo. Na dopis g. Nosal a odgovorit će se i poslati mu pravila i pristupnicu. G. P a no v u će se javiti, da za sada ne može biti redovnim članom H. Š. D., premda je zavičajan u banovini Hrvatskoj, jer ne službuje na njenom području. Pročitan je dopis g. Dr. B a 1 e n a, te ga se prima kao izvanrednog člana. Prelazi se zatim na raspravu o utemeljiteljima u smislu 51. 8 društvenih pravila. Na prijedlog g. Katić a zaključuje se utemeljiteljima sa područja banovine Hrvatske poslati dopis i priložiti društvena pravila da dadu svoju izjavu u smislu 51. 8 tih pravila. Dosadanji članovi utemeljitelji gg. Svetozar Š o 1 c i Milan Weiner poslali su pristupnice za primitak među redovite članove. Zaključuje se njima poslati dopis, da izjave, da li žele ubuduće biti redoviti članovi, ili će ostati u društvu kao utemeljitelji. Gosp. G o d e k predlaže, da se studentima, bivšim članovima pomagačima J. Š. U. pošalje također dopis radi izjave da li žele biti članovi u H. Š. D. kao članovi pomlatka. Prim a se. Raspravlja se zatim o članarini i upisnini, koje su određene na skupštini. Nakon kraće diskusije zaključeno je, da će se od sviju članova ubirati upisnina bez obzira na ranije članstvo. Nakon kraće diskusije zaključuje se svima članovima H. Š. D. poslati okružnicu u kojoj će ih se obavijestiti o slijedećem: 1) da su pravila H. Š. D. odobrena, 2) da su primljeni u članstvo H. Š. D., 3) pozvati ih na uplatu upisnine i članarine i priložiti čekovnu uplatnicu, 4) pozvati članove na saradnju u smislu 61. 9. toč. e) pravila, 5) pozivati ih da sarađuju u Šumarskom Listu i da upisuju nove članove u društvo, 6) besplatno priložiti svakome po jedan primjerak društvenih pravila. Prelazi se na slijedeću točku dnevnog reda: II. Saziv glavne skupštine. Pretsjednik čita zaključak skupštine, da se nakon odobrenja društvenih pravila ima sazvati redovita glavna skupština, koja će se održati u Zagrebu. Zadatak te skupštine jest: donijeti proračun. Sazivanje glavne skupštine u uskoj je vezi sa toč. 3. dnevnog reda današnje sjednice. Proračun se mora na sjednici raspraviti, a to danas nije moguće, jer neznamo kolikim ćemo prihodima raspolagati. Pitanje povratka imovine Hrvatskom šumarskom društvu je u vezi sa odobrenjem: pravila Saveza Šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije, koja određuje raspodjelu imovine bivšeg Jugoslavenskog šumarskog udruženja. Pošto su ta pravila poslana tek prije 2 dana na odobrenje, to predlaže da se odluka o sazivu glavne skupštine donese nakon odobrenja pravila Saveza. Gosp. K a t i ć predlaže, da se odluka o sazivu glavne skupštine prepusti predsjedništvu. Prima se jednoglasno. III. Rasprava o proračunu. G. blagajnik izvještava da se proračun danas ne može u detaljima raspraviti, jer pitanje imovine i prihoda nije riješeno. Izvještava da je sa tajnikom izradio prijedlog unišlih prihoda dosadašnjeg J. Š. U. tokom posljednje tri godine, a isto tako i učinjenih 272 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 75 <-- 75 --> PDF |
izdataka, što će svakako vrlo dobro poslužiti kod sastava proračuna i za H. Š. D., jer će i H. Š. D. preuzeti gotovo svu imovinu, koja je ranijei bila u posjedu J. Š. U. Svima odbornicima na današnjoj sjednici razdijeljen je nacrt proračuna primitaka i izdataka H. Š. D. za 1940. i 1941. godinu, koji je sastavljen na temelju prihoda, koje društvo može očekivati. Zaključeno je u vezi sa toč. 2. dnevnoga reda, da se slijedeća sjednica upravnog odbora održi prije same glavne skupštine, na kojoj će biti u detalje raspravljen proračun. Predloženi proračuni prihoda u visini od 289.000.— Dinara i isto toliki izdatak za 1941. godinu prihvaća se u načelu kao osnovica, na temelju koje će se na idućoj sjednici raspraviti proračun i u detaljima. Do glavne skupštine Društvo će raditi prema odobrenju proračuna, koji je na konstituirajućoj skupštini prihvaćen. IV. Rasprava o imovini. Pretsjednik ponajprije ukratko govori o imovini Hrvatsko slavonskog šumarskog društva, koja je prije 20 godina predana u posjed Jugoslavenskom šumarskom udruženju, kada su sva šumarska društva prešla u Jugosl. šumarsko udruženje i unijela u udruženje svoju imovinu. Od prihoda te imovine, zapravo imovine Hrvatsko slavonskog šumarskog društva, živjelo je Jugoslovensko šumarsko udruženje, jer je taj prihod Šumarskog doma iznosio 250.000 Dinara godišnje. Sada nakon reorganizacije J. Š. U. i osnivanja H. Š. D. ima se po zaključku skupštine J. Š. U. predati H. Š. D. sva njegova ranija imovina. Ovo predavanje imovine natrag u vlasništvo i posjed Hrv. šum. društvu predviđeno je pravilima Saveza šumarskih društava Kraljevine Jugoslavije. Zato je za H. Š. D. važno, da pravila toga Saveza budu čim prije odobrena. Pretsjednik napominje, da su ta pravila poslana nadležnoj vlast: na odobrenje pred 2 dana, dakle gotovo mjesec dana nakon održanja skupštine. Predsjednik zatim iznosi historijat naše borbe za vraćanjem te imovine, te zakulisnu borbu prije skupštine i na skupštini Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Akcioni odbor je 8 dana prije skupštine poslao pismeni prijedlog, da se na skupštini raspravi pitanje povratka imovine Hrvatskom šumarskom društvu. Kao pretsjednik Hrvatskog šumarskog društva zatražio je riječ na skupštini i u vezi točke 2. dnevnog reda htio predložiti da se Šumarski Dom ima odmah predati u vlasništvo i posjed H. Š. Društvu t. j . prije podjele ostale imovine, jer je pitanje Doma potpuno neprijeporna stvar. Tom prilikom doživio je neugodnost na toj skupštini, jer mu je predsjedatelj rekao da pričeka sa prijedlogom, i da će mu dati riječ pod toč. 3 dnevnog reda. Kada je pred toč. 3. tražio riječ, rečeno mu je da će taj prijedlog moći raspraviti nakon slijedeće točke dnevnog reda. Tako je stvar odgađana do zadnje točke dnevnog reda, kada je pretsjedatelj, ne dozvoljavajući više nikome riječ, zaključio skupštinu izjavom, da je dnevni red iscrpljen. Nakon zaključka skupštine prisutni izaslanik redarstva nije dozvolio nikomu više da govori i naredio je, da se dvorana ima isprazniti. Raspravljalo se zatim, u opširnoj diskusiji o koracima, koji će se poduzeti, u slučaju da pravila Saveza ne budu odobrena. Trebalo je naime razmotriti i tu mogućnost, jer su se na skupštini J. Š. U. jasno vidjele tendencije koje su vodile podružnice toga društva, kada osim Slovenaca na tu skupštinu nije došao pretstavnik ni jedne druge podružnice, i sve podružnice su se pismeno ogradile od rada i zaključaka skupštine. Naročito spominje žučnu kampanju i dopise, koju je protiv osnivanja i intencija H. Š. Društva vodila banjalučka podružnica J. Š. U. Najveći dio prihoda H. Š. Društva predviđa se iz imovine H. Š. D., naročito od Šumarskog Doma. Kod izdavanja Doma u zakup sastavlja se svake godine novi ugovor. Za godinu 1940/41. poslalo je J. Š. U. potpisani ugovor Rektoratu sveučilišta pred nekoliko dana, dakle kada je vlasništvo doma upravo prešlo u ruke H. Š. Društva. Stoga 273 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 76 <-- 76 --> PDF |
pretsjednik predlaže, da se odmah rektoratu pošalje dopis, kojim će se obrazložiti, da je vlasnik Šumarskog Doma H. Š. Društvo, priložiti gruntovni izvadak i zamoliti, da se ugovor o zakupu sklopi sa zakonitim vlasnikom t. j . Hrvatskim Šumarskim Društvom, a ne sa Jugoslov. šumarskim udruženjem. Nakon diskusije u kojoj sudjeluje g. Markić sa napomenom, da se takav dopis uputi i Banovini, jer Rektorat mora tražiti odobrenje banske ivlasti, da taj ugovor sklopi, i izjavom g. Katića da H. Š. D. ne može i neće priznati nikakovu dispoziciju imovine H. Š. D. po Jugosl. Šum. Udruženju, prima se prijedlog g. Abramovića jednoglasno. Stavlja se u dužnost tajniku da odmah zatraži gruntovni izvadak i otpremi dopis Rektoratu. V. Eventualija. Pretsjednik daje riječ tajniku da dade izvještaj o tekućim poslovima u društvu. Tajnik g. Bosiljević izvještava slijedeće: Prema zaključku glavne skupštine posjetila je delegacija upravnog odbora bana g. Dra Šubašića i pozdravila ga u ime Šumarskog Društva. G. Ban je sa puno razumijevanja saslušao delegaciju i izjavio da će Hrv. Šum. Društvo uživati punu potporu i njegovu i banske Vlasti, a ujedno je obećao, da će proučiti! aktuelne probleme šumarstva i lovstva, pošto je i sam Goranin, pa razumije važnost šume i potrebnu zaštitu šuma kao narodnog dobra. Ista delegacija posjetila je i odjelnog pretstojnika Ing. Frkovića i zamolila ga za saradnju šumarskog odjela banske Vlasti sa Hrvatskim Šumarskim Društvom. Gosp. pretstojnik obećao je najizdašniju potporu banske Vlasti i izjavio želju da H. Š. D. pomaže u radu banskoj Vlasti korisnim prijedlozima i inicijativom, pa će sve akcije društva naići na punu njegovu pomoć. Odjelni pretstojnik zaželio je H. Š. D., Kojemu je i sam član, najuspješniji rad,. Delegacija je posjetila i pozdravila pretstojiiika odjela za pravosuđe g. Žilica. Predsjednik nadopunjuje izvještaj, da je prema zaključku skupštine imala posebna delegacija posjetiti i predsjednika Dr. Mačeka, što će uslijediti čim za to bude zgodna prilika, i kada pretsjednik bude mogao primiti tu delegaciju. Tajnik zatim izvještava da je Šumarski odjel banske Vlasti dodijelio Društvu pripomoć od 7.500.— Din., koja je svota već primljena u društvenoj blagajni. Zaključuje se banskoj Vlasti poslati pismenu zahvalu za ovu pripomoć. Izvješćuje zatim o toku radova od dana skupštine do odobrenja društvenih pravila. Skupština je ovlastila upravu, da može u prihvaćenim pravilima vršiti neke manje i nebitne izmjene, ako nadležna vlast, koja odobrava pravila, to zatraži. Pretsjedništvo se je poslužilo ovim ovlaštenjem, te je po zahtjevu redarstvenog ravnateljstva nadopunilo čl. 16 društvenih pravila slijedećom stavkom: »Skupština je sposobna pravovaljano i punovažno zaključivati, ako je na zakazani dan i sat prisutno barem 50 redovitih članova. Ako nije prisutno barem 50 redovitih članova, skupština će se održati istoga dana sat kasnije bez obzira na broj prisutnih članova«. Odbor prima na znanje ovu nadopunu i jednoglasno je odobrava. Nadalje tajnik izvještava da su nova pravila društva odštampana i uvezana u mehki uvez. Štampano je 600 komada pravila sa troškom od 600 Dinara t. j . jedan dinar po komadu. Ovaj izdatak se odobrava, te se zaključuje svakome članu poslati po jedan primjerak pravila besplatno. Za rad društva nabavljene su najnužnije knjige za tajništvo i blagajnu kao i štampilje. Nabavka se odobrava time, da se nabavi i ostali materijal koji je za redovno odvijanje poslova potreban. 274 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Kod poštanske štedionice otvoren je čekovni račun, položen potreban depozit i naručeno 2000 kom. čekova. Čekovni račun jie odobren na naslov: »Hrvatsko Šumarsko Društvo Zagreb« te ima broj 31704. Uzima se na znanje, time da se u raspisu obavijeste članovi, da sve uplate za naše društvo vrše ovim čekom. Kao član bivšeg Akcionog odbora za osnivanje Hrvatskog šumarskog društva izvješćuje tajnik, da je akcioni odbor stupanjem H. Š. Društva u život prestao radom, te da je cjelokupna arhiva toga odbora pohranjena medu društvenim spisima u posebnom omotu pod br. 11/1940. god. urudžbenog zapisnika. Napose su predani Hrvatskom Šumarskom Društvu i pohranjeni svi projekti i nacrti pravila za H. Š. D. kao i za Savez šumarskih društava, sa primljenim prijedlozima i opaskama, koje su stigle od članova. Ovi nacrti i primjetbe uloženi su u arhiv Hrvatskog šumarskog društva pod br. 10 i 13 urudžbenog zapisnika od god, 1940. Nakon primljenog izvještaja tajnika, pretsjednik izvješćuje da je na konstituirajučoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva izabran urednikom Šumarskog Lista g. Dr. Levaković, koji međutim radi bolesti i preopterečenosti neće moći preuzeti daljnje uređivanje lista, te je uputio pretsjedniku pismo, koje pretsjednik čita. Pretsjednik izjavljuje da je nakon obavljenog izbora novog odbora već na skupštini Hrvatskog´ šumarskog društva saopćio, da je razgovarao sa g. Dr. Levakovićem, koji je izjavio, da neće moći preuzeti uredništvo. Skupština je donijela zaključak da povjerava upravnom odboru, da po svome nahođenju izabere novog urednika. Po pitanju uređivanja Šumarskog Lista i o izboru pogodne osobe za uredništvo, vođena je opširna rasprava, u kojoj učestvuju svi prisutni. G. Atoramovič predlaže za urednika Mihovila Mar kič a. G. Markić izjavljuje, da bi se sa osobitom voljom i veseljem primio toga odgovornog položaja, ali je svojim službenim poslom silno opterećen i da mu to niti uz najbolju volju nikako nije moguće. Sa svoje strane predlaže za urednika gosp. Petr a P r p i ć a. Zaključeno je, nakon duge diskusije, da se uredništvo Šumarskog lista povjerava g. P e t r u P r p i ć u, direktoru šuma u miru. Pretsjednik zatim izlaže odnos dosadanjeg izdavača J. Š. Udruženja prema listu, te pred odbor iznosi sadanju situaciju, da bi se donijeli potrebni zaključci o Šum. Listu, t. j . da li će Jugoslov. šumarsko udruženje izdati još jedan broj, koji bi ujedno bio posljednji u njihovoj redakciji. U taj broj bi u glavnom unišli zapisnici sjednica i skupštine J. Š. U., ili da List odmah izađe u redakciji H. Š. D. Nakon diskusije zaključuje se po prijedlogu pretsjednika list odmah preuzeti kao glasilo Hrvatskog šumarskog društva i slijedeći broj izdati kao dvobroj za travanj i svibanj. List će se besplatno slati samo članovima Hrvatskog šumarskog društva. Blagajnik g. D r e m i 1 moli upravu da zauzme gledište u pogledu isplate novca u vezi sa prijedlogom ing. Bosiljevića u Jugoslov. šum. udruženju. G. Bosiljevi ć obavještava, da je uprava J. Š. U. stajala na stanovištu da može obavljati sve poslove, pa i nadalje izdavati Šumarski List, a to nije niti pravilno, niti shodno, jer je skupština © tome donijela zaključak. Čita svoj prijedlog koji je stavio na sjednici J. Š. U. kao odbornik toga udruženja dne 18. III. o. g. a koji glasi: »Pošto .1. Š. U. nema za 1940. god. budžeta, nego samo po odboru donesene dvanajstine, i to satno do 31. III. 1940., to se poslije 31. III. iz blagajne J. S.U. neće moći odobriti nikakovi veći izdaci, pa niti izdavati Šumarski List, niti vršiti bilo kakove isplate. Ukoliko se bez proračuna i bez odbora budu činili bilo kakovi izdaci iz blagajne J. Š. U., takova isplata se ne može odobriti, te je osobno odgovoran svaki pojedinac, koji takav nalog za isplatu izda, i ta isplata pada na njegov teret, kao i na teret blagajnika, koji tu isplatu izvrši. 275 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Po ovom predmetu povela se opsežna rasprava, jer su članovi već bili obaviješteni o značenju ovog pitanja za H. Š. D. G. Abramovi ć drži, da bi J. Š. U. moglo nadalje vršiti isplate, ali samo kao pripremni odbor za Savez šumarskih društava, kakovim je na skupštini Saveza izabran. G. K a t i ć predlaže, da H. Š. D. posudi potrebni novac tome odboru, ali kao pripremnom odboru za Savez šumarskih društava i da mu se u tome smislu pošalje dopis. G. Rosandi ć predlaže da se sav novac potreban za pripremu Saveza šumarskih društava isplati iz blagajne H. Š. D. Zaključen o j e, da se upravni odbor H. Š. Društva saglasuje sa prijedlogom g. Bosiljevića. Da se omogući normalan rad pripremnom odboru za Savez šumarskih društava, uputit će se pripremnom odboru dopis, kojim će biti obaviješteni o stanovištu H. Š. D. i da će H. Š. D. iz svojih sredstava staviti na raspoloženje potrebni novac za rad pripremnom odboru. U tu svrhu odobrava se isplata potrebnog novca iz društvene blagajne. G. Škopa c iznosi prijedlog da bi se sjednice odbora držale radnim danom popodne, jer bi možda to bilo zgodnije mnogim članovima. G. Bosiljevi ć izvještava kakova je praksa postojala do sada i kako je Ministarstvo šuma izdalo riješenie, kojim je članovima uprave Šumarskog društva odobrava dopust od 3 dana za put i prisustvovanje na sjednicama. Po prijedlogu tajnika zaključuje se poslati molbu banskoj Vlasti, da bi se odobrio potrebni dopust članovima Uprave H. Š. D. kod prisustvovanja sjednicama uprave, koje se vrijeme neće računati u godišnji odmor. G. J o z i ć J. predlaže da Hrvatsko šumarsko društvo pošalje pretstavku, kojom će se zatražiti da se sve osoblje na službi kod krajiških imovnih općina prevede na banovinski budžet. G. Predsjedni k objašnjava dosadanja nastojanja u tome pravcu, a napose zašto ta odredba nije uništila kao amandman finansijskog zakona, kako je to prvotno bilo zamišljeno. Stalo se naime na stanovište, da nakon prenosa poslova na banovinu, može Ban donijeti odluke, koje su ranije morale ulaziti u finan. zakon kao amandmani. G. M a r k i ć podupire prijedlog g. Jozića i traži, 1) da se u istoj predstavci zatraži novčana pripomoć imovnim općinama u iznosu od 5,000.000.— dinara iz obrtnog kapitala banovine Hrvatske i 2) da se dadu poreska olakšanja imovnim općinama t. j . da im se oproste dopunski porezi i da se za izvjesni procenat snizi zemljarina. Efekat ovog sniženja iznosio bi opet oko 5,000.000.— Dinara i time bi Imovne općine bile za prvo vrijeme pomognute. G. Markić misli da u slijedećoj budžetskoj godini sve osoblje imovnih općina pređe na drž. budžet, a imovne općine bi u banovinski budžet doprinosile tangentu, koju bi bile u stanju plaćati. G. Kati ć navodi da se u jednakim poteškoćama nalaze i zemljišne zajednice, te da bi se i za njili morao sniziti porez i zemljarina. G. M a r k i ć se slaže sa g. Katićem, ali napominje da se imovne općine nalaze u mnogo težem položaju od zemljišnih zajednica, jer imovnim općinama upravlja državna vlast, a tu skupu upravu plaćaju imovne općine. Zaključak : g. Markić će načiniti iscrpan elaborat u smislu gore navedenom, koji će službenim putem biti poslan pretstojniku Šumarskog odjela i g. Banu. G. Jozi ć zatim predlaže, da se pošalje predstavka, kojom će se zatražiti ispravak grešaka i nepravdi, nanesenih velikom broju šumarskih činovnika pri postavljanju i unapređenju u službi. U debati sudjeluju svi prisutni. 276 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 79 <-- 79 --> PDF |
G. Rosandić : službenicima treba dati onu grupu, koju bi kod redovnog napredovanja imali, da nisu bili zapostavljeni. ü. Abramovi ć resumira diskusiju po ovom predmetu kao zaključak sjednice: da se za sve šumarske činovnike zavede status i ranglista po godinama službe i da se dosada učinjene nepravde isprave. U pitanju pak činovništva kod imovnih općina, da se čim prije prevedu na banovinski budžet i unaprede ipo zakonu, jer su imovne općine Sada pasivne, pa se činovnike teško unapređuje. Raspravlja se predlog g. Gjaića, koji je iznesen na konstituirajućoj skupštini, da se dnevničarima i volonterima priznaju njihove godine službovanja za službu i penziju. Prima se time, da se u tome smislu pošalje predstavka nadležnoj vlasti kao sugestija kod donošenja izmjena zakona o činovnicima. G. Kosovi ć je na skupštini predložio, da se kod postavljanja i premještenja činovnika uzme u obzir i prilike službenika, pa da ih se po njihovom pristanku postavlja za računarske činovnike, kako je to i ranije bilo. G. Marki ć podupire ovaj prijedlog i navodi da je ranije takav protustavnik (šef računovodstva) zamjenjivao i direktora kod imovnih općina. Zaključen o je poraditi na tome da se za šefa računovodstva postavljaju šumari kada polože računarski ispit. G. Abramovi ć iznosi da je nedavno održan sastanak turističkih ustanova, pa su na sastanak pozvani pretstavnici raznih društava, a šumari nisu pozvani. G. Gode k iznosi da su u primorskim mjestima eliminirani iz turističkih odbora svi šumari. G. Matkovi ć kaže da je isti slučaj i u Splitu, gdje u turističkom odboru ne sudjeluju nigdje šumari. Zaključen o j e, da se lično intervenira u Odjelu za turizam kod banske Vlasti, da se u turističke odbore uzimaju i šumari. G. Mat k ovi ć izjavljuje da šumari u Splitu žele osnovati klub šumara, te bi bilo potrebno da se izradi poslovnik za klubove. Prets j edni k pozdravlja ovu namisao osnivanja kluba šumara i predlaže, da kolege u Splitu prema svojoj potrebi sastave nacrt za pravilnik, pa da ga predlože odboru radi iznošenja na skupštini. Prim a se. Čita se molba gđice Ljubice J o z i c, da je H. Š. D. preuzme kao svoju namještenicu, jer u šumarskom udruženju radi već preko 17 godina. Zaključuj e se gdjicu Jozić preuzeti kao namještenicu društva uz dosadanju nagradu, time da se sa njome učini ugovor po zakonu o radnjama. G. Marki ć pokreće pitanje šum. šteta, te se o tome povela opsežna diskusija. G. Abramovi ć ističe istovjetnost pogleda i rada u tome smislu u šumarskom odboru Gospodarske Sloge, pa kako naša društvena pravila predviđaju saradnju sa svima srodnim društvima, to će na idućoj sjednici podnijeti opširniji izvještaj a radu Gospodarske Sloge i o saradnji šum. odbora sa ostalim stručnim odborima Gospodarske Sloge. Iznosi ukratko da šumarski odbor Gospodarske Sloge postoji već nekoliko godina, i raspravlja šumarske probleme u zajedničkoj saradnji i sa nestručnjacima. Šumske štete bile su više puta raspravljane, te je i sam podnio na zadnjoj sjednici referat o šumskim štetama. Tom prilikom odlučeno je da se podnese predstavka Dr. Mačeku, da izda apel na sva društva radi čuvanja šuma. Iznosi zat´m da je velika briga banske Vlasti suzbiti štete i navodi što je do sada učinjeno u tome smislu. Odjel za unutarnje poslove izdao je riješenje da upravne vlasti odmah presuđuju prijavnice za šumske štete. Direkcija željeznica izdala je raspis, da se nikakovo drvo ne može tovariti u vagone bez propisane izvoznice. U radu je 277 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nova naredba o izvoznicama za drvo. pa će valjda za par dana biti proglašena. Pooštren je Zakon o šumama protiv trgovca, koji kupuju kradeno drvo i donesene Uredbe o visokim kaznama za trgovce i za pilane. Predlažu se mjere, da bi se presuđene otštete ubirale i utjerivale na isti način kao porez. G. Bećiragi ć u vezi sa štetama nadopunjuje, da bi kod novih odredaba o kaznama pilanara trebalo isposlovati, da pilana u slučaju kazne, mora svoju kaznu zabrane rada izdržati, pa onemogućiti da vlasnik ovu kaznu izbjegne prodajom pilane, ili prenosom na drugo lice. G. J o z i ć primjećuje, da će ubiranje šumske štete biti silno oteščano radi zakona o zaštiti zemljoradnika. G. Koludrovi ć iznosi prilike u Dalmaciji, gdje se na pr. u području Unske pruge vrši sječa borova. Šumokvarac iskoristi jedan neznatan dio, a sve drugo ostavlja u šumi. Klub iz Splita poslat će Hrvatskom Šumarskom Društvu obrazloženu predstavku o šumskim štetama u Dalmaciji, koja će se ovdje predati nadležnim vlastima kao predstavka Šumarskog društva. Pošto pravila društva predviđaju formiranje radnih odsjeka, koji će raspraviti svaki problem napose, to se pokreće pitanje izbora ovakovog radnog odsjeka za šum. štete i za ostale probleme. Predsjednik izvješćuje, da bi bilo potrebno osnovati nekoliko takovih odsjeka, pa predlaže, da se ti odbori formiraju odmah poslije glavne skupštine. Prima se. G. Gode k navodi da na šumarskim problemima danas radi više društava i ustanova kao Hrvatsko Šumarsko Društvo, Gospodarska Sloga, Banska Vlast i t. d., pa bi trebalo sve odbore i ustanove povezati i sastaviti zajednički program za rad kod donošenja novog šumskog zakonodavstva. G. Mark i ć predlaže, da se Odjelu za prosvjetu pošalje predstavka, da se u dječje čitanke za pučke škole stave štiva o šumi i o čuvanju šume. Prim a se. Tajnik predlaže da se dosadanji kuće pazitelj u Šumarskom Domu, Mark o Piljek , koji službuje već 28 godina na tome mjestu, i bio je namještenik još kod Hrvatskog slavonskog šumarskog društva, preuzme u istom svojstvu i uz istu nagradu. Zaključuje se preuzeti ga uz dosadanju nagradu t. j . trosobni stan besplatno i 200.— Din. mjesečno, time da se sa njime načini ugovor o njegovim dužnostima i pravima. Tajnik stavlja slijedeći predlog: Kada članovi uprave H. Š. D. prisustvuju sjednicama, primat će u ime naknade putnih troškova svotu koja je jednaka . vozne karte II. razreda za brzi vlak od mjesta službovanja i natrag bez obzira da li na toj pruzi saobraćaju brzi vlakovi ili ne. Ova svota ima se svakom učesniku isplatiti odmah nakon sjednice. Prijedlog se prima time, da se privatnicima, koji nemaju popusta na željeznicama, plati cijela karta. Tajnik g. Bosiljević : da bi se podigao interes za Šumarski List kod šire šumarske javnosti i da se List što više približi praktičnim potrebama predlažem: 1) da se banskoj Vlasti pošalje molba, kojom će se zamoliti Šumarski odjel da pošalje okružnicu na sve šum. urede na području banovine Hrvatske, i pozove ih, da u Šumarskom Listu, kao stručnom i staleškom glasilu, oglašavaju sve dražbe drva i sve prodaje ili kupnje; 2) da se umoli Šumarski odjel da putem Šumarskog Lista objavijujo sva važnija normativna riješenja, naredbe i pravilnike za šumarsku službu, kako bi t´me List postao ujedno i neslužbeni organ Šumarskog odjela banske Vlasti; 3) da se u šumarskom Listu objelodanjuju uspjesi održanih dražba, te da se od banske Vlasti zamoli, da te podatke redovito dostavlja uredništvu. 278 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Prijedlog se prima, te se zaključuj e u Šumarskom Listu štampati normativna riješenja i naredbe Šumarskog Odjela te uspjehe održanih prodaja drvnog materijala. Stavlja se u dužnost tajniku da ovu molbu odmah sastavi i pošalje banskoj vlasti sa molbom za preporuku. G. Š k o p a c predlaže da se medu članovima poradi na tome da se svi šumari što češće sastaju u društvenim prostorijama radi međusobnog upoznavanja. Zaključuje se objaviti proglas u tome smislu u Šumarskom Listu. Pošto je dnevni red iscrpen, pretsjednik zaključuje sjednicu. Zaključeno i potpisano! Pretsjednik: Tajnik: Ing. Ante Abramović Ing. Vladimir Bosiljević UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA U MJESECU SIJEČNJU GOD. 1940. Alić Josip, Sušak Din. 100.— za god. 1939/11. i 1940/1.; Anić -Milan, Zagreb Din. 33.— za Vi god. 1940; Atijas Jakob, Travnik Din. 100.— za god. 1939; Bikčević Tomo, Zagreb Din. 20.— za upisninu; Bećiragić Rasim, Ravna Gora Din. 100.— za god. 1940; Brosig Ljudevit, Zagreb Din. 10O.— za god. 1940; Bratuž Ernest, Šibenik Din. 100.— za god. 1938; Chylak Poman, Zavalje Din. 50.— za I. plg. 1938; Demokidov Emanuel, Čazna D. 100.— za g. 1940: Duić Ante, Delnice D. 50— za 1. polg. 1940; Fischer Makso, Karlovac Din. 100.— za god. 1940; Ficko Dragutin, Đakovo Din. 100.— za god. 1939; Fantony Rajmund, Zagreb Din. 10O.— za god. 1940; Gjaić Matija, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Hanika Miroslav, Lekenik Din. 100.— za god. 1939; Helman Matija, Bjelovar Din. ....— za god. 1939; Hrska Ivan, Novigrad Din. 10O.— za god. 1939; Ivančau Cvjetko, Bjelovar Din. 50.— za II. polg. 1939; Jedlovski Dušan, Split Din. 100.— za god. 1940; Jovičić Dorde, Travnik Din. 100.— za god. 1939; Juvančić Ivan, Belišće Din. 100.— za god. 1939; Jasarevski Pavle, Niš Din. 100.— za god. 1935; Jurčić Marijan, Majur Din. 200.— za god. 1939 i 1940; Kajfež Drago, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Kundrat Emil, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Krišković Lambert, Zagreb Din. 10O.— za god. 1940; Mahovlić Josip, Pleternica Din. 10O.— za god. 1939; Mujdrica Mihovil, Majur Din. 100.— za god. 1940; Marčić Josip, Split Din. 100.— za god. 1940; Marinković Branimir, Split Din. 10O.— za god. 1940; Manz Eduard, Sušak Din. 50.— za II. polg. 1939; Müller Đuro st., Virovitica Din. 100.— za god. 1940; Navrati! Ivo, Jastrebarsko Din. 1O0.— za god. 1939; Nedok Čedomil, Niš Din. 100.— za god. 1940; Netković Nikola, Niš Din. 25.— za god. 1938; Nikolajevski Stefan,n Ivanjica Din. 100.— za god. 1940; Oklobdžija Čedomil, Din. 50.— za I. polg. 1938; Pavlić Ante, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Pleško Bartol, Krapina Din. 100.— za god. 1939; Piškorić Oskar, Vrbovsko Din. 30.— za Vi 1940; Popović ..., Travnik Din. 100.— za god. 1939; Protoklitov Nikolai, Belišće Din. 100.— za god. 1940; Plavšić Stevo, Trnjani Din. 100.— za god. 1939; Pičman Dragutin, Karlovac Din. 100.— za god. 1941; Radimir Dragutin, Mostar Din. 100.— za god. 1940; Sulimanović Dragutin, Levanjska Varoš Din. 100.— za god. 1939; Stjepanović Ljubomir Din. 100.— za god. 1939; Šimatić Nikola, Rab Din. 100.— za god. 1940; Šustić Josjp, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Šusteršić Janko, Lokve Din. 100.— za god. 1940; Ton Josip, Orahovica Din. 10O.— za god. 1940; Turk Zdravko, Čabar Din. 100.— za god. 1940; Vejvoda Franjo, Voćin Din. 100.— za god. 1939; Zaluški Josip, Hvar Din. 100.— za god. 1939. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Beograd: Dr. Balen Josip, Zemun Din. 79.— za god. 1940; Bajin Ivan, Apatin Din. 100.— za god. 1939; 279 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Braljinac Mihajlo, Beograd Din. 100.— za god. 1939; Balkovski Aleksander, Doroslovo Din. 1.0._ za god. 1940; Đorđević Risto, Šabac Din. 100.— za god. 1940; Jovanovifr Slavko, Kneževo Din. 100.— za god. 1940; Levi Marko, Beograd Din. 100.— za god. 1939; Trumić Danilo, Beograd Din. 50.— za II. polg. 1938; Vasić dr. MHivoj, Beograd Din. 100.— za god. 1940. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Ljubljana: Jelinčić Leopold, Litija Din. 100.— za god. 1940; Kraut Igo, Novo Mesto Din. 200.— za god. 1939 i 1940; Kane Stanislav, Ljubljana Din. 100.— za god. 1939; Lazarini Franc, Boh. Bistrica Din. 100.— za god. 1940; Pleško Franc, Ljubljana Din. 100.— za god. 1938; Rus Alojzije, Bled Din. 100,— za god. 1940; Rudež Marko, Dolenjsiko Din. 100.— za god. 1940; Sevnik Franjo, Ljubljana Din. 200.— za god. 1939 1940; Tavčar Karl, Ljubljana Din. 100.— za god. 1938. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Skoplje: Nikolić Dimitrije, Uroševac Din. 100.— za god. 1933; špiranac Mirko, Skoplje Din. 100.— za god. 1940. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Sarajevo: Batalo Milan, Tuzla Din. 50.— za I. polg. 1937; Balabajev Leonid, Čačak Din. 50.— za II. polg. 1939; Bujić Zivko, Šipovo Din. 100.— za god. 1938; Čaić Rudolf, Tuzla Din. 100.— za god. 1935; Čubelić Slavko, Tuzla Din. 70.— za % 1936; Dubravić Hilmije, Brčko Din. 50.— za I. polg. 1939; Fitce Karlo, Zenica Din. 100.— za god. 1939; Gompić Pero, Vlasenica Din. 100.— za god. 1939; Klemenčić Ivan, Oštrelj Din. 100.— za god. 1940; Mulabcćirović Hasan, Tuzla Dim, 100.— za god. 1936; Mihaliček Nikola, Zavidovići Din. 100.— za god. 1940; Studijanov Nikolaj, Čačak Din. 100.— za god. 1940; Stanimirović Jovan, Sarajevo Din. 450.— od 1936 do 1940; Sehank Johan, Zvornik Din. 100.— za god. 1939; Tonković Đuro, Tuzla Din. 50.— za I. polg. 1939. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Banjaluka: Kovačić Mladen, Banjaluka Din. 100.— za god. 1939; Majnarić Stjepan, Teslić Din. 100.— za god. 1939; Perkučin Isidor, Dvor Din. 100.— za god. 1939; Špoljarić Vladimir, Banjaluka Din. 100.— za god. 1939. UPLATA ČLANARINE ČLANOVA POMAGAČA U MJESECU SIJEČNJU 1940. GOD. Aljmašac Marki, Breg Din. 50.— za god. 1940; Švaganović Ivan, Đakovo Din. 50.— za god. 1939; Čolić Dušan, Beograd Din. 50.— za god. 1939; Kasumović Branimir, Aleksinac Din. 50.— za god. 1939; Fukarek Pavle, Sarajevo Din. 150.— za god. 1940 i dalje; Kraljić Branko, Alibunar Din. 50.— za god. 1940i; Gregačević Mirko, Vrhovine Din. 50.— za god. 1939; Kovačević Stevo, Garešnica Din. 25.— za I. polg. 1940; Čulumović Petar, Zagreb Din. 25.— za I. polg. 1940. UPLATA ZA PRETPLATU ŠUMARSKOG LISTA U MJESECU SIJEČNJU GOD. 1940. Direkcija šuma brodske imovne općine u Vinkovcima Din. 300.— za .> god. 1940 za Šum. uprave i Direkciju; Kmetijska zbornica, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940; Knjižara Pelikan, Beograd Din. 100.— za god. 1940; Dohodarstveni ured kneza Odelskalhija, Ilok Din. 100´.— za god. 1940; Direkcija šuma križevačke imovine općine, Bjelovar Din. 10O.— za god. 1940; Gozdna uprava, Bled Din. 100.— za god. 1940; Ravnateljstvo verskih zaklada, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940; Direkcija šuma, Nova Gradiška Din. 100.— za god. 1940; Jugoslov. destilacija drva d. d., Teslić Din. 100.— za god. 1940. UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA U MJESECU VELJAČI GOD. 1940. Abramović Ante, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Bosiljević Vladimir, Zagreb Din. 50.— za 1. polg. 1940; Benić Emil, Bjelovar Din. 100.— za god. 1940; Bcćiragić 280 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Rasim, Ravna Gora Din. 100.— za god. 1941; Bula M. Konstantin, Đurđemovac Din. 50.— za I. polg. 1940; Car Zvonko, Rujevac Din. 50.— za I. polg. 1940; Cestar Stjepan, Kupinovac Din. 50.— za II. polg. 1940; Chyilak Roman, Zavalje Din. 50.— za II. polg. 1938; Cešljar Ljuboraiir, Mostar Din. 50.— za I. polg. 1940; Danda Eduard, Slav. Brod Din. 100.— za god. 1940; Dereta Bogdan, Zagreb Din. 20.— za god. 1937 i 30.— za Vi god. 1939; Frković Ivica, Zagreb Din. 100.— za god. 1940i; Fašaić Vid, Zagreb Din. 75.— za %. 1939; Grahovac Petar, Zagreb Din. 100.— za god. 1938; Gordov Aleksander, Mostar Din. 100.— za god. 1939; Giperborejski Boris, Imotski Din. 50.— za I. polg. 1940; Horvat Stjepan, Sušak Din. 100,— za god. 1940; Horvat August, Sušak Din. 500.— za god. 1936 do 1940; Jasić Dušan, Vinkovci Din. 50.— za II. polg. 1939; Jerbić Zdravko, Nova Gradiška Din. 100.— za god. 1940; Jellman Bela, Zagreb Din, 100.— za god. 1940; Ježić Miroslav, Mostar Din. 150.— za god. 1938/11. i 1939; Kariolie Stanko, Sušak Din. 100.— za god. 1939; Kovačević Roko, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Krebelj Petar, Bilje Dira. 100.— za god. 1939; Kučić Vilim, Skrad Din. 200.— za god. 1939 i 1940; Kluinipier Pavao. Slat. Drenovac Din. 120.— za god. 1939; Lulić Stjepan, Ivanec Din. 100.— za god. 1939; Lončar Ilija, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Levaković Ante, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Maljko Sergije, Mostar Din. 100.— za god. 1940; Muck Valter, Otočac Din. 100.— za god. 1940; Netković Nikola, Niš Dira. 25.— za 3/3 1938; Oklobdžija Čedomil, Majur, Din. 50.— za II. polg. 1938; Ogloblin Juraj, Otočac Dira. 50.— za I. polg. 1940; Obradović Borislav, Ljubinje Din. 100.— za god. 1940; Oreščanin Dušan, Garešniea Din. 100.— za god. 1939; Pećina Mihovil, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Piršić Vilim, Vinkovci Din. 100.— za god. 19401; Radošević Milan, Osijek Din. 150.— za 1939 i L/1940; Šavor Ivan, Đurđevac Din. 100.— za god. 1938; Špoljarić Zvonimir, Zagreb Din. 100.— za god. 1940; Tonković Juraj, Sušak Din. 100.— za god. 1937; Vučetić Spiro, Dubrovnik Din. 100.— za god. 1940. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Beograd: Asaj Franjo, Bezdan Din. 100.— za god. 1940; M-irković Dragoljub, Zemun Din. 100.— za god. 1940; Nikolić Borislav, Beograd Din. 100.— za god. 1940; Petrović Dragoljub, Beograd Din. 100.— za god. 1940; Trumić Danilo, Srem. Mitrovica Din. 50.— za I. polg. 1939. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Ljubljana: Auersperg Karl, Soteska Din. 100.— za god. 1940; Božić Cvjetlko, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940: Lenarčić Milan, Ribnica Din 100.— za god. 1940; Munich Franjo, Ljubljana Din. 50.— za II. polg. 1936; Neugebauer Emanuel, Soteska Din. 100.— za god. 1940; Palme Josip, Ig Din. 100.— za god. 1939; Skoupil Karol, Koeevje Din. 100.— za god. 1940; Štiglic Franjo, Kočevje Din. 100.— za god. 1940; Scheithauer Robert, Župelevec Din. 100.— za god. 1940; Šusteršić Mirko, Ljubljana Din. 100.— za god. 1940. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Banjaluka: Bilić Pavao, Banjaluka Din. 200´.— za god. 1938 i 1939; Kovačević Dušan, Banjaluka Din. 50.— za I. polg. 1939; Polterov Vasilije, Bos. Petrovac Din. 100.— za god. 1939. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Sarajevo: Andić Vlado, Visoko Din. 100.— za god. 1939; Mihajlović Miodrag, Nemila Dim. 100.— za god. 1939; Markunović Josip, Sarajevo Din. 100.— za god. 1940. Uplata članarine redovitih članova sa područja podružnice Skoplje: Džolić Košta, Kavadar Din. 50.— za I. polg. 1940; Lozinski Viktor, Gostivar Din. 30.— ä conto duga za god. 1934; Šimić Petar, Kavadar Din. 50.— za I. polg. 1940; Urumović Stanko, Valjevo Din. 100.— za god. 1936. UPLATA ČLANARINE ČLANOVA POMAGAČA U MJESECU VELJAČI GOD. 1940. Hang Antun, Srem. Karlovci Din. 50.— za god. 1939; Hribernik Erih, Zagreb Din. 50.— za god. 1939; Knebl Franjo, Sisak Din. 70.— za god. 1940 i upisninu; Mirth Karlo, Zagreb Din. 25.— za I. polg. 1940; Osterman Joža, Kranj Din. 50.— za god. 1940; Prelesnik Heliodor, Kotor Din. 50.— za god. 1940; Popović Ivan, Seleuš Din. 25.— za 281 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 84 <-- 84 --> PDF |
I. polg. 1940; Radić Petar, Trebinje Din. 50.— za god. 1939; Sgerm Franjo, Sarajevo Din. 50.— za god. 1939; Tomić Jovan, Zagreb Din. 100.— za god. 1939 i 1940; Vanjković Srećko, Zagreb Din. 50— za II. polg. 1939 i I. polg. 1940. UPLATA PRETPLATE ZA ŠUMARSKI LIST U VELJAČI GOD. 1940. Zavod za agrikulturnu kemiju, Zagreb Din. 98.50 za god. 1939; Državno dobro Belje, Kneževo Din. 100.— za god. 1940; Gojmerac Milan, Kotor Varoš Din. 100.— za god. 1940; Uprava Graščine, Boštanj Din. 100.— za god. 1940; Kranjska industrijska družba, Jesenice Din. 100.— za god. 1940; Petrović M. Slobodan, Ilidža Din. 1O0.— za god. 1940; Sresko načelstvo, Jastrebarsko Din. 100.— za god. 1940. UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA U MJESECU OŽUJKU 1940. GOD. Asančaić Ivan, Đakovo Din. 100.— za god. 1939; Anić Milan, Zagreb Din. 57.— za god. 1940; Bićanić Branko, Mrkopalj Din. 200.— za god. 1938 i 1939; Belašković Drago, Podr. Slatina Din. 50.— za II. polg. 1939; Brixi Stjepan, Varaždin Din. 50.— za II. polg. 1939; Bakranin Juraj, Otočac Din. 100.— za god. 1939; Bastjančić Ivica, Vinkovci Din. 100.— za god. 1939; Benić Roko, Banjaluka Din. 75.— za god. 1939; Berleković Stjepan, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Bucalić Janko, Nova Gradiška Din. 100.— za god. 1939; Biondić Josip, Jastrebarsko Din. 200 — za god. 1938 i 1939; Car Zvonko, Rujevac Din. 50.— za I. polg. 1940; Cestar Stjepan, Koprivnica Din. 50.— za I. polg. 1940; Crnadak Milan, Vinkovci Din. 100.— za god. 1939; Dereta Borislav, Golubac Din. 100.— za god. 1938; Dorčić Dragomir, Sušak Din. 120.— za god. 1939! Drnić Milan, Podsused Din. 108.— za 1938/39: Dukčević Martin, Vel. Gorica Din. 500,za god. 1935—1939; Denisov Gabriel, Drežnik Grad Din. 200— za god. 1938 i 1939; Franješ Eugen, Bjelovar Din. 50.— za II. polg. 1939; Filipan Franjo, Zagreb Din, 300.— za god. 1937—1939; Grahovac Petar, Zagreb Din. 100.— za god. 1939; Gjikić Salih, Mostar Din. 100.— za god. 1939; Horvat Ivo, Zagreb Din. 100— za god. 1939; Hradil Dragutin, Zagreb Din. 75.— za tri četvrtine 1939; Hrska Ivan, Novigrad Din. 100.— za god. 1939; (Nastavit će se.) KNJIŽEVNOST Dr. K. HUECK, DER WALD, BERLIN U ovoj knjizi, koja je izdana kao I dio opsežnog djela »Pflanzenwelt der deutschen Heimat und der angrenzender Gebiete«, prikazane su najprije osnovne klimatske i edafske karakteristike šumskih područja u Njemačkoj, zatim važniji elementi njemačke šumske flore. Poslije toga prikazan je pregledno sastav njemačkih šuma, tj. opisane su glavne biljno-sociološke karakteristike tamošnjih bukovih, hrastovih, borovih, smrckovih i jelovih šuma. U tekstu, koji zaprema 224 str. velikog formata, nalaze se 94 razna grafikona i slike. Tekstu je dodano 128 koloriranih tabla raznog bilja. Pretežan dio Njemačke nalazi se u području klime, koja čini prelaz između oceanske i kontinentalne klime. Nutarnji dijelovi pokazuju izrazitiju kontinentalnu klimu. Razlike u godišnjim temperaturama rastu od Z prema I. Na granici Nizozemske srednja januarska temperatura iznosi 0,5°, a temperatura najtoplijeg mjeseca 16,7°. Ti podaci iznose za Berlin — 1,2° i 17,6°, Posen —1,7° i 18,6° C. Klima u Ijemačkoj znatno je podvrgnuta promjenama, koje uslovljuje položaj i visina gorja. U područje sjeverno-atlanske klime (juli 16—17,5°, januar —1° C, oborine preko 800 mm, a njihov maksimum u augustu) spada obala Sjevernog Mora i zapadni dio Baltičkog Mora do Rügena. Klima baltičkog područja (januar — 3 282 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 85 <-- 85 --> PDF |
do —5°C). veg. perioda u južnom dijelu ca 150 dana, oborine 600—700 mm) obuhvata obalu Baltika, brežuljka Pommerna i veći dio Istočne Prusije. Južnu granicu ovog područja označuje Scorzonera purpurea, koja ondje ima svoju sjevernu granicu ra sprostranjeni a. Subsarmatsko područje klime (oborine 400—.500 mm, maksi mum oborina u julu, zime hladne) obuhvata nutrašnje dijelove Sjeveroistočne Njemačke. Ovdje raste pretežno bor. Tamošnja razmjerno suha i topla klima najbolje prija boru. U području brežuljaka i nižeg gorja, gdje oborine iznose 600—1200 mm, česte su vrištine i tresetišta. U srednje m i južno m njemačkom planinskom dijelu nalazi se područje četinjara. Ono se stere iznad 500 m, pa sve do gornje granice šume. U tome području iznose oborine oko 2000 mm. U području Rhein e iznosi julska temperatura 18—19", a januarska +1"C. Proljeće je obično dugačko. Oborine iznose do 700 mm. U području Bodense e uspijeva vinova loza još na 580 m. U području sjeverno-atlanske i baltičke klime čine podlogu podzolasta tla. Ti pično podzolirano tlo ima sloj ispiranja do 0,5 m debljine. U njemu je obično dobro razvijen mjestanac. Na podzoliranim tlima čini biljnu zadrugu uglavnom Calluna, a osim nje rastu ondje Empetrum i Erica, te od trava Molinia, Nardus, Festuca. Na takvim tlima redovno su dobro razvijeni treseti. Šuma uglavnom nema. Šume se po javljuju na crnom podzoliranom tlu. Na takvom slabijem tlu rastu borove šume s pri mjesom breze, a istočno od rijeke Oder raste čista bukva. U zapadnom dijelu pod zolastog područja prevladavaju hrastove šume. Smeđe zemljane podloge imaju tanji sloj ispiranja. Glina, fosforna kiselina i željezo zadržavaju se u gornjim slojevima. To su radi toga odlična šumska tla. Na njima dobro rastu listače i bor. Zemlje crnice nalaze se u Njemačkoj oko Magdeburga, u dolini rijeke Saal. One su radi slabijeg ispiranja veoma plodne. Za ljetne suše isprane soli vraćaju se ishlapom vlage prema površini. Na tim1 tlima odlično raste hrast i brijest. Humozno-vapnenasta tia južnog i srednjeg njemačkog vapnenastog gorja, tz. rendzine, obrasla su uglavnom bukvom. U poplavnim područjima rastu hrast, brijest, jasen i joha. Važniji elementi njemačke flore. U Njemačkoj nema vrsta koje ne rastu i drugdje u susjednim zemljama. Tek u Alpama ima vrsta koje su ograničene na pojedine planinske masive. Jednoličnost njemačke flore tumači se geološkim razvitkom od ledenog doba pa ovamo. U ledeno doba bila je Sjeverna Njemačka pod ledom. Alpe su bile pokrite glečerima. Flora je tada bila skučena na minimum. Kopnjenjem leda stvarala se mogućnost za uspijevanje pojedinih vrsta, koje su se ovamo proširivale iz susjednih krajeva. Obzirom na to čine danas njemačku floru vrste različitog porijekla. Ondje pridolaze atlanski, mediteranski i kaspijski elementi, a najobilniji su srednjoevropski elementi. Srednjoevropski elementi. Od ovih vrsta najznačajniji su: hrast, bukva, grab, lipa, smreka, bor, javor i jela. S njima dolaze: Allium ursinum, Polygonatum multiflorum, Lilium martagon, Arum maculatum, Asarum europaeum, Asperula odorata, Hepatica triloba, Dentaria bulbifera, Pulmonaria officinalis i dr. Za ledenog doba bile su gotovo sve srednjoevropske vrste iz Njemačke nestale. Tek najotpornije vrste, naročito one koje su danas rasprostranjenje u sjevernom dijelu Srednje Evrope,, jnogle su se onđe održati. Nestankom leda useljavale su se pojedine vrste na njemačko tlo. Tako su neke došle ovamo iz toplijih predjela Francuske, a druge sa jugoistoka i juga Evrope. Dokazano je da se bukva u Jugoistočnu Njemačku doselila sa zapada. Bor, koji je sam po sebi kontinentalac, doselio se u Njemačku sa istoka. U grupi srednjoevropskog bilja, koje dolazi u planinskoj oblasti, značajna je Astrantia major. Ova vrsta dolazi u Srednjoj Evropi, i to u položajima iznad 300 do 1000 m. Medu planinske vrste spadaju: Picea excelsa, Asplenium septentrionale, Poly 283 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 86 <-- 86 --> PDF |
gonatum verticilatum, Limaria rediviva, Aruncus Silvester, Trollius europaeus, Sambucus racemosa, Senecio Fuchsii, Listera cordata i dr. U koliko ove vrste dolaze u nizini, rastu u sjevernom dijelu Njemačke. U Njemačkoj raste oko 160 alpinskih vrsta. Nalaze se u posve visokim položajima. Tek u sjevernijim krajevima dolaze u nižim predjelima. Medu alpinske vrste spadaju: Plantago montana i P. alpina, Gnaphalium supinum, Linaria alpina, Gentiana nivalis, Geum reptans, Potentilla aurea, ..... firma i dr. Atlansk i elementi . Ovi su elementi prodrli u Njemačku iz područja atlanske klime. Medu njima najvažniji su: Myrica gale, Genista anglica, Ulex europ., Erica tetralix, Teucrium scorodonia, Digitalis purpurea, Lonicera periclymenum i dr. Medu značajne mediteransko-atlanske vrste spadaju: Castanea sativa, Tamus communis, Ilex aquifolium, Daphne laureola, Primula acaulis i dr. Nordijsk i elementi . Glavne nordijske elemente sačinjavaju četinjave i brezove šume, te stanovnici tresetišta. Arktičke vrste nalaze se s onu stranu granice šume. Od njih rastu u Njemačkoj: Betula nana, Vaccinium oxycoccus, Rubus chamaemorus, ..... rigida, C. capitata, Salix Lapponum, Empetrum nigrum. Linnaea borealis i dr. Ove vrste uspijevaju na mjestima s malom srednjom godišnjom temperaturom (juli 10° C). One rastu na visovima sredogorja i u Alpama. Arktički elementi su relikti iz ledenog doba. Medu nordijske elemente spadaju i elementi prostrane sjeveroevropske zone četinjara, a to su: Asplenium septentrionale, Majanthemum bifolium, Listera cordata, Cornus suecica, Pirola uniflora, Ledum palustre, Lysimachia thyrsiflora i dr. Jugoistočni (aralo-kaspijski) elementi. Ove vrste potječu iz zemalja oko Crnoga Mora, te oko Kaspijskog i Aralskog Jezera. To su vrste stepa i pustinja, a zovu se i sarmatske, odnosno političke vrste. Podnose velike suše i visoku temperaturu. U južnoruskim stepama rastu one gdje oborine ne dosižu 400 mm, gdje je zračna vlaga vrlo mala, a temperatura dosegne i do 45° C. Ondje je ishlap vrlo velik (na Kaspijskom Jezeru 24-iput veći od množine oborina)1. Od ovih vrsta rastu u Njemačkoj : Iris graminea, Silene viscosa, Adonis vernalis, Ranunculus illyricus, Prunus fruticosa, Peucedanum oreoselinum, Stachys recta, Aster amelus i dr. Javljaju se, u Njemačkoj samo u krajevima gdje su oborine najmanje (donji tok rijeke Saal, Oder i dr.). Od ove skupine bilja rastu neke vrste i u području Mediterana. Među pontičkomediteranskim vrstama značajnije su: Štipa pennata i S. capillata, Eryngium campestre, Peucedanum cervaria, Stachys germanica, Tunica prolifera i dr. Mediteranski elementi. U Mediteranu kiše prevladavaju zimi. Ovdje su značajne ljetne suše. Godišnje diferencije u temperaturi su velike. Radi velikih razlika u periodicitetu sredozemske klime tvori bilje značajne životne forme (gomolji i lukovice, vazdazeleno lišće, mnoštvo korova i džbunja). Od mediteranskih elemenata, koji prodiru u Njemačku, dolaze u obzir: Acer monspessulanum, Artemisia camphorata, Colutea arborescens, Buxus sempervirens, Ceterach officinarum, Papaver hybridum, Scilla autumnalis i dr. Većina njih nalazi se u području Rheine. Rastu uglavnom na toplijim pećinastim padinama. Općenito o njemačkim šumama. Šume u Njemačkoj zapremaju oko .* teritorija. Utjecajem čovjeka iskonski karakter ondje je dosta izmijenjen. Krčenje šuma bilo je intenzivno sve od rimskih vremena pa do početka XII stoljeća. Dq 18 stoljeća bile su u osobitoj cijeni bukove i hrastove šume zbog žirenja. Kulturom krumpira i stajskim timarenjem gube ove vrste važnost za hranu stoke. Intenzivnije iskorišćivanje tehničkog drva počinje istom u pačetku 19 stoljeća. Nastojanje oko produkcije što veće količine tehničkog drva dovodi do pretvaranja lisnatih šuma u četinjave. Od 6905 imena mjesta u Njemačkoj, koja su dobila naziv po drveću, ima ih 6115, koja nose ime po listačama, a samo 790 koja 284 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 87 <-- 87 --> PDF |
se zovu po četinjačama. Qod. 1913 zapremale su u Njemačkoj listače 4,25 mil. ha, a četinjače 9,96 mil. ha. Od listača zauzima bukva 48%, a hrast 25%. Najviše šuma ima Pruska i Bavarska. Visina granice drveća dosta je različita. Tako u Harzu prestaju sklopljene šume kod 1000 m, a pojedina stabla kod 1080 m. U Schwarzwaldu nema sklopljenih šuma iznad 1300 m. U Bavarskim Alpama prestaje šuma na 1650 m, a u Centralnim Alpama na 2400 m. Bukove šume. Visinska gornja granica bukve u Harzu iznosi 650 m, a pojedince raste bukva i kod 800 m. U Erz-gorju iznosi ta granica 650 m. U Riesen-gorju gornja je granica bukve kod 950 m, a pojedinačno raste bukva i kod 1150. U Sjev. Alpama čini ona sastojine do 1300 m, a u obliku grma uspinje se i do 1700 m. U Centralnim1 Alpama gornja granica joj je niža radi kontinentalne klime. Južna granica bukve teče Sjevernom Španjolskom, izostavljajući Ebro uvalu. Nema je u donjem dijelu Rhone. Na Apeninima teče u uskom pojasu sve do sjevernog dijela Sicilije. Na Balkanskom Poluotoku stere se do Korintskog zatona. Južna joj je granica tamo, gdje je julska izoterma 24°, a januarska 8° C. Po D r u d e - u ta se granica podudara sa sjevernom granicom masline. U južnim oblastima svoga rasprostranjenja ona je drvo visokog gorja. U Kantabarskom Gorju raste do 490 m, u južnim Alpama do 950 m, u Sjevernim Apeninima do 1050 m, a u Sjevernoj Grčkoj do 1300 m. Istočna granica teče Karpatima, pa kroz Poljsku prema istočnoj Prusiji. Bukva raste u čitavoj Engleskoj i Wallesu; u Škotskoj i Irskoj nije autohtona. Raste samo na najjužnijem dijelu Švedske i Norveške. Sjeverno od linije, izvan koje perioda smrzavanja traje više od 4 mjeseca, ne raste bukva. U Skandinaviji uspinje se do 190 m. S bukvom rastu često u primjesi grab, brijest, javor i hrast. U Njemačkoj tvori grab čiste sastojine u Zapadnoj Prusiji i djelomično u 1st. Prusiji. Inače je primiješan. Radi manje osjetljivosti na studen prodire istočnije nego bukva. Optimalno uspijeva u 1st. Prusiji i Litvi. U Alpama se uspinje i do 820 m. Po Willkom m u za uspijevanje graba potrebna je srednja godišnja temperatura od bar 6°C. U Njemačkoj rastu dvije lipe: velelisna i malolisna lipa. Malolisna lipa je znatno raširenija. Ona se nalazi posvuda u Njemačkoj. U Skandinaviji dolazi do 65,5° s. š., a u Sjev. Rusiji i Finskoj do 62,41° s. š. Raste u mediteranskom dijelu Francuske i Sjev. Španjolskoj. Ima je u Sjev. i Srednjoj Italiji, te Sjev. Balkanu. U Harzu se penje do 600 m, u Sjev. Alpama do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1500 m. Velelisna lipa raste većinom u francuskoj Juri i u Južnoj Njemačkoj. Obilno je ima u Austriji i u Švajcarskoj. Inače u velikom dijelu Sjev. Njemačke ona ne raste. U Saskoj, u Kolbitzu, zaštićena je lipova sastojina, u kojoj imade stabala do 3 m opsega. Javor mliječ je vrlo čest u Njemačkoj. Prostire se na sjever u Norveškoj do 61°, u Švedskoj do 63° s. š. Na istok se prostire do Urala i Kavkaza. Južna mu je granica gorje Krima, Balkanskog Poluotoka i Gornje Italije, a zapadna granica Južna Francuska. U gorjima Njemačke penje se do ca 800 m, u Sjev. Alpama do 1000 m, u Centralnim Alpama do 1620 m. Gorski javor je stanovnik montanske bukove šume. Sjeverna mu granica teče znatno južnije, nego granica mliječa. Na zapad se stere do Pirineja. U njemačkom gorju raste do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1380 m. Uspinje se, dakle, više nego mliječ. U Njemačkoj uspijeva optimalno sjeverno od Alpa. Maklen raste u dolini rijeka Mosel i Nahe. Divlja kruška je česta u Srednjoj i Južnoj Njemačkoj, u lisnatim šumama. U Alpama raste do 900 m visine. Divlja jabuka je u Njemačkoj znatno rjeđa od divlje kruške. U Sjevernoj Njemačkoj nema je uopće. Sporadično se susreće posvuda u čitavoj 285 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Srednjoj Evropi; njegov areal obuhvata Sjevernu Španjolsku, Englesku, Istočnu i Južnu Skandinaviju, te Rusiju istočno odatle do Urala. On raste u Maloj Aziji, odakle se prostire do Kaspijskog Jezera. U Harzu raste lužnjak do 490 m, u Sudetima do 600 m, u Schwarzwaldu do 700 m. Kitnjak se uspinje u Schwarzwaldu do 975 m, a u Južnom Tirolu do 1100 m. U području hrastovih šuma rastu primješano breza, brijest, grab, joha, te rjeđe lipa. Od grmlja tu rastu: lijeska, trušljika, svib, kurika, trepetljika, hudika i dr. Prvi vijesnici proljeća u hrastovim šumama jesu: Leucojum vernum i Galantus nivalis. U nizinskim hrastovim šumama česte su: Circaea lutetiana, Listera ovata, Alliaria officinalis, Galium aparine, Cuscuta eur., Potentilla alba, Melampyrum nemorosum, Geranium Robertianum i dr. Borove šume. Bor zaprema u Njemačkoj skoro polovicu (45%) šumske površine. Glavno rasprostranjene nalazi mu se u Sjeveroistočnoj Njemačkoj. Važniji tipovi borovih šuma jesu: Cladonia tip, Calluna tip, Vaccinium tip, Myrtillus tip, Anthoxantum tip i Oxalis tip. Najlošije borove šume nalaze se u šumama Cladonia-tipa. Tu bor raste sporo i ne daje građevnog drva. Taj tip nalazi se na suhim diluvijalnim tlima Sjev. Njemačke, te pjeskuljama. Tlo je siromašno. Ono je pokrito debljim slojem lišaja. Od prizemnog bilja tu rastu: Festuca ovina i F. rubra, Weingaertneria canescens, Arctostaphylos uva ursi, Dianthus arenarius i Cladonia-vrste. Calluna tip razvija se na oskudnom tlu, ali u kraju sa više vlage. Za njegov razvitak potrebna je minimalna vlaga od 600 mm godišnje. Ovdje bor uspijeva nešto bolje nego u prvom slučaju (Gladonia tip). Stabla izrastu do 16 tn visine. Potstojnog grmlja nema. Calluna čini kolonije; ona je do 40 cm visoka. Osim, nje tu rastu: Melampyrum pratense, Lycopodium clavatum, Solidago virgaurea, te brojni lišaji i mahovi (Cladonia, Dicranum, Hypnum). Na Vaccinium — tipu bor brže raste i proizvodi više drvne mase. Tu je borovica česta kaoi grm, a osim nje rastu u većoj mjeri: Calluna i Vaccinium vitis ideae. Lišaja ima manje, a mahovi su češći. Myrtilus tip odlikuje se malim brojem vrsta. Borova stabla u ovom tipu izrastu vrlo1 visoko (preko 40 m). Stabla su pravna, a krošnje počinju tek u gornjoj trećini debla. Tu se javlja bukva i hrast, a od grmlja rastu ovdje: Juniperus, Rosa sp., Crataegus sp., Lonicera xylosteum i dr. Od niskog rašća česti su: Linnaea borealis, Pirola minor i P. cloranta, Ramischia secunda, Monotropa hypopytis, Lycopodim anotinum, Melampyrum pratense, Majanthemum bifolium, Pteridium aqu., Luzula pilosa, Aira flexuosa, Cladonia sp. i dr. U Antoxanthum-tipu bor odlično uspijeva. Tu nema sirovog humusa. Osim bora ovdje raste bukva, hrast, breza i grab, a potstojno borovica. Od niskog rašća najčešći su: Lathyrus mont, Potentilla alba, Linaria vulg., Euphorbia ciparissias, Hypericum perforatum, Peucedanum orcoselinum i dr. U najbolje tipove spada i Oxalis tip. Obični bor se stere u Evropi do 70° s. š. Značajno je da na sjevernoj svojoj granici u Skandinaviji i Finskoj nije kržljav, nego da tvori stabla, oko 15 m visine i do 70 cm debljine. Potiskuje se više na sjever od smreke. Najistočnije nalazište bora jest južna padina Verhojangs-gorja u Istočnoj Sibiriji (150° i. d.). Južna granica njegovog areala teče južnim Uralom, izostavlja stepsku rusku zonu, obuhvata Karpate, te prolazi nestalnom linijom kroz Hrvatsku, Ligurske Apenine, alpska jezera, Cevennes i Istočne Pirineje. U Španiji mu je jugozapadna granica, i to u Siera Nevadi, na 37°. Izolirano raste na Krimu i u Maloj Aziji. U Harzu se uspinje obični bor do 550 m, u Juri do 700 m, u Schwarzwaldu do 1000 m, u Bavarskim Alpama do 1600 m, u Wallisu do 2000 m a u Puschlavu do 2200 m. Na Kavkazu ga ima i do 2740 m. 287 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Evropi. U Norveškoj stere se sve do polarnih krajeva. Sremza raste u Njemačkoj u vlažnim lisnatim šumama. Nije osjetljiva na poplave; pripada evropsko-sibirskim ele mentima; rasprostranjena je od Škotske i Zapadne Francuske preko Sibirije do Sahalina i Kamčatke. Naraste do 15 m visine. Divlja trešnja stere se od Atlanskog oceana do Zapadne Sibirije i od Mediterana do Srednje Švedske. Njen areal leži znatno južnije od areala sremze. U Njemačkoj se uspinje do 100 m, a u Alpama i do 1500 m. Rašeljka se uspješno uzgaja u područjuElsassa, Gornjeg Badena, Pfalza, te u dolini Dunava. Pripada zadruzi hrastove šume. Jarebika je eurosibirski elemenat. Ona je rasprostranjena od Nordkapa do Juž. Italije, te od Islanda i Britanskog otočja do Zapadnog Sibira i Male Azije. U njemačkom gorju uspinje se do 1500 m, a u Bavarskim Alpama do I860 m. Sorbus suecica je vrlo značajna za bukove šume u Sjevernoj Njemačkoj, gdje naraste 10—17 m visoko. Česta je u Švedskoj, te uopće u području obala Istočnog mora. Tisa je danas ograničena uglavnom na Srednju i Južnu Njemačku. Ubraja se u drveće koje izumire. Još u prethistorijsko doba iskorišćavano je njeno drvo za pravljenje lukova, a sve do konca srednjeg vijeka rabljeno je ono za prsne oklope. Od grmlja koje se najobičnije susreće u bukovim šumama ističu se: lijeska (u njemačkom gorju penje se do 1200 m, u Tatrama do 1250 u Centralnim Alpama do 1800 m), likovac (eurosibirski elemenat; u njemačkom gorju raste do 800 m, a u Bavarskim Alpama do 1900 m), svib, crvena bazga (nordijski elemenat, koji se danas stere od Zapadne Evrope preko Sibirije do Japana i Sahalina; u njemačkoj uglavnom izvan oblasti butove), kurika, bršljan (atlansko-rnediteranski elemenat). Od Lonicera rastu u Njemačkoj: L. xylosteum (euroazijski elemenat), L. nigra (u montanskoj bukovoj i smrekovoj šumi), L. alpigena (raste samo u najjužnijem dijelu Njemačke), L. coerulea (u Alpama), L. caprifolium i L. periclyimenum. Prizemno bilje razvija se u bukovoj šumi uglavnom u rano proljeće, tj. prije listanja bukve. Predproljetnice su većinom geofiti. Trajni njihovi organi nalaze se u zemlji u obliku gomolja i lukovica. Od predproljetnica najčešće su u bukovim šumama: Galantus nivalis, Leucojum vernum, Corydalis cava i C. solida, Allium ursinum, Anemone neimorosa, Hepatica triloba, Helleborus niger, Arum maculatum, Pulmonaria officinalis, Asarum europaeum, Vinca minor, Primula acaulis i dr. U doba listanja bukve nalaze se u bukovoj šumi: Oxalis acetosella, Asperula odorata, Convalaria majalis, Polygonatum multiflorum, Paris quadrifolia, Lathyrus vernus, Dentaria bulbifera, Cephalantera alba, Plantantera bifolia, Neottia nidus avis, Mercurilis perennis i dr. Među najvažnije ljetno i jesenje bilje u bukovoj šumi spadaju: Circaea lut.> Stachys silv., Aegopodium podagraria, Impatiens noli tangere, I. parviflora, Geranium silvaticum, G. phaeum, Valeriana officinalis, Lilium martagon, Digitalis ambigua, D. lutea, Sanicula europaea, Phyteuina spicatum, Pirola minor, P. rotundifolia, Nephrodium filix mas, Athyrium filix femina, Scolopendrium vulgare itd. Hrastove šume. Ovdje su opisane glavne karakteristike hrastovih šuma u sjeverozapadnoj njemačkoj nizini, hrastovih šuma u Schlesswig-Hollsteinu, nizinskih šuma na aluvijskom nanosu, hrastovih šuma u Zapadnoj i Južnoj Njemačkoj, te hrastovih šuma u Spessartu. U Spessartu je ostavljena u Geiersbergu hrastova sastojina velika 10,5 ha kao rezervat. Nalazi se na visini od 500 m. U njoj imade .... 500 hrastova starih 200—600 godina. Prosječno stablo debelo je 70 cm i sadrži 5,9 m3 drva. Najjači hrast sadrži oko 22 ms, a debeo je 1,4 m. Ondje je ostavljen i još jedam rezervat velik 8,3 ha, u kom su stabla stara 400—500 godina. U području hrastovih šuma najčešći su u Njemačkoj lužnjak i kitnjak. Lužnjak je atlansko i kontinentalno drvo, a kitnjak (i bukva) atlansko drvo. Lužnjak raste u 286 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 90 <-- 90 --> PDF |
U Njemačkoj bor dobro uspijeva na pješčanim tlima, ukoliko je u njima sadržano više od 10% finog pijeska. Tamo gdje se bukva javlja kao- ipotstojna sastojina u borovoj šumi nađeno je da ima najmanje 20% fine zemlje. U Njemačkoj se razlikuju ove klimatske rase bora: istočno-prusko-baltičko-poljski bor (uska krošnja, deblo punodrvno), sjeverno-njemački bor (krošnja oširoka), zapadnonjemački bor (krošnja veotma široka), planinski bor (iznad 500 m). Smrekove i jelove šume. Smrekove šume pokrivaju jednu petinu njemačkih šuma. Prije je smreka bila ograničena na više položaje, a u srednjim položajima dolazila je u smjesi sa bukvom, javorom i jelom. Prošlog stoljeća ona je znatno proširena u srednjim i nizinskim položajima. U smrekoviim šumama raste razmjerno malo biljnih vrsta. Uzrok je u nepovoljnim odnosima između tla i svijetla. U Njemačkoj raste smreka u krajevima gdje su oborine iznad 600 mm. U Alpama uspinje se ona do 2000 m, a u Sudetima do 1400 m. Donja granica u Vogezima i u Schwarzwaldu je ca 800—900 rn, a u Harzu 500 m. Sjevernije odatle donja granica iščezava. U smrekovim i jelovim šumama dolaze Vaccinium myrtillus, V. vitis ideae, Oxalis. acetosella, Majanthemum bifolium, Polygonatum verticilatum, Prenanthes purpurea, Digitalis purpurea, Senecio Fuchsii, S. nemorensis, Petasites albus, Aruncus Silvester, Soldanella montana, Listera cordata, Pirola uniflora, Lycopodium annotinum, L. selago, Asplenium trichomannes i dr. Jela je u Njemačkoj manje rasprostranjena. Uspijeva tamo gdje je srednja godišnja temperatura 5° i gdje period bez mraza traje oko 130 dana. Gornja granica jele u Alpama iznosi oko 1720 im. U Sudetima oko 1100 m. Donja granica u Pirinejima iznosi 1360 m, u Vogezima 500—600 m, u Švicarskoj oko 700 m. Smrekove i jelove šume u vezi s prizemnim rašeem, kcje u njima raste, prikazao je autor kao jednu zasebnu cjelinu. Međutim novija je: biljno-sociološka nauka utvrdila, da se tu radi o dvije zasebne životne zajednice. Jela u tome pogledu pripada u sklop zadruge bukove šume, a prirodna smrekova šuma čini posebnu, tipičnim prizemnim biljem okarakteriziranu zajednicu. Knjiga daje informativan prikaz o kvalitetu i građi njemačkih šuma. Posebna pažnja obraćena je opisu prizemne flore, koja raste u šumama važnijeg drveća. Vrijednost djela bila bi još veća, da je u njem pobliže prikazana povezanost, odnosno vegetacijsko značenje pojedinih prizemnih vrsta u životu dotične šume kao biljne zajednice. Dr. M. Anić. OGLASI PRODAJA HRASTOVIH STABALA PL. OPĆINE TUROPOLJE. Plemenita općina Turopolje prodala je firmi Filipa Deutscha sinovi 2.160 hrastovih stabala u šumi Jesenje, gospodarska jedinica Turopoljski lug za svotu od 1,010.000 dinara. Ukupna drvna masa ovih stabala iznosi 3.069 m3, od koje otpada na građevno drvo 2.151 m3 i na ogrijevno drvo 9183. Šuma je udaljena 4 km od stanice. Ovom prodajom postignute su na panju ove cijene: za hrastove trupce I. k. 866 din. po 1 m3 za hrastove trupce II. k. 502 din. po 1 m3 za hrastove trupce III. k. 309 din. po 1 ms za hrastove pragove 2,60 m 35 din. po komadu za hrastove pragove 2,50 m 31 din. po komadu za hrastove pragove 2,30 m 26 din. po komadu za hrastovo ogrijevno drvo 53 din. po 1 m3 288 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 91 <-- 91 --> PDF |
" Zakoni, pravilnici, normativna rješenja BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE Broj: 18447-1-3-1940 Zagreb, dne 23. veljače 1940. Predmet: Saradnja žandarmerije u suzbijanju šumskih šteta. 1) Redarstvenom ravnateljstvu Zagreb i Split 2) Predstojništvu gradskih redarstva Svima 3) Sreskim načelstvima Svima 4) Sreskoj ispostavi Svima Za sve. Savski žandarmerijski puk u Zagrebu izdao je svojim komandirima četa pod J. B. broj 1589 od 19. lipnja 1934. raspis koji glasi: »U posljednje vrijeme vrše se razne šumske štete i šumske krade u većem obimu, pa je za zaštitu potrebna čuvarima šuma efikasnija pomoć žandarmerije. Kako žandarmerija kao organ upravnih vlasti vrši dužnost šumske policije, to naređujem: 1) Da se žandarmi u redovnoj službi angažiraju što intenzivnije u akciji oko suzbijanja šumskih krivica i da čuvarima šuma izlaze što više u susret i pomažu ih pri suzbijanju onih šumskih krivica, kod kojih je žandarmerija dužna da postupa po zvaničnoj dužnosti ne čekajući predhodno odobrenje sreskog načelnika. 2) Da se u slučajevima neposrednoga traženja usluge žandarmerije od strane šumskih organa ili njihove nadzorne vlasti u poslovima, koji ne spadaju u redovnu dužnost žandarmerije, ne postupa bez predhodnog odobrenja nadležnoga sreskoga načelnika, koji će predhodno procijeniti umjesnost i zakonski osnov intervencije. 3) Da starješine u svakoj prilici podstiču žandarme na što intenzivniju službu oko spriječavanja šumskih šteta i da ih u tome kontroliraju, pa da za svaki nered ili labavost u ovoj službi sa odgovornim postupaju najstrože po nadležnosti.« Međutim sve se unatoč toga množe šumske štete i šumske krade pa se ukazala, potreba još tijesriije saradnje organa šumskih uprava i organa žandarmerije. U tu svrhu smatra ova Banska Vlast neophodnim, da se služba žandarmerijskih organa u pogledu suzbijanja šumskih krivica, iznesena u navedenom raspisu, što točnije odredi, pa se stoga nakon pribavljenoga mišljenja u tom predmetu od žandanmerijske brigade banovine Hrvatske izdaju slijedeće upute: Na temelju čl. 16 a u vezi čl. 15 i 21 Zakona o žandarmeriji, te §-a 43 Zatona o šumama žandarmerija mora posredovati po svojoj redovitoj dužnosti i na neposredan poziv šum. organa, kada je u pitanju osobna i imovna sigurnost, narušaj javnoga reda i mira, opća nesreća kao na primjer požar šume i t. d. Žndarmerija je dužna da ureduje po zvaničnoj dužnosti, čim sazna za djelo, pa bilo ono istupno po Zakonu o šumama ili prestupno iz krivičnoga zakonika. I u slučaju saznanja o namjeravanoj bespravnoj sječi državne ili samoupravne šume žandarmerija je dužna uredovati ne čekajući nalog upravnih vlasti. Isto tako žandarmerija je dužna da intervenira u svakom konkretnom slučaju izvršene ili neposredno predstojeće šumske krivice, pa bilo da su za ovu žandarmi sami saznali bilo da su obaviješteni od šumskih organa ili na koji drugi način. Za sve ove slučajeve ne pripada žandarmima nikakva naknada, jer taj rad spada u redovnu službu žandarma u njihovim rajonima. Samo u slučaju, kada šumski organi preduzimaju intervencije radi ranije učinjenih šumskih krivica ili se organizira akcija za spriječavanje neodređenih još nepokušanih šumskih krivica onda je za saradnju žandarmerije pri ovome potrebno tražiti odobrenje nadležne upravne vlasti i naknadu troškova žandarma. Kod šuma imovnih općina žandarmerija ne može preduzimati nikakovo uredovanje bez naređenja nadležne vlasti, jer kod ovih šuma ima vrlo mnogo privatno 1 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo pravnih sporova pa žandarma nisu u mogućnosti donijeti pravilnu odluku, kako imaju postupati u svakom pojedinom slučaju. U svakom slučaju intervencije žandarma u smislu predhodnoga stava žandarmima hi pripadala naknada po čl. 24 tablice IV pod II Pravilnika o paušalu za službena putovanja u žandarmeriji. Isto tako žandarmima pripada» naknade, kada vrše službu po traženju raznih privatnih osoba ili preduzeća u šumskim stvarima, a po prethodnom nalogu upravne vlasti. Ove troškove snosi ona osoba, koja je asistenciju žandarma zatražila. U svima sluejevima, koji su gore navedem, osim kada se rad žandarma preuzima po nalogu nadležne vlasti, žandarmerija ovu službu vrši usputno t. j . uz drugu redovnu službu, a samo u iznimnim slučajevima teže prirode ovu službu vrši i kao specijalnu službu. Ne mogu se određivati specijalne žandarmerijske patrole, koje bi imale zadaću, da čuvaju isključivo šume, jer su zato u prvom redu pozvani organi šumskih uprava. Poziva se naslov, da se iznesenih uputa pridržava i u pojedinim slučajevima traženja žandarimerijske asistencije prema njima striktno postupa. Vodeći računa o tom, da asistencija žandarmerije bude pravodobno osigurana. Za Bana Šef odsjeka za redarstvo Jauk v. r. Broj: 18447-1-3-1940. BANSKOJ VLASTI BANOVINE HRVATSKE Odjelu za šumarstvo u ZAGREBU. Na znanje. — Posve je razumljivo, da su za čuvanje šuma, spriječavanje i suzbijanje šumskih šteta i šumskih krađa prvenstveno pozvani da ureduju sami čuvari šuma, čiji broj treba da šumske uprave prema potrebama pojedinoga kraja povećaju, a intervenciju žandarmerije zatraže samo u opravdanim slučajevima tamo, gdje uredovanje šumskih organa nema ili očigledno ne bi imalo uspjeha. Za Bana Šef redarstvenog odsjeka: M. P. Jauk v. r. BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE Odjel za šumarstvo u Zagrebu Broj: 3352-V-1940. Zagreb, dne 4. ožujka 1940. Predmet: Prekomjerno iskorištavanje 1 individualna dioba šuma zem. zajednica. 1) Sreskom načelstvu 1—99 sa šumskim ispostavama Fužine i Kutjevo, 2) Gradskim poglavarstvima 1—25 Naslovu se stavlja do znanja i radi odnosnog postupka slijedeće: Banska Vlast je saznala, da se šire vijesti, prema kojima će šume zem. zajed nica preuzeti u posjed i vlasništvo Banovina Hrvatska, i da će se ovlaštenicima oduzeti pravo uživanja godišnjih prihoda. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Pošto su na osnovu ovakovih vijesti nekoje zemljišne zajednice pokrenule pitanje prekomjernog iskorištavanja ili iindivMualne diobe svojih šuma, a u nekojim zem. zajednicama ovlaštenici prave ogromne šumske štete, uslijed čega su neki šumski predjeli potpuno uništeni, poziva se naslov, da običajnim putem obavijesti ovlaštenike svih zem. zajednica, da su navedene vijesti skroz proizvoljne — neistinite — neosnovane, jer nemaju nikakvog pravnog temelja, i da ih Banska Vlast najodlučnije opovrgava. U koliko naslov nade za potrebno, sazvat će izvanrednu Glavnu skupštinu ovlaštenika pojedinih zemljišnih zajednica, u kojoj će sreski načelnik, odnosno izaslanik vlasti pročitati ovaj raspis i protumačiti, da ovakve vijesti šire lica, kojima je cilj da izazovu zabunu i nezadovoljstvo u širokim slojevima naroda i da na taj način krše ugled i autoritet Banske Vlasti. Podjedno treba ovlaštenicima zemljišnih zajednica Istaknuti, da se kod Banske Vlasti najpomnije proučava pitanje, kako bi se što jeftinije i u što kraćem roku izvršili svi terenski i kancelarijski radovi za sastav gospodarskih osnova i programa za šume onih zemljišnih zajednica, ikoje zbog malenih prihoda svojeg šumskog gospodarstva ne mogu snašati troškove za sastav navedenih uređajnih elaborata. Isto tako se proučava i pitanje za umanjenje osnovnog i oprost dopunskog poreza, naročito za šume na kršu i apsolutnom šumskom zemljištu. Ova pitanja proučava Banska Vlast sa svrhom, da šume kao neprocjenjivo narodno dobro, te jedini izvor privrede i zarade u pojedinim, naročito pasivnim krajevima, odbacuju u buduće što veći čisti prihod .. korist zemljišnih zajednica, njezinih članova i opće narodne privrede. Protiv lica, koja zlobnom namjerom šire ovakve neistinite vijesti, postupit će naslov strogo po zakonu. Primitak ovog raspisa potvrditi aktom i ujedno izvijestiti na koji su način ovlaštenici zemljišnih zajednica obavješteni o sadržaju raspisa. Odjelni predstojnik: Frković BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE Odjel za šumarstvo V. Broj: 17.596-V-1939. Zagreb, dne 15. ožujka 1940. Predmet: Sastav uređajnih elaborata za šume zemljišnih zajednica po sreskim šumarskim referentima. ZAGREBAČKOJ INZiNJERSKOJ KOMORI ZAGREB. U vezi tamošnje predstavke upućene Ministarstvu šuma i rudnika pod brojem 41/1939. i R. 8/1939. od 18. siječnja 1939. god. po kojoj je Komora mišljenja, da izradu privrednih planova odnosno uređajnih elaborata za šume zemljišnih zajednica mogu obavljati samo ovlašćeni šumarski inžinjeri a ne i sreski šumarski referenti, dostavljaju se Komori mišljenje i stanovište ove Banske Vlasti pošto se to pitanje tiče prema novom pravnom stanju i Banske Vlasti banovine Hrvatske. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Šume zemljišnih zajednica nalaze se pod upravom banske vlasti budući zemljišne zajednice doprinašaju banovini godišnju tangentu za upravljanje sa tim šumama.. U ime banovine sa tim šumama upravljaju sreski šumarski referenti na osnovu propisa §§ 56, 131, 132 i 182 Zaik. o šumama i čl. 3, 24, 25 i 28 Pravilnika o uređenju šumarske službe kod općih upravnih vlasti. Prema tome sve radove koje obavljaju sreski šumarski referenti vršeći stručnu upravu nad šumama zemljišnih zajednica rade po službenoj dužnosti kao banovinski činovnici. Sreski šumarski referenti koji vode stručnu upravu nad šumama zemljišnih zajednica dužni su po postojećim zakonskim propisima po službenoj dužnosti da sastavljaju između ostalog drvosječne i ogojne prijedloge kao i uređajne elaborate za zemljišne zajednice, ako im zemljišne´ zajednice povjere sastav uređajnih elaborata za njihove šume i ako im to Banska Vlast odobri. Pošto zemljišne zajednice stoje pod osobitim javnim nadzorom po zakonu o šumama, a osim toga i pod upravom Banske Vlasti a stručnu upravu nad zemljišnim zajednicama vrše sreski šumarski referenti u ime Banske Vlasti Banovine Hrvatske to se na sreske šumarske referente prigodom sastava privrednog plana za šumu neke zemljišne zajednice ne mogu primjeniiti propisi § 16 Zaikona o ovlašćenim šumarskim inžinjerima, već se u tom slučaju na iste protežu odredbe § 17 pomenutog zakona o ovlašćenil inžinjerima, pošto oni te radove vrše u ovom slučaju kao banovinski stručni organi po službenoj dužnosti, odnosno pozivu, ako im to Banska Vlast kako je rečeno, predhodno odobri. U interesu je banovine da zemljišne zajednice dođu čim prije do dobrih uređajnih elaborata za svoje šume i ništa ne stoji na putu, da i ovlašćeni šumarski inžinjeri sastavljaju privredne planove za šume zemljišne zajednice, jer zemljišne zajednice nisu ni jednim zakonskim propisom prisiljene, da sastav uređajnih elaborata za svoje šume moraju isključivo povjeravati sreskim šumarskim referentima. Prema tome zemljišne zajednice mogu povjeriti sastav uređajnih elaborata za svoje šume i ovlašćenSm šumarskim inžinjerima, u koliko to pravovaljano zaključi njihov upravni odbor. Ne samo sastav privrednih planova već i stručnu upravu mogu zemljišne zajednice na osnovu postojećih zakonskih propisa povjeriti, ako donesu pravovaljanu odluku, ovlašćenim šumarskim inžinjerima. Primjedba Komore, da su sreski šumarski referenti toliko poslom okupirani, da oni uz svoj redoviti posao ne mogu sastavljati istodobno i uređajne elaborate, nije opravdana, jer Banska Vlast vodi o tome računa, pa ako je neki sreski šumarski referent toliko okupiran s redovitim poslom tako, da u stanovitom roku ne bi mogao sastaviti privredni plan, to mu Banska Vlast neće dati ni dozvolu za sastav tog privrednog plana za zemljišnu zajednicu. Iz napred navedenih razloga ova Banska Vlast ne nalazi za potrebno, da po ovom predmetu donaša bilo kakvu novu odluku o sastavu privrednih planova za zemljišne zajednice po sreskim šumarskim referentima jer ni jednim zakonskim propisom nije određeno da samo sreski šumarski referenti mogu sastavljati privredne planove za šume z. z., a isto tako nije to pravo dano samo ovlašćenim inžinjerima.. Oidj eIni pređstojnik: u z. Abramović v. r. 4 |