DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Dr NIKOLA NE1DHARDT (Zagreb): IZRAVNANJE ISPRUŽENIH BUSOLNIH VLAKOVA (AUSGLEICHUNG AUSGESTRECKTER BUSSOLEN-ZÜGE) Pravilnik o katastarskom premjeravanju u svom II dijelu1, str. 83, čl. 54, propisuje2 za izravnavanje busolnih vlakova: „Linearna odstupanja koordinatnih razlika /y i fx za .> > 0,0003 dijele se uvijek po obrascima: vy = e A . -f- L A . (1) vx = e A . — L A . " (2) Iznosi vy i vx su popravci za pojedine koordinatne razlike .. i .., je kutno skretanje vlaka u analitičkoj mjeri t. j . završno transverzalno linearno |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 22 <-- 22 --> PDF |
gdje je m srednja pogreška pojedinog magnetskog azimuta; Q = 206265";: L = [s] dužina vlaka, n broj stranica, za koje se pretpostavlja, da su međusobno jednake; t broj veznih azimuta. Kod nejednakih stranica je q veće nego li po formuli (.)3. Izrazu (5) odgovara kutno skretanje na dužinu L čitavog vlaka: q m i/ 1 . 1 (6> »......+.. Uzmemo li t = 2, n = 10, onda su za slijedeće m pripadni q> jednaki: m= 6´ 3´ 2´ 1,33´ 1´ ep = 0,00135 0,00068 0,00045 0,00030 0,00023 Dakle tek za m = ± 1.33´ je ep — 0,0003. U busolnim vlacima se dosta teško može postići m = + 1,33´. Evo i sam katastarski pravilnik dozvoljava maksimalnu razliku od 16´ između izmjerenog azimuta pravca i protupravca iste poligonske stranice4. Uzmemo li, kako se to obično uzima, da je maksimalna razlik a jednaka trostrukoj srednjoj, 4-16´ onda bi srednja iznosila: ^=.— = + 5,3´, a srednja pogreška aritmetske + 5 3´ sredine iz pravca i protupravca, dakle srednja pogreška m: ´— = +_ 2,7´. To je dva puta više nego gore izračunatih + 1,33´. Već iz tih razmatranja se vidi, da će kod običnih busola i t = 2 (najčešći slučaj)6 dosta rijetko biti .> < 0,0003. Prema tome se po katastaf..... pravilniku busolni vlaci normalno imaju izravnavati ne po običnoj metodi, već po formulama (1) do (4). Ako imamo specijalan Wildov busolni teodolit TO, možemo eventualno uzeti srednju pogrešku opažanja magnetskog azimuta u jednom položaju durbina + 2´ sa + 2´e, za aritmetičku sredinu iz opažanja u dva položaja durbina ~~ , u V 2 2´ 4 položaja (dva opažanja za pravac, dva za protupravac) = +_ 1´. Dakle kod toga instrumenta bi se kod t = 2 još nekako moglo očekivati q> < 0,0003. Kod rada na preskok po svoj prilici niti kod toga instrumenta. Kod teodolitom mjerenih poligonskih vlakova uzima se u obzir granica . = 0,0003 tek, kad je vlak već izravnan po kutevima t. j. završno kutno odstupanje fo podijeljeno na poligonske kuteve. Kod busole je drugačije, jer nema prethodnog izravnavanja kuteva. 4 Vidi Pravilnik, II dio, str. 11, öl. 22. Razlika 16´ dozvoljena je za magnetsku iglo dugačku 8 cm, dok je za iglu od t> cm dozvoljena razlika 24´! 5 U studiji, koja je pod 3 citirana prikazao sam, kako se upliv pogrešaka veznih azimuta u cijelosti eliminira izravnavanjem. 6 Ovaj je iznos prilično proizvoljno uzet. Srednju pogrešku pojedinog opažanja kod mjerenja.. vlakov a sa tim instrumentom pokazati ću u zasebnoj studiji. 356 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Magnetska je igla podvržena i raznim uplivima, koji znatno djeluju na točnost opažanja (tromost igle, promjene deklinacije itd.). Zbog tih upliva nećemo kod busolnih vlakova gotov o nikad a imati ep < 0,0003. 2. Uzmimo proizvoljnu točku k u nekom ispruženom busolnom vlaku. Po formulama (1) do (4) ta točka dobiva popravke: Vy = .... +eAy2 + --f-..^-.-..., ++ .... - Vx— ..., -f-.A.^ + ...... — L..{ -.- — .... Vy = e(Ayl ^ \-....) + .(... -\ f- A .%) Vx = e(Ax, . \-AstK) — e(Ay, -\ \-AyJ Uslijed tih popravaka se točka k pomiče linearno za fx, gdje je: f% = = F* + Vi, dakle : fl^e^Ay, H h%J2 + ^2(MH M*J2 + + 2 ee(4jH \-Ay^(Axx-[ \-A ..) + j^-e^Ax, . M*g2 + *2(^i . ... 2 — 2ee(Ayl-\ \- ... (.^ -\ f-... . .=(.* + «»)((4ft -| h 4..)« + (Ja* . h ^^)8} Kod ispruženog vlaka se može uzeti, da je: (Avi H ..)* + (^«i H h^.2 = (*i H h**)2 Dakle: /Ü=(«S + ^)(*H ..)2 Uvrstimo li u tu jednadžbu izraze za e i e iz formula (3) i (4), dobivamo: ,2_ {/; [..] +/, [i^]}4 1. [4*] -. [^.]}2 ,„ , , s^2 {[^ž/]2+ [Ax]2} Odaosno, pošto je kod ispruženog vlaka: [Ay]2 -\- [Ax]2= [s]3: = .^.+..2 ( .—+5.)2 = /;+. (8i_|—+o2= . [s] 2 = w^ ++´">´ /« = -^r(siH 1-sJ Dakle završno linearno odstupanje/=y/ 2-j-/ 2 dijeli se po formulama >(1) do (4) na pojedine točke proporcionalno dužinama. Ali jednako je takokod običn e metode, kod koje se završna linearna odstupanja fy i fx dijele na pojedine koordinatne razlike proporcionalno dužinama stranica. Po običnoj metodi naime točka k dobiva popravke: 357 |
ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 24 <-- 24 --> PDF |
V´y = ..-(Sl + \-sx) F´. = A(»1+ hO Odnosno točka se pomiče za /´„ , gdje je: (/´J2 = (.´.. + (.)« = ^~ (*, +_!_+* J2 == = ^(«i+- + «,,)´=./: Dakle: Prema tome se po formulama (1) do (4) postizava isto, što i po običnoj metodi. Dakle za ispružene busolne vlakove pretstavljaju formule (1) do (4) nepotrebnu komplikaciju izravnavanja, jer je obična metoda kraća, brža i uglavnom jednako točna. Zusammenfassung. In der Anweisung für Katastral-Vermessung ist für 0,0003 die |