DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 86 <-- 86 --> PDF |
gonatum verticilatum, Limaria rediviva, Aruncus Silvester, Trollius europaeus, Sambucus racemosa, Senecio Fuchsii, Listera cordata i dr. U koliko ove vrste dolaze u nizini, rastu u sjevernom dijelu Njemačke. U Njemačkoj raste oko 160 alpinskih vrsta. Nalaze se u posve visokim položajima. Tek u sjevernijim krajevima dolaze u nižim predjelima. Medu alpinske vrste spadaju: Plantago montana i P. alpina, Gnaphalium supinum, Linaria alpina, Gentiana nivalis, Geum reptans, Potentilla aurea, ..... firma i dr. Atlansk i elementi . Ovi su elementi prodrli u Njemačku iz područja atlanske klime. Medu njima najvažniji su: Myrica gale, Genista anglica, Ulex europ., Erica tetralix, Teucrium scorodonia, Digitalis purpurea, Lonicera periclymenum i dr. Medu značajne mediteransko-atlanske vrste spadaju: Castanea sativa, Tamus communis, Ilex aquifolium, Daphne laureola, Primula acaulis i dr. Nordijsk i elementi . Glavne nordijske elemente sačinjavaju četinjave i brezove šume, te stanovnici tresetišta. Arktičke vrste nalaze se s onu stranu granice šume. Od njih rastu u Njemačkoj: Betula nana, Vaccinium oxycoccus, Rubus chamaemorus, ..... rigida, C. capitata, Salix Lapponum, Empetrum nigrum. Linnaea borealis i dr. Ove vrste uspijevaju na mjestima s malom srednjom godišnjom temperaturom (juli 10° C). One rastu na visovima sredogorja i u Alpama. Arktički elementi su relikti iz ledenog doba. Medu nordijske elemente spadaju i elementi prostrane sjeveroevropske zone četinjara, a to su: Asplenium septentrionale, Majanthemum bifolium, Listera cordata, Cornus suecica, Pirola uniflora, Ledum palustre, Lysimachia thyrsiflora i dr. Jugoistočni (aralo-kaspijski) elementi. Ove vrste potječu iz zemalja oko Crnoga Mora, te oko Kaspijskog i Aralskog Jezera. To su vrste stepa i pustinja, a zovu se i sarmatske, odnosno političke vrste. Podnose velike suše i visoku temperaturu. U južnoruskim stepama rastu one gdje oborine ne dosižu 400 mm, gdje je zračna vlaga vrlo mala, a temperatura dosegne i do 45° C. Ondje je ishlap vrlo velik (na Kaspijskom Jezeru 24-iput veći od množine oborina)1. Od ovih vrsta rastu u Njemačkoj : Iris graminea, Silene viscosa, Adonis vernalis, Ranunculus illyricus, Prunus fruticosa, Peucedanum oreoselinum, Stachys recta, Aster amelus i dr. Javljaju se, u Njemačkoj samo u krajevima gdje su oborine najmanje (donji tok rijeke Saal, Oder i dr.). Od ove skupine bilja rastu neke vrste i u području Mediterana. Među pontičkomediteranskim vrstama značajnije su: Štipa pennata i S. capillata, Eryngium campestre, Peucedanum cervaria, Stachys germanica, Tunica prolifera i dr. Mediteranski elementi. U Mediteranu kiše prevladavaju zimi. Ovdje su značajne ljetne suše. Godišnje diferencije u temperaturi su velike. Radi velikih razlika u periodicitetu sredozemske klime tvori bilje značajne životne forme (gomolji i lukovice, vazdazeleno lišće, mnoštvo korova i džbunja). Od mediteranskih elemenata, koji prodiru u Njemačku, dolaze u obzir: Acer monspessulanum, Artemisia camphorata, Colutea arborescens, Buxus sempervirens, Ceterach officinarum, Papaver hybridum, Scilla autumnalis i dr. Većina njih nalazi se u području Rheine. Rastu uglavnom na toplijim pećinastim padinama. Općenito o njemačkim šumama. Šume u Njemačkoj zapremaju oko .* teritorija. Utjecajem čovjeka iskonski karakter ondje je dosta izmijenjen. Krčenje šuma bilo je intenzivno sve od rimskih vremena pa do početka XII stoljeća. Dq 18 stoljeća bile su u osobitoj cijeni bukove i hrastove šume zbog žirenja. Kulturom krumpira i stajskim timarenjem gube ove vrste važnost za hranu stoke. Intenzivnije iskorišćivanje tehničkog drva počinje istom u pačetku 19 stoljeća. Nastojanje oko produkcije što veće količine tehničkog drva dovodi do pretvaranja lisnatih šuma u četinjave. Od 6905 imena mjesta u Njemačkoj, koja su dobila naziv po drveću, ima ih 6115, koja nose ime po listačama, a samo 790 koja 284 |