DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 87     <-- 87 -->        PDF

se zovu po četinjačama. Qod. 1913 zapremale su u Njemačkoj listače 4,25 mil. ha, a
četinjače 9,96 mil. ha. Od listača zauzima bukva 48%, a hrast 25%. Najviše šuma ima
Pruska i Bavarska. Visina granice drveća dosta je različita. Tako u Harzu prestaju
sklopljene šume kod 1000 m, a pojedina stabla kod 1080 m. U Schwarzwaldu nema
sklopljenih šuma iznad 1300 m. U Bavarskim Alpama prestaje šuma na 1650 m, a u
Centralnim Alpama na 2400 m.


Bukove šume.


Visinska gornja granica bukve u Harzu iznosi 650 m, a pojedince raste bukva i kod
800 m. U Erz-gorju iznosi ta granica 650 m. U Riesen-gorju gornja je granica bukve
kod 950 m, a pojedinačno raste bukva i kod 1150. U Sjev. Alpama čini ona sastojine
do 1300 m, a u obliku grma uspinje se i do 1700 m. U Centralnim1 Alpama gornja granica
joj je niža radi kontinentalne klime. Južna granica bukve teče Sjevernom Španjolskom,
izostavljajući Ebro uvalu. Nema je u donjem dijelu Rhone. Na Apeninima teče
u uskom pojasu sve do sjevernog dijela Sicilije. Na Balkanskom Poluotoku stere se do
Korintskog zatona. Južna joj je granica tamo, gdje je julska izoterma 24°, a januarska
8° C. Po D r u d e - u ta se granica podudara sa sjevernom granicom masline. U južnim
oblastima svoga rasprostranjenja ona je drvo visokog gorja. U Kantabarskom Gorju
raste do 490 m, u južnim Alpama do 950 m, u Sjevernim Apeninima do 1050 m, a u
Sjevernoj Grčkoj do 1300 m. Istočna granica teče Karpatima, pa kroz Poljsku prema
istočnoj Prusiji. Bukva raste u čitavoj Engleskoj i Wallesu; u Škotskoj i Irskoj nije
autohtona. Raste samo na najjužnijem dijelu Švedske i Norveške. Sjeverno od linije,
izvan koje perioda smrzavanja traje više od 4 mjeseca, ne raste bukva. U Skandinaviji
uspinje se do 190 m.


S bukvom rastu često u primjesi grab, brijest, javor i hrast.


U Njemačkoj tvori grab čiste sastojine u Zapadnoj Prusiji i djelomično u 1st.
Prusiji. Inače je primiješan. Radi manje osjetljivosti na studen prodire istočnije nego
bukva. Optimalno uspijeva u 1st. Prusiji i Litvi. U Alpama se uspinje i do 820 m. Po
Willkom m u za uspijevanje graba potrebna je srednja godišnja temperatura od
bar 6°C.


U Njemačkoj rastu dvije lipe: velelisna i malolisna lipa. Malolisna lipa je znatno
raširenija. Ona se nalazi posvuda u Njemačkoj. U Skandinaviji dolazi do 65,5° s. š.,
a u Sjev. Rusiji i Finskoj do 62,41° s. š. Raste u mediteranskom dijelu Francuske i Sjev.
Španjolskoj. Ima je u Sjev. i Srednjoj Italiji, te Sjev. Balkanu. U Harzu se penje do
600 m, u Sjev. Alpama do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1500 m. Velelisna lipa
raste većinom u francuskoj Juri i u Južnoj Njemačkoj. Obilno je ima u Austriji i u
Švajcarskoj. Inače u velikom dijelu Sjev. Njemačke ona ne raste. U Saskoj, u Kolbitzu,
zaštićena je lipova sastojina, u kojoj imade stabala do 3 m opsega.


Javor mliječ je vrlo čest u Njemačkoj. Prostire se na sjever u Norveškoj do 61°,
u Švedskoj do 63° s. š. Na istok se prostire do Urala i Kavkaza. Južna mu je granica
gorje Krima, Balkanskog Poluotoka i Gornje Italije, a zapadna granica Južna Francuska.
U gorjima Njemačke penje se do ca 800 m, u Sjev. Alpama do 1000 m, u Centralnim
Alpama do 1620 m.


Gorski javor je stanovnik montanske bukove šume. Sjeverna mu granica teče
znatno južnije, nego granica mliječa. Na zapad se stere do Pirineja. U njemačkom
gorju raste do 1300 m, a u Centralnim Alpama do 1380 m. Uspinje se, dakle,
više nego mliječ. U Njemačkoj uspijeva optimalno sjeverno od Alpa.


Maklen raste u dolini rijeka Mosel i Nahe.


Divlja kruška je česta u Srednjoj i Južnoj Njemačkoj, u lisnatim šumama. U
Alpama raste do 900 m visine. Divlja jabuka je u Njemačkoj znatno rjeđa od divlje
kruške. U Sjevernoj Njemačkoj nema je uopće. Sporadično se susreće posvuda u čitavoj


285