DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Prof. Ing. A. KAUDERS (Zagreb): PRILOG POVJESTI HRVATSKOG ŠUMARSTVA (CONTRIBUTION Ä L´HISTOIRE DE L´ECONOMIE FORESTIERE EN CROATIE) Povjest šumarstva odnosno povjest šumarskog gospodarstva svake kulturne zemlje pokazuje postepeni razvitak. U tom razvitku ističu se u glavnom tri razdoblja. Prvo je razdoblje neurednog uživanja šume i šumskih proizvoda — šume se krče i pretvaraju u poljoprivredno tlo. One su smetnja kulturnom razvitku, te se vatrom i sjekirom uništavaju, da dadu potrebni prostor nastanbama, kao i prostor za uzgoj kulturnog bilja i pašnjaka. U drugom se razdoblju vodi već više pažnje i računa o šumama. Iskorišćavanje i sječa vezana je na neke propise. Opažen je naime nagli nestanak šuma, a očitovala se i opasnost, bude li se bez reda i nesmetano šuma iskorišćavala, da će šume i nestati. U ovom razdoblju nema još propisa glede obnove šuma odnosno propisa o pošumljavanju sječina. U trećem razdoblju očituje se sve veća potražnja i potreba na drvu, ali i sve veće odmicanje šume u planinske krajeve. Strah pred nestankom šume dao je poticaj ostvarenju potrajnosti. Sjeći se smije samo toliko, koliko prirašćuje. Prema tome je ostvarenje zamisli o potrajnom gospodarstvu, kako kaže Ebers 1 , »prvorazredno kulturno djelo«. F. U n g e r u raspravi »Der Waldstand Dalmatiens einst und jetzt«,2 kao i P o pari ć u raspravi »Dalmatinske šume u historiji«,3 a isto tako Grubić-Nova k u raspravi »Le Förets, leur epanouissement, leur declin et leur restauration«4 daju nam iscrpive podatke o povjesti šumarstva u Dalmaciji. U spomenutim raspravama navedena je mnogobrojna literatura, te će ove rasprave i u njima navedena literatura biti od velike koristi svakomu, koji će se posvetiti izučavanju povjesti šumarstva primorskih krajeva banovine Hrvatske. U našoj raspravi »Prilog istoriji šumarstva Istre i Krka«5 kao i u raspravici »Historique du reboisement du Karst littoral Croate« spomenuli smo, da je u nekim našim primorskim statutima bilo ustanova i propisa u pogledu čuvanja šuma. S obzirom na ustanove o čuvanju šuma u statutima naših primorskih krajeva možemo tvrditi, da su vlasti zaista vodile brigu o šumama i da su te vlasti već za rana strogim odredbama zabranjivale nepovlasne sječe i vodile prema ondašnjim prilikama ispravnu šumarsku politiku. 1 Ebers : Forstpolitische Aufgaben der Gegenwart. 1936. 2 Sitzungsberichte der Mathem.-Naturwissenschaftlichen Klasse der kaiserlichen Akademie, Wien (Band I Abthei-Jahrg. 1864. Heft I—V). 3 B. Po p a r ;ić: Glasnik Matice dalmatinske, Godina I, Knjiga 1. 1902. Zadar. 4 U g r e n o v i ć, Le Karst Yougoslave, 1928. Zagreb. a Ugrenović : »Pola stoljeća šumarstva». Zagreb 1926. 205 |