DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1940 str. 90     <-- 90 -->        PDF

U Njemačkoj bor dobro uspijeva na pješčanim tlima, ukoliko je u njima sadržano
više od 10% finog pijeska. Tamo gdje se bukva javlja kao- ipotstojna sastojina u borovoj
šumi nađeno je da ima najmanje 20% fine zemlje.


U Njemačkoj se razlikuju ove klimatske rase bora: istočno-prusko-baltičko-poljski
bor (uska krošnja, deblo punodrvno), sjeverno-njemački bor (krošnja oširoka), zapadnonjemački
bor (krošnja veotma široka), planinski bor (iznad 500 m).


Smrekove i jelove šume.


Smrekove šume pokrivaju jednu petinu njemačkih šuma. Prije je smreka bila
ograničena na više položaje, a u srednjim položajima dolazila je u smjesi sa bukvom,
javorom i jelom. Prošlog stoljeća ona je znatno proširena u srednjim i nizinskim položajima.
U smrekoviim šumama raste razmjerno malo biljnih vrsta. Uzrok je u nepovoljnim
odnosima između tla i svijetla. U Njemačkoj raste smreka u krajevima gdje
su oborine iznad 600 mm. U Alpama uspinje se ona do 2000 m, a u Sudetima do 1400 m.
Donja granica u Vogezima i u Schwarzwaldu je ca 800—900 rn, a u Harzu 500 m. Sjevernije
odatle donja granica iščezava.


U smrekovim i jelovim šumama dolaze Vaccinium myrtillus, V. vitis ideae, Oxalis.
acetosella, Majanthemum bifolium, Polygonatum verticilatum, Prenanthes purpurea, Digitalis
purpurea, Senecio Fuchsii, S. nemorensis, Petasites albus, Aruncus Silvester, Soldanella
montana, Listera cordata, Pirola uniflora, Lycopodium annotinum, L. selago,
Asplenium trichomannes i dr.


Jela je u Njemačkoj manje rasprostranjena. Uspijeva tamo gdje je srednja godišnja
temperatura 5° i gdje period bez mraza traje oko 130 dana. Gornja granica
jele u Alpama iznosi oko 1720 im. U Sudetima oko 1100 m. Donja granica u Pirinejima
iznosi 1360 m, u Vogezima 500—600 m, u Švicarskoj oko 700 m.


Smrekove i jelove šume u vezi s prizemnim rašeem, kcje u njima raste, prikazao
je autor kao jednu zasebnu cjelinu. Međutim novija je: biljno-sociološka nauka
utvrdila, da se tu radi o dvije zasebne životne zajednice. Jela u tome pogledu pripada u
sklop zadruge bukove šume, a prirodna smrekova šuma čini posebnu, tipičnim prizemnim
biljem okarakteriziranu zajednicu.


Knjiga daje informativan prikaz o kvalitetu i građi njemačkih šuma. Posebna
pažnja obraćena je opisu prizemne flore, koja raste u šumama važnijeg drveća. Vrijednost
djela bila bi još veća, da je u njem pobliže prikazana povezanost, odnosno
vegetacijsko značenje pojedinih prizemnih vrsta u životu dotične šume kao biljne
zajednice. Dr. M. Anić.


OGLASI


PRODAJA HRASTOVIH STABALA PL. OPĆINE TUROPOLJE.


Plemenita općina Turopolje prodala je firmi Filipa Deutscha sinovi 2.160 hrastovih
stabala u šumi Jesenje, gospodarska jedinica Turopoljski lug za svotu od
1,010.000 dinara. Ukupna drvna masa ovih stabala iznosi 3.069 m3, od koje otpada na
građevno drvo 2.151 m3 i na ogrijevno drvo 9183. Šuma je udaljena 4 km od stanice.
Ovom prodajom postignute su na panju ove cijene:


za hrastove trupce I. k. 866 din. po 1 m3


za hrastove trupce II. k. 502 din. po 1 m3


za hrastove trupce III. k. 309 din. po 1 ms


za hrastove pragove 2,60 m 35 din. po komadu


za hrastove pragove 2,50 m 31 din. po komadu


za hrastove pragove 2,30 m 26 din. po komadu


za hrastovo ogrijevno drvo 53 din. po 1 m3


288