DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Pappus oko 300 god. poslije Krista. Pravokutan trokut iz tankog lima omota se o valjak tako, da ga upravo sa hipotenuzom jednom obuhvati. Linija, koju hipotenuza definira, označi se na valjku. Lim se odstrani i linija izreže. To se opetuje toliko puta, koliko vijak treba da ima navoja. Rezanje vijaka na tokarskom stolu spominje se tek 362 g. poslije Krista. Na glavi! KA učvršćena je pločica, koja nosi dva vertikalna ravnala kao nosače horizontalne okretne osi instrumenta. Nosači! su toliko razmaknuti, da upravo medu njih stane ozubljen polukrug i opet vijak bez kraja za grubo i fino okretanje oko sDomenute horizontalne osovine. Nažalost je u djelu ...1 öiömQac, izgubljen manji dio, koji govori o konstrukciji daljnjeg gornjeg dijela instrumentovog. Ali iz načina, kako Heron riješava razne zadatke sa svojom dioptrom, mora se zaključiti, da se na vertikalnom ozubljenom polukrugu nalazila oveća okrugla ploča. Slika 5 je rekonstrukcija po Schöne-u i Neumann u. Izmijenio sam samo neke manje stvari. Na gornjoj ploči nalazi se ravnalo sa ,^.. si. 6. diopterima, koje se svojim središtem okreće oko središta kružne ploče. Ravnalo sa strane nosii dva indeksa, dva kraka, za očitavanje eventualnog kružnog podjeljenja kuteva. U poredbi sa rekonstrukcijom Schöne-a, ja sam ta dva kraka produžio. Samo u jednom zadatku u knjizi o dioptri spominje Heron, da se može na ploči da nanese kružno podjeljenje t. j . onda, kad govori o mjerenju kutne udaljenosti između dviju zvijezda. Kružna ploča se nagne tako, da dođe u ravninu tih zvijezda. Dakle tako, da vizura može da pogodi najprije jednu, a onda drugu zvijezdu. Viziraju se obe redom. Razlika pripadnih očitanja na kružnom podjeljenju instrumenta je traženi kut. Schöneova rekonstrukcija nema kružnog podjeljenja. Priložena si. 5 je time nadopunjena. Heronova je dioptra neosporno preteča današnjeg teodolita. Kružna ploča (limb) ima dvije međusobno okomite crte, koje služe za iskolčivanje okomica, kad se naprava za viziranje sa svojim indeksima na njih namjesti. Heron je u geodetskim zadacima upotrebljavao najviše pravi kut. Samo u navedenom astronomskom zadatku mjeri proizvoljan kut. 296 |