DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 34 <-- 34 --> PDF |
je vrlo skupo i opasno po život. Jedan kg sjemena košta u trgovini 2.500 din. Potrebno je dosta vještine i smjelosti, da se čovjek popne na vretenasto stablo, poraslo na stijenama i nad provalijama i da se sa toga stabla poberu šišarice, iz kojih će se istrošiti skupocjeno sjeme. U skupinu vrlo rijetkih vrsti četinjara spadaju po piscu ovih redaka pronađeni i u Šumarskom listu već opisani crni i bijeli borovi »zlatiborski«. Još tri stabla crnog bora sa žuto-zlatnim iglicama nađena su po istome u srezu srebreničkom u apćini Luka. Prva stabla: bijeli i crni bor »zlatiborski« nađena su u selu Draglici sreza zlatiborskog, po kojim je borovima, jer ih je takih dosta bilo, prozvao narod cijeli taj kraj pa i srez koji se proteže uz rijeku Drinu prema Višegradu. Ovi borovi predstavljaju interesantnu rijetkost i veliku botaničku vrijednost. I do sada su bila poznata borova stabla sa žuto-zlatnim četinjem, ali samo kao ukrasno, vrtno drveće. Zlatno-žuta boja četrnja navedenih borovih stabala upada u oči već iz daljine i pruža neobično lijepu sliku i ukras toga kraja i okolice. Vjerojatno je svuda u stara vremena bilo takih borova, jer narod nije uzalud prozvao neke naše krajeve imenima: »Zlatni bor«, »Zlatibor«, »Zlatni do« i t. d., nego je te krajeve tako prozvao za to, što su tu nekad rasli borovi sa žuto-zlatnim četinjem — Zlatni borovi. Šuma je dakle sa svojim zelenilom i šarenilom vrlo zahvalno područje ljudskog zanimanja i interesovania u kojem pojedina stabla, kako smo vidjeli, predstavljaju jedan spomenik vječne i veličanstvene prirode. Čovjek se često voli dičiti onim, što je izgradio i stvorio i često misli, da je svojim umovanjem i stvaranjem nadmašio i samu prirodu. Kada usporedimo sve to sa stvaranjem prirode onda tek osjetimo, kako su naši napori sitni a tekovine malene. Tek onda počimamo shvatati veličanstvenost vječne prirode i njezinog stvaranja. U šumi vlada potpuni mir i tišina i mi se tu osjećamo kao u nekom hramu. Taj mir i spokojstvo prirode ne znači nerad, jer priroda neprestano samo stvara i stvara nešto novo, lijepo i skladno bez vike, buke i napora. Generacije ljudske dolaze i prolaze, šumski orijaši ih gledaju i rastu dalje. Prirodo, puna li si još uvijek tajna! Ing. Omanović Salih — Sarajevo. ISPITI DRŽAVNI STRUČNI ISPIT ČINOVNIČKIH PRIPRAVNIKA ŠUMARSKE STRUKE SA FAKULTETSKOM SPREMOM. Jesenski rok 1939. Piješenjem gosp. Bana banovine Hrvatske od 28. studenog 1939. broj 18.144/V— 1939 imenovano je za područje banovine Hrvatske ispitno povjerenstvo za polaganje državnog stručnog ispita činovničkih pripravnika šumarske struke sa fakultetskom spremom, za redoviti jesenski rok 1939. Ispitno povjerenstvo sačinjavala su slijedeća gg.: Predsjednik ispitnog povjerenstva: Ing. Perušić Andrija, šum. savjetnik. Članovi ispitivači: Ing. Katie Krešimir, šum. savjetnik. Ing. Ostojić Petar, šum. nadzornik. Ing. Bestal Vilim, šum. nadzornik. Ing. Petrak Juraj, šum. savjetnik. Perovođa: Ing. Badovinac Zvonimir, šum. pristav. 320 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Pismeni ispit održan je dne 15. i 16. prosinca 1939. u prostorijama Šumarskog fakulteta, usmeni ispit dne 18. i 19. prosinca u prostorijama Šumarskog doma, a terenski ispit dne 20. prosinca na području fakultetskog imanja Maksimir. Ispitu je pristupilo 11 kandidata a postignuti su slijedeći rezultati: 1 kandidat sa vrlo dobrim uspjehom, 3 kandidata sa dobrim uspjehom, 5 kandidata sa* dovoljnim uspjehom, 2 kandidata imadu ponoviti cijeli ispit. Ispit su položila slijedeća gg.: log. Arnautović Ferid, Ing. Durman Sava, Ing. Jančik Jaromir, Ing. Heim Jovan, ilng. Kajganović Mirko, Ing. Masa Robert, Ing. Reichherzer Krešimir, Ing. Salahović Murad i Ing. Veselinović Bogoljub. Pismeni zadaci iz pojedinih grupa bili su slijedeći: I. grupa. Čista hrastova sastojina u posavskoj ravnici, visokog uzrastu, stara 140 god., II. bonitet po Wimmenaueru, obrasta 0,8, veoma dobrog uzrasta, F = 20 ha, udaljena od najbliže željezničke stanice 6 km, 2 km šumskim i poljskim putem a 4 km cestom. I. Opisati sve mjere oko njege i uzgoja sastojine počam od njene najmlađe ´dobe do kraja ophodnje (140 god.). U kojim vremenskim razmacima su te mjere provađane, sa kojim intenzitetom i kakovim uspjehom gledom na unovčenje prorednog materijala i prirast glavne sastojine. II. Kolika je sječiva masa sadanje sastojine uz predpostavku čiste sječe, kakovi će se sortimenti moći izrađivati s obzirom na propise uzanca zagrebačke burze i u kojim količinama. II. grupa. Ima se izvršiti reambulacija jedne gospodarske jedinice, koja se prostire u brežuljkastom terenu, F = 2500 ha. Za taj kraj postoji katastralna izmjera. Opisati sve kancelarijske i terenske predradnje, kao i sam rad na terenu oko reambulacije ove gospodarske jedinice. III. g r u p a. Šumska uprava raspolaže nedaleko sela ovećim šum. kompleksom (hrast, bukva, grab, starost 40 godina). Uzvisinom te šume prolazi šum. put (općinski put) pravac istok—zapad. Teren je blago valovit, ilovača. Pjeska i šljunka imade u udaljenosti od 20 km, — vode imade dovoljno. U cilju izgradnje lugarnice, sa intervenientnom sobom iskrčit će se uz put i rub šume do sela površina od 36 ari. Kredit je skučen. Zadatak: Projektirajte u mjerilu 1:1000 raspored stanbene i gospodarske zgrade, dvorišta, vrta i voćnjaka; u mjerilu 1:100 (linearno) zasebno tlocrt stanbene i gospodarske zgrade. Naročitu pažnju valja pokloniti rasporedu prostorija, da iste — i ako u reduciranom broju — odgovaraju svrsi i higijenskim uslovima (lugarski stan 2 sobe, manja kuhinja ili 1 soba i veća kuhinja, oboje sa potrebnim nuzprostorijama, zasebno intervenientna soba. U slučaju iskorištenja potkrovlja za intervenientnu sobu, skicirati tlocrt potkrovlja i presjek krovišta. Opišite postupak oko sastava proračuna (analiza cijena, dokaznica mjera, troškovnik) i ishođenja potrebnih odobrenja upravnih vlasti. IV. grupa. 1. Mogu li se zemljišne zajednice koje su svojedobno povjerile stručnu šumsku upravu u svojim šumama sreskim šumarskim referentima svojevoljno odreći te. uprave bez navoda razloga i postaviti svoju stručnu upravu. 321 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1940 str. 36 <-- 36 --> PDF |
2. U slučaju pozitivnog tumačenja pitanja pod 1. tko je nadležan da o tome postavlja zahtjev. Ako je glavna skupština, sa kakovim zaključkom, te tko je nadležan za odobrenje takovog zaključka. 3. Mogu li zemljišne zajednice koje su u državnoj upravi da čine izbor u pogledu stručnog lica, koje će u ime države njihovim šumama upravljati t. j . mogu li upravu svojih šuma povjeriti i potpuno kvalifikovanom šumarskom stručnjaku kod općih upravnih vlasti I. stepena, ako taj nije sreski šumarski referent, već samo «reskom šumarskom referentu pridjeljen činovnik. 4. Kakav je postupak i nadležnost analogno pitanju pod 2. Proljetni rok 1940. Riješenjem g. Bana banovine Hrvatske od 28. veljače 1940. broj 4803/V—1940. i riješenjem od 30. travnja 1940. broj 12038/V—40 imenovano je za područje banovine Hrvatske ispitno povjerenstvo za polaganje državnog stručnog ispita činovničkih pripravnika šumarske struke sa fakultetskom spremom, za redoviti proljetni rok 1940. Ispitno povjerenstvo sačinjavala su slijedeća gg.: Predsjednik ispitnog povjerenstva: Ing. Perušić Andrija, šum. savjetnik, članovi ispitivači: Ing. Katić Krešimir, šum. savjetnik. Ing. Majnarić Marijan, šum. savjetnik. Ing. Bestal Vilim, šum. nadzornik. Ing. Hranilović Dane, šum. nadzornik. Perovođa: Ing. Badovinac Zvonimir, šum. pristav. Pismeni ispit održan je dne 3. i 4. svibnja 1940. u prostorijama Šumarskog fakulteta, usmeni ispit dne 6. i 7. svibnja u prostorijama Šumarskog doma, a terenski ispit dne 8., 9. i 10. svtibnja na području šuma »Krndija, gospodarska i šum. industrija d. d.« i »Našička tvornica tanina i paropila d. d.« Ispitu je pristupilo 11 kandidata, a postignuti su slijedeća rezultati: 4 kandidata sa vrlo dobrim uspjehom, 4 kandidata sa dobrim uspjehom, 3 kandidata sa dovoljnim uspjehom. Ispit su položila slijedeća gg.: Ing. Babić Vladimir, Ing. Gregačević Mirko, Ing. Jedlovski Dušan, Ing. Krščanović Ivan, Ing. Majnarić Milivoj, Ing. Mane Eduard, Ing. Prvanov Ivan, Ing. Rožić Adolf, Ing. Sedmak Ante, Ing. Štraser Rudolf, Ing. Vilček Emanuel. Pismeni zadaci iz pismenih grupa bili su slijedeći: I. grupa. U slavonskom sredogorju nalazi se bukova šuma površine 200 ha, na II. bonitetu po Grundneru. Sastojina stoji pred dovršnim sijekom. Opišite detaljno provedbu dovršnog sijeka, izvršite analizu šumske takse za jednogodišnju sječinu uz predpostavku, da je šuma 8 km. udaljena od željezničke stanice. U račun uzmite današnje cijene raznih sortimenata, i prosječne visine produkcionih troškova prema nadnicama koje vladaju u kraju vašeg službovanja. II. grupa. U jednom šumskom posjedu s površinom od 475 ha bukove šume obavljene su vanjske predradnje pa je sastavljena slijedeća skrižaljka dobnih razreda: Čistine 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 god. 50 65 71 110 52 127 ha Šuma raste na I. bonitetu Wimmenauerovih tabela prihoda i prirasta za bukvu. Drvna masa iznosi: 322 |