DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 34 <-- 34 --> PDF |
je vrlo skupo i opasno po život. Jedan kg sjemena košta u trgovini 2.500 din. Potrebno je dosta vještine i smjelosti, da se čovjek popne na vretenasto stablo, poraslo na stijenama i nad provalijama i da se sa toga stabla poberu šišarice, iz kojih će se istrošiti skupocjeno sjeme. U skupinu vrlo rijetkih vrsti četinjara spadaju po piscu ovih redaka pronađeni i u Šumarskom listu već opisani crni i bijeli borovi »zlatiborski«. Još tri stabla crnog bora sa žuto-zlatnim iglicama nađena su po istome u srezu srebreničkom u apćini Luka. Prva stabla: bijeli i crni bor »zlatiborski« nađena su u selu Draglici sreza zlatiborskog, po kojim je borovima, jer ih je takih dosta bilo, prozvao narod cijeli taj kraj pa i srez koji se proteže uz rijeku Drinu prema Višegradu. Ovi borovi predstavljaju interesantnu rijetkost i veliku botaničku vrijednost. I do sada su bila poznata borova stabla sa žuto-zlatnim četinjem, ali samo kao ukrasno, vrtno drveće. Zlatno-žuta boja četrnja navedenih borovih stabala upada u oči već iz daljine i pruža neobično lijepu sliku i ukras toga kraja i okolice. Vjerojatno je svuda u stara vremena bilo takih borova, jer narod nije uzalud prozvao neke naše krajeve imenima: »Zlatni bor«, »Zlatibor«, »Zlatni do« i t. d., nego je te krajeve tako prozvao za to, što su tu nekad rasli borovi sa žuto-zlatnim četinjem — Zlatni borovi. Šuma je dakle sa svojim zelenilom i šarenilom vrlo zahvalno područje ljudskog zanimanja i interesovania u kojem pojedina stabla, kako smo vidjeli, predstavljaju jedan spomenik vječne i veličanstvene prirode. Čovjek se često voli dičiti onim, što je izgradio i stvorio i često misli, da je svojim umovanjem i stvaranjem nadmašio i samu prirodu. Kada usporedimo sve to sa stvaranjem prirode onda tek osjetimo, kako su naši napori sitni a tekovine malene. Tek onda počimamo shvatati veličanstvenost vječne prirode i njezinog stvaranja. U šumi vlada potpuni mir i tišina i mi se tu osjećamo kao u nekom hramu. Taj mir i spokojstvo prirode ne znači nerad, jer priroda neprestano samo stvara i stvara nešto novo, lijepo i skladno bez vike, buke i napora. Generacije ljudske dolaze i prolaze, šumski orijaši ih gledaju i rastu dalje. Prirodo, puna li si još uvijek tajna! Ing. Omanović Salih — Sarajevo. ISPITI DRŽAVNI STRUČNI ISPIT ČINOVNIČKIH PRIPRAVNIKA ŠUMARSKE STRUKE SA FAKULTETSKOM SPREMOM. Jesenski rok 1939. Piješenjem gosp. Bana banovine Hrvatske od 28. studenog 1939. broj 18.144/V— 1939 imenovano je za područje banovine Hrvatske ispitno povjerenstvo za polaganje državnog stručnog ispita činovničkih pripravnika šumarske struke sa fakultetskom spremom, za redoviti jesenski rok 1939. Ispitno povjerenstvo sačinjavala su slijedeća gg.: Predsjednik ispitnog povjerenstva: Ing. Perušić Andrija, šum. savjetnik. Članovi ispitivači: Ing. Katie Krešimir, šum. savjetnik. Ing. Ostojić Petar, šum. nadzornik. Ing. Bestal Vilim, šum. nadzornik. Ing. Petrak Juraj, šum. savjetnik. Perovođa: Ing. Badovinac Zvonimir, šum. pristav. 320 |