DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Od parcele AB ... Z (sl. 16) treba odcijepiti određenu površinu ili
više njih tako, da diobne linije prolaze kroz neku točku M unutar parcele.
Neka je točka M kakav bunar — kaže Heron. Parcelaciju treba
tako obaviti, da sve nove parcele imadu pristup do tog bunara. Lik se


av


najprije razdijeli! u trokute, čije površine se odrede po formuli r — —.


Odcijepi se toliko trokuteva, koliko je površine potrebno, a ako još
treba, onda još dio kojeg trokuta. Heron analogno kao gore kod trapeza
uči, kako se od trokuta odcijepljuje određeni dio.


Interesantna je na pr. i daljnja zadaća (sl. 17) određivanja površine
čestice na tako zaraslom terenu, da se dijagonale ne mogu da mjere, a
u trokutima se ne mogu ni visine da spuštaju. Samo periferija čestice
može da se mjeri. Mi bi danas ovakovu zadaću riješili! izmjerom dužina
i! kuteva, dakle poligonom. Međutim Heron zapravo nigdje u geodetskim
svojim zadacima ne mjeri direktno proizvoljne kuteve u stupanjskoj


Sl. 18. SI. 19.


mjeri. Operira samo sa dužinama i pravim kutevima. Samo u jednom
astronomskom zadatku, koji je već ranije spomenut, mjeri baš izričito
kut između dvije zvijezde uz pomoć svoje dioptre u stupnjevima. Dakle
Heron bez mjerenja kuteva određuje svoju zaraštenu parcelu u sl. 17.
Mjeri obodne stranice i produžuje ih prema spoljiašnostil parcele. Na ta
produženja nanosi obodne stranice umanjeno. Dobiva trokute, koji su
slični trokutima unutar parcele. Po svojoj t. zv. Heronovoj formuli, koju
vrlo duhovito dokazuje, iz oboda vanjskih trokutova određuje njihove
površine, a preko njihovog zbroja i površinu čitave parcele.


Numerička trangulacija je dijete novog vijeka. U starom vijeku, u
koliko su se veće dužine morale odrediti, trebalo ih je direktno mjeriti
ili odrediti astronomskim putem. Jedan od Heronovih zadataka tretira
na pr. određivanje udaljenosti Rima od Aleksandrije iz posmatranja mjesečeve
pomrčine i poznatog opsega zemaljske kugle (252.000 stadija po
Eratostenu). Inače se udaljenosti nisu mjerile triangulacijom, već eventualno
kraće nepristupne dužine optički, dok ostale, pa i veće udaljenosti
direktno koračanjem ili mjerenjem. Za određivanje dužine prevaljcnog


303