GooSL - pretraživanje ŠL

DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 3 <-- 3 --> PDF

ŠUMARSKU llST

GOD. 64. SRPANJ 1940.

Dr ALFRED R. PICHLER (Beograd):

HEPATIKE NA KORI DRVEĆA I GRMLJA
NAŠIH ŠUMA

(LES HEPATIQUES SUR LES ECORCES DES ARBRES
ET DES BROUSSA1LLES DE NOS FORETS)

Koliko je do danas poznato, ne raste nijedna hepatika isključivo i
samo na kori živog drveća i grmlja. One vrste, koje više ili manje često
nalazimo na kori, možemo da nađemo i na drugim supstratima, a u obratnom
smislu, mnoge vrste nikada ne žive na kori, dok izvesne vrlo često.
Isključivih dakle epifita nema ni među hepatikama naše flore. Ima samo
fakultativnih epifita.

Broj onih vrsta, koje sačinjavaju epifitsku vegetaciju u našim šumama,
nije velik. Od svih do danas poznatih hepatika flore Jugoslavije
obuhvata epifitska flora tek 12 vrsta iz sledećih 6 rodova: Metzgeria, Ptilidium,
Rađala, Madotheca, Frullania i Cololejeunea.

Vrste Frullania dilatata i Rađala complanata, koje su ujedno i jedne
od najraširenijih naših hepatika, nalazimo često i na pojedinom drvetu
ili grmu u neposrednoj blizini ili u samim ljudskim naseljima, dok ostale
vrste nisu u tom smislu tako pitome, nego se drže udaljenijih šuma.

Od vrsta roda Metzgeria dolazi Metzgeria farcata na kori češće
nego Metzgeria pubescens, kola. je raširenija u planinama na vapnenim i
silikatnim šumskim pećinama, koje nisu izložene direktnoj insolaciji.
Metzgeria fruticulosa dolazi pretežno na kori u nizinskim šumama. Sve
Metzgeria-vrste dolaze gotovo samo na kori lišćara. Vrstu Metzgeria pubescens,
kada raste na kori, nalazimo gotovo uvek na kori starih javorova
(Acer pseudoplatanus L.).

Ptilidium pulcherrimum nalazimo kao nežnu kserofitsku hepatiku
najčešće na kori četinara, a vrlo retko na pećinama ili na zemlji. Na kori
živog drveća ili na mrtvom drvu ili na natrulim panjevima čini priljubljene
crvenkasto-smeđe busiće.

Pljosnate, često okrugle busene zelene boje stvara Rađala complanata.
I ova hepatika provodi kserofitski život na kori, na uginulim drugim
mahovinama ili rede na pećinama.

Vrste roda Madotheca su epifiti bukove šume (Fagetum) i vrlo su
česte baš na kori same bukve.

337

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 4 <-- 4 --> PDF

Frullania-vrste nalazimo na kori belogoričnog i crnogoričnog drVeća,
gde stvaraju posve priljubljene prevlake kore, koje često unaokolo obuhvataju
stabla.

U šumama Jadranskog Primorja i na otocima živi pored uopšte malog
broja i vrlo nežna mediteranska hepatika Cololejeuuea minutissima,
stvarajući na kori živog drveća sićušne bledozelene prevlake.

Sistematski prikaz epifitskih hepatika Jugoslavije.

Ovaj je prikaz sastavljen na osnovu dosadanjih istraživanja, koja su
od godine 1772 pa do danas izvršena po raznim autorima (pre 1772 godine
nijedan epifitski oblik hepatika nije zabilježen za floru Jugoslavije), a
upotpunjen je podacima piščevim. Dokazni materijal za piščeve podatke
nalazi se u herbariju Zavoda za botaniku na poljoprivredno-šumarskom
fakultetu zagrebačkog univerziteta. Crteži su originali pisca.

Metzgeria hircata (L.) Lindb.

Bec k 1889: Ozren planina u Bosni;
B . a n d i s 1891: Travnik u Bosni;
13 r e i d 1 e r 1891: Štajerska (opšte raširen) od 160 do 1400 m;
Olowacki 1908: Ponor je;
Olowack i 1910: Julijske Alpe (raširen);

SI. 1. Metzgeria hircata: poprečni presek talusa.

Olowack i 1912: Kamniške Alpe (raširen);

Olowack i 1913: Kočevje (Snežniški Orad) 600 m; Kranjski Snežnik
(Gašparjev Hrib) 1400 m; Kočevje (Sele, Mala Draga, Fridrikštajn)
450 do 900 m; Osilnica na Kupi 300 m; otok Krk (Ponikva) 60 m;
otok Rab (Dundo) 80 m; otok Korčula (Kom) 500 m;

Handel-Mazzetti 1905: Gola Kosa (Revenik Bunar) 1450 m u

Bosni;
li e in z 1888: Zagreb;
Horva t 1932: Karlovac (Švarča); Velika Kapela (Bijele Stijene) kod

Hirčeve kuće 1300 m;
Juriši ć 1899^ Avala kod Beograda;
Kati ć 1904: Željin planina u Srbiji; Majdanpečka planina u Srbiji;
Kati ć 1907: Surdulica (Vrla Reka) u Srbiji;
Ko š a ni n 1909: Uz Studenicu kod Ostatije u Srbiji;
L o i 11 e s b e r g e r 1905: Otok Lokrum; Savina manastir kod Erceg

novog u Boki kotorskoj;
Matousche k 1899: selo Rudare kod Leskovca u Srbiji;
Podper a 1922: Surdulica (Vrla Reka) u Srbiji;

...... . 1960: Triglav (Zadnjica) u Julijskim Alpama;

Proti ć 1899: Vareš u Bosni;

338

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 5 <-- 5 --> PDF

Pr o ti e 1907: Kamešnica planina u Bosni; Stožer planina u Bosni; Veliki
Malovan u Bosni;

Reichar d t 1860: Dobrna u Sloveniji;

S c o p o 1 i 1772: Kranjska;

Schiffne r 1906: Meljine u Boki kotorskoj; otok Lokrum; Savina kod
Ercegnovog;
Schiffne r 1909: otok Lokrum oko 50 m; Lapad (Vila Gondola) oko
30 m;

Schiff ne r 1909: otok Krk (Omišalj 50 m, Krk-Baška 100 m, Ponikva
20 m, Krk-Baška-Rečina 20 m, Čavlena 100 m); otok Rab (Dundo)
50 m;

Scliiffne r 1915: Dolina Rečine iza Sušaka oko 50 m; otok Rab (Capo
Fronte) oko 50 m; otok Rab (Dundo) 80 m;

Scliiffne r 1916: Svilaja planina (Ribarić) 1300 m;

Schiffne r 1916: otok Korčula (Kom kod Smokvice) 500 m; otok Lastovo
(uz obalu pristaništa 20 m. Vinopolje 25 m);
Schiffne r 1916: Dubrovnik (Bosanka: Crni Dol) 300 m;
S c h 1 e c h t e ii´ d a 1 1862: Zagreb;
Schulze r 1866: Vučm-Zvečevo u Slavoniji; Drenovac u Krndiji;
S i m i ć 1892: Aranđelovac u Srbiji;

SI. 2. Metzgeria pubescens: poprečni presek talusa.

Szepesfalv y 1926: Peć-Andrijevica (Čakor Kosa) oko 1500 m;

Szepesfalv y 1931: Zelenika u Boki kotorskoj;

W c is s 1866: Meljine (kao fo. minor propagulifera) u Boki kotorskoj;

Metzgeria furcata (L.) Lindb. var. s e t o s a Schffn.
Schiffne r 1915: otok Rab (Capo Fronte);

Metzgeria furcata (L.) Lindb. var. u 1 v u 1 a Nees.

Horva t 1932: Repaš u Podravini; Moslavačka Gora (Josipovača kod
Podgarića) 160 m; Velika Kapela (Bijele Stijene) oko 1300 m; Lička
Plješevica (Lisac nad Glogovom) 1300 m;

Metzgeria pubescens (Schrank) Raddi.

Bec k 1886: Treskavica planina oko 1600 m u Bosni;

Bec k 1889: Bjelašnica planina u Bosni;

Breidle r 1888: šuma Skrobotuša u Crnoj Gori;

Bre i dl er 1893: Štajerska (prilično običan); Zidani Most 300 m; Celje
(Kofina) 300 do 400 m; Mozirje (Brezje) 300 do 400 m; Maribor
(Lajteršperk) 300 do 400 m;

G i o w a c k i 1908: Pohorje ;

Glowack i 1910: Selce (Davča) u Sloveniji; Škofja Loka u Sloveniji;

339

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 6 <-- 6 --> PDF

Glowack i 1912: Pod Trobelnom u Sloveniji; Kamnik (Senturška
Oora) u Sloveniji; Tržič (Bela potok) 900 m u Sloveniji; Gornji Grad
(Menina planina) 1450 m u Sloveniji; Solčava (Jezerski potok) u
Sloveniji;

Qlowack i 1913: Cirknica (Slivnica) na Cirkniškom Jezeru u Sloveniji;
Kranjski Snežnik (Treta Bistrica: Crni Dol) 1050 m;
Handel-Mazzetti 1905: Ribnik (Poljana) — Resanovac 1150 m u
Bosni;

Hein z 1888: Medvednica (Sleme) t. j . Zagrebačka Gora;

H or va t 1932: Velika Kapela (Bijele Stijene); Lička Plješevica (Bela
Draga) oko 800 m; Orlovača u Udbinskom kraju; Velebit (Sunder
kod Štirovače); Rajhenburk (Boher planina) oko 1000 m;

Kati ć 1907: Surdulica (Vrla Reka) u Srbiji;

Koš an in 1910: Vlasina (Cavdarova) u jugoistočnoj Srbiji;

Po dp er a 1922: Surdulica (Vrla Reka) u jugoistočnoj Srbiji;

Reichard t I860: Dobrna u Sloveniji;

Reichard t 1961: Solčava (Jezerski potok) u Sloveniji;

Metzgeria fruticulosa (Dicks.) Evans.
Breidle r 1888: Hum Orahovski u Crnoj Gori; šuma Skrobotusa u
Crnoj Gori; šuma Peručica u Crnoj Gori;
Velenovski 1901: Kom u Crnoj Gori;

SI. 3. Metzgeria fruticulosa: dco biljke.

Ptilidium pulcherrimmn (Web.) Hampe.

Breidle r 1893: Južna Štajerska (od hrvatske granice do Savinjskih
Alpa); Pohorje; Slovenj Gradec; Ptuj u Sloveniji; Kozjak planina
u Sloveniji;
Qlowacki 1908: Pohorje;

Qlowack i 1910: Jelovica kod Krope u Sloveniji; Pokljuka 1200 m u
Julijskim Alpama u Sloveniji;
Qlowack i 1912: Savinjske Alpe do 700 m; Kamniške Alpe;
Horva t 1932: Medvednica (Bliznec potok); Moslavačka Oora (Tavani
kod Šoštarove livade) oko 400 m;

Radula complanata (L.) Dum.
Bec k 1886: Južna Bosna; Severna Hercegovina;
B r a n d i s 1891: Travnik u Bosni;
Breidle r 1888: Rupa Konjska pod brdom Vila u Crnoj Gori; šuma Peručica
u Crnoj Gori; Hum Orahovski u Crnoj Gori; Mali Maglić;
Breidle r 1893: Dobrna u Sloveniji; Štajerska (običan);

340

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 7 <-- 7 --> PDF

Deschman n 1869: Javornik u Sloveniji;

Dvora k 1918: Ovčar planina oko 1600 m na granici Bosne u Dinari;

Glowack i 1910: Julijske Alpe (vrlo raširen); Cerkno (Ravne) 700 m
u Sloveniji;
Glowack i 1912: Kamniške Alpe (općenito raširen);
Glowacki 1 1913: Kočevje (Mala Draga, Fridrikštajn) 850 do 900 m u

Sloveniji; Osilnica na Kupi 300 m; Kranjski Snežnik (Globoka dolina)
1350 m u Sloveniji; otok Krk (Ponikva) 70 m; otok Rab
(Dundo) 80 m;

Handel-Mazzett i 1905: Gola Kosa (istočno Revenik Bunara) 1450
m u Bosni;

Haye k 1907: Savinjske Alpe ;

Hein z 1888: Zagreb;

Hof man n 1882: Banjaluka;

Ho rva t 1932: Dubravica (Brezje) u hrvatskom Zagorju; Zagreb (Kunišćak,
Jelenovac, Zelengaj); Karlovac (Brindl, Švarča) u Hrvatskoj;
Velika Kapela (Bijele Stijene);
Juriši ć 1899: Beograd (Rakovica); Vranja (Čemerik, Pljačkavica) u
Srbiji; Stalać u Srbiji;
K a t i ć 1904: Srbija (raširen);

SI. 4. a) Rađala complanata: deo biljke; b) Ptiliđium pulcherrimum: list.

Košani n 1909: Golija planina (grabova šuma kod sela Čečina) u

Srbiji;
Košani n 1910: Vlasina (Crkvena Mala) u Srbiji;
Matousche k 1899: Rudare kod Leskovca u Srbiji; Džep u Srbiji;
Matousche k 1901: Strojkovac u Srbiji;
Pichler : Blatuša 130 m u Hrvatskoj; Petrinja (Sv. Trojstvo) 160 m u

Hrvatskoj (leg. Pihler); Dugi otok (Gračina) — (leg. Pevalek);
Podper a 1922: Vlasina (Jarčin potok) u Srbiji;
Proti ć 1899: Vareš u Bosni;
Proti ć 1906: Poriče potok u Bosni; Stožer planina u Bosni; Šuljaga

planina u Bosni; Veliki Malovan u Bosni; Kamešnica planina u

Bosni; Šator planina u Bosni; Vranića planina u Bosni;
R e i c h a r d t 1860: Dobrna u Sloveniji;
Scopol i 1772: Kranjska;
Schiffne r 1906: Kara dor đević iza Dubrovnika u Hercegovini;
Schiffne r 1909: Lapad (Vila Gondola) 30 m; otok Lokrum; Metko

vić (Mali Prolog—Nova Sela: Grabovina) oko 60 m u Hercegovini;
otok Krk (Krk—Baška) 100 m; otok Krk (Krk—Baška) 200 do 250
m; otok Lokrum oko 70 m; oto Rab (Capo Fronte—Suha Dolina);
otok Krk (Čavlena);

341

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 8 <-- 8 --> PDF

S ch iff ne r 1915: Klek kod Ogulina u Hrvatskoj; Rijeka (Izvor Rječine)
50 m u Jadranskom Primorju; otok Rab 10 m;

Schiff n er 1916: Orlovica za Kninom 1000 do 1100 m u Dalmatinskoj
Zagori; Vrlika 400 m; Krivošije (Subra) 1300 m; otok Lastovo (kod
pristaništa) 20 m; Dubrovnik (Bosanka: Crni Dol) 300 m;

Schlechtendal 1862: Zagreb;
Schul z er 1866: Vučin-Zvečevo u Slavoniji;
Sitn i ć 1892: Beograd (Topčider); Ripanj u Srbiji; Arandelovac u Srbiji;
V e 1 e n o v s k i 1901: Kom u Crnoj Gori;
Weis s 1866: Karađorđević iza Dubrovnika u Hercegovini;

Madotheca platyphylloiden (Schweinitz) Dum.
Hein z 1888: Medvednica (Zagrebačka Gora);

Madotheca Baueri Schiffner

Qriese bach 1844: Srbija uz Dunav;
J u r i š i ć 1899: po krečnim stenama na Dunavu;
J u r i š i ć 1899: uz Dunav; Beograd;
Kati ć 1904: Ravanica manastir;

SI. 5. Madotheca platyphylloülea. a) deo biljke; b) potrbušni list.

Madotheca platyphylla (L.) Dum.

Bec k 1889: Vučja Luka u Bosni; Ozren planina u Bosni; Treskavica
planina u Bosni;

Brandi s 1891: Travnik u Bosni;

B r e i d 1 e r 1888: Mali Maglić u Bosni; šuma Peručica (i kao var. thuja)
u Crnoj Qori;

B r e i d 1 e r 1893: Dobrna u Sloveniji; Štajerska (običan) 200 do 1200 m;

Dvora k 1918: Ovčar planina u Dinari oko 1600 m;

Qlowack i 1908: Pohorje u Sloveniji;

Glo w a ck i 1910: Praprotno u dolini Sore Selščice 400 m u Sloveniji;
Kranj u Sloveniji;

Qlowack i 1912: Kamniške Alpe (vrlo raširen);

Qlowack i 1913: Rateče na Gorenjskem (Mlinarski Jarek) 200 m u
Sloveniji; Krško u Sloveniji 200 m; Kočevje (Mala Draga) 850 m u
Sloveniji; Cirknica na Cirkniškom Jezeru u Sloveniji; Žerovnica u
Sloveniji; Izvor Rječine u Jadranskom Primorju; otok Krk (Ponikva)
70 m; otok Korčula (Kom) 500 m;

342

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 9 <-- 9 --> PDF

H a n d el-Maz z e t ti 1905: Ljuša istočno Glogovca u Bosni;

Hein z 1888: Zagreb;

Hofman n 1882: Banjaluka u Bosni;

Horva t 1932: Dubraviea (Selo Brezje) u hrvatskom Zagorju; Zagreb
(Maksimir, kod Save); Medvednica (Elvirin put, Srednja Oora kod
Trnave, Brestovac oko 800 m, Gračec) u Hrvatskoj; Karlovac (Oažansko
Polje) u Hrvatskoj; Velika Kapela (Bijele Stijene) u
Hrvatskoj ;

Juriši ć 1899: Beograd (Topčider); Niš u Srbiji; Čačak (Jelica) u
Srbiji;

Kati ć 1904: Srbija (raširen);

K o š a n i n. 1909: Čečina selo u Goliji planini u Srbiji;

Košani n 1910: Vlasina (Crkvena Mala) u jugoistočnoj Srbiji;

Matousche k 1905: Kastav (Rukavac) u Jadranskom Primorju;

Pichler : Petrinja (Sv. Trojstvo) 160 m u Hrvatskoj — (leg. Pihler);
Zagreb (Borongaj) — (leg. Pihler);

Po dp Sr a 1922: Vlasina u jugoistočnoj Srbiji;

o

SI. 6. Madotheca platyphylla. a) deo biljke; b) potrbušni list.

Proti ć 1904: Vučja Luka u Bosni; Igman planina u Bosni; Pale kod
Sarajeva u Bosni;

Proti ć 1906: Kamešnica planina u Bosni; Šuljaga planina u Bosni;

Reichard t 1860: Dobrna u Sloveniji;

Schiffne r 1906: Dubrovnik (Ombla); Lapad kod Dubrovnika; Me-
Ijine kod Ercegnovog u Boki Kotorskoj ;
Schiffne r 1909: Dubrovnik (Mlini kod Brena oko 80 m. Crni Dol oko
320 m, oko 190 m, oko 150 m); Lapad kod Dubrovnika oko 80 m;
Schiffne r 1915: otok Rab (Suha Dolina u Capo Fronte šumi) 15 m;

Schiffne r 1916: otok Korčula (Kom kom Smokvice) 500 m; otok
Mljet (Blatina kod sela Blata 10 m, Blata nad Ivanovim Poljem 150
m, Goveđari-Kneževo Polje 100 do 150 m); Ercegnovi-Lazarević u
Boki Kotorskoj;
Schiffne r 1916: Krivošije (Vrbanje-Sedlo Orjena) 1300 m;
Schiffne r 1916: Dubrovnik (Bosanka: Crni Dol 300 m, 80 m, Mokosica
70 m) ;
Schlechtendal 1862: Zagreb;

343

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 10 <-- 10 --> PDF

Schulze r 1866: Vučin-Zvečevo u Slavoniji; kod Drenovca prema Jankovcu
u Krndiji planini u Slavoniji;

S i m i ć 1892: Beograd (Topčider);

Szepesfalv y 1926: Peć-Andrijevica (Cakor Kosa) oko 1500 m;

Szepesfalv y 1931: Sasović 200 m u Boki Kotorskoj; Ercegnovi u
Boki Kotorskoj;
Weis s 1866: Dubrovnik (Ombla); Lapad kod Dubrovnika; Meljine u
Boki Kotorskoj;
Weis s 1867: Lapad kod Dubrovnika;

Madotheca platyphylla (L.) Dum. var. convexula Qott.
Bec k 1889: Trebević (obronci) kod Sarajeva u Bosni; Foča (Humić) u
Hercegovini;

Madotheca Platyphylla (L.) Dum. var. squarrosa Nees
Schiffne r 1909: otok Krk (mesto Krk) 20 m; otok Krk (Krk-Baška)
100 m;

SI. 7. Madotheca Baueri. a) deo biljke; b) potrbušni list.

Madotheca Platyphylla (L.) Dum. var. subsquarrosa Schiffner

B r eidle r 1893: Gornji Grad (Menina planina) 1400 do 1500 m u Sloveniji;
Pohorje u Sloveniji 800 do 1100 m; Grintovec (prema dolini
Kokre) 800 do 1000 m u Sloveniji;

Frullania tamarisci (L.) Dum.
Bec k 1886: Južna Bosna; Hercegovina (gdegde);
Brandi s 1891: Travnik u Bosni;
Breidle r 1893: Dobrna u Sloveniji; Štajerska (opšte raširen) 200 do
1500 m;
Dvora k 1918: Ovčar planina oko 1600 m;
Qlowack i 1908: Pohorje u Sloveniji;
Qlowack i 1910: Cerkno 700 m u Sloveniji;
Qlowack i 1912: Tržič (Bistrica) 700 m u Sloveniji; Dolina Kokre 800
do 1000 m u Sloveniji; Kranj (Viševk) u Sloveniji; Kamnik (Sela)
u Sloveniji; Braslovče (Savinjek) u Sloveniji; Mozirje u Sloveniji;
Gornji Grad u Sloveniji; Ljubno u Sloveniji;
Qlowack i 1913: Planina 700 m u Sloveniji; Kočevje (Draga) 850 m
u Sloveniji;

344

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 11 <-- 11 --> PDF

Handel-Mazzett i 1905: Šatorsko Jezero-Preodac 1000 m u Bosni;
Hein z 1888: Medvednica;
Hö r va t 1932: Medvednica (Gračec) u Hrvatskoj; Karlovac na staroj

Jeli (Abies) iz Kapele, Kozjača u Hrvatskoj;
Juriši ć 1899: Beograd (Topčider); Oparić Jagodinski u Srbiji;
Kati ć 1904: Vrnjačka Banja u Srbiji; Stalać u Srbiji;
Kummer et Sendtner 1849: Borovica u Bosni;
Ma t o us che k 1905: Kastav (Rukavac) u Jadranskom Primorju;
Pi eh 1 e r: Samoborska Gora (Lipovečka Gradna) 240 m u Hrvatskoj —

(leg. Pihler); Dugi otok (Vela Straža) 338 m — (leg. Pevalek);
Podper a 1922: Surdulica (Vrla Peka) u Srbiji;
Pr o ti ć 1903: Vareš u Bosni;
Proti ć 1906: Veliki Stožer u Bosni; Kamešnica planina u Bosni;
Reichard t 1860: Dobrna u Sloveniji;
Reichard t 1864: Dolina Mislinje na Pohorju u Sloveniji;
Schif f ner 1909: otok Krk (Dobrinj) 50 m; otok Krk (Ponikva) 50 m;

otok Krk (Dolina Jaz kod Vrbnika) 100 do 150 ra, 200 do 250 m;
Omišalj na otoku Krku 50 m; otok Krk (Čavlena);

SI. 8. a) Frullania tamarisci, list — potrbušni listić i stilus; b) Frullania dilatala, list —
potrbušni listić i stilus; c) Frullania fragilifolia, list — potrbušni listić i stilus.
>

Schiffne r 1909: otok Mljet (Kota 465 severozapadno Veligrada. Luka
Palača, Vodice oko 100 m);
Schiffne r 1909: otok Mljet (Kota 465 severozapadno Veligrada);
Slano oko 80 m;

Schiffne r 1916: otok Korčula (Kom kod Smokvice) 400 do 450 m;
otok Mljet (Veligrad nad Bibinim Poljem 480 ra, iznad KnežovcR
Polja kod Govedara 100 do 150 m, Soline 250 m);

Schiffne r 1916: otok Korčula (Kom kod Smokvice) 450 m, 500 m;

otok Mljet (Veligrad nad Bibinim Poljem) 450 do 500 m;
Schlechten dal 1862: Zagreb ;
Sendtne r 1848: Sutjeska-Borovica u Bosni;
Szepesfalv y 1926: Peć (manastir Dečani); Beograd (Topčider);
Szepesfalv y 1931: Zelenika u Boki Kotorskoj;

Frullania tamarisci (L.) Dum. var. mediterranea De Not.
Schif f ne r 1916: otok Korčula (Kom kod Smokvice) 500 m;

Frullania tamarisci (L.) Dum. var. Sardoa De Not.
Szepesfalv y 1931: Zelenika u južnom Jadranskom Primorju;

345

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 12 <-- 12 --> PDF

Frullania fragilifolia Taylor

B r eidle r 1893: Celje (Kofina) 600 m u Sloveniji; Vransko (na Lipi)
500 do 700 m u Sloveniji; Gornji Grad (Menina planina) 450 do
1000 m u Sloveniji; Mozirje (Ljublja) 700 m u Sloveniji; Sv. Lovrenc
na Pohorju u Sloveniji 500 do 800 m;

Glowack i 1908: Ribnica na Pohorju u Sloveniji; Sv. Lovrenc na Pohorju
u Sloveniji; Ruše u Sloveniji; Slovenska Bistrica 500 do
1000 m;
Glowack i 1910: Cerkno 700 m u Sloveniji;
Glowack i 1912: Tržič (Bistrica) 650 do 700 m u Sloveniji; Braslovče
(Savinjek) 350 m u Sloveniji; Vransko (na Lipi) 500 do 700 m u
Sloveniji; Gornji Grad (Menina planina) 450 do 1000 m u Sloveniji;
Glowack i 1913: Kočevje (Draga, Fridrikštajn) 850 do 900 m u Sloveniji;
otok Korčula (Kom) 500 m;
Horva t 1932: Gorski Kotar (Obruč u Paklenom) 1200 m u Hrvatskoj;
Velika Kapela (Jasenak, Bijele Stijene) 1300 m u Hrvatskoj;
Pichler : Samoborska Gora (Lipovečka Gradna) 240 m u Hrvatskoj (
leg. Pihler);
Szepesfalv y 1926: Kosovska Mitrovica u južnoj Srbiji;

Frullania dilatata (L.) Dum.

Bec k 1886: Južna Bosna; Hercegovina;

B r a n d i s 1891: Travnik u Bosni;

Breidle r 1888: šuma Peručica u Crnoj Gori;

B r e i d 1 e r 1893: Dobrna u Sloveniji; Štajerska (običan) 150 do 140(1 m;

Dvora k 1918: Ovčar planina u Dinari oko 1600 m;

Glowack i 1908: Pohorje u Sloveniji;

Glowack i 1910: Julijske Alpe (raširen);

Glowack i 1912: Kamniške Alpe do 800 m (vrlo raširen);

Hein z 1888: Zagreb;

Horva t 1932: Dubravica u hrvatskom Zagorju; Medvednica (Gračec,
Medvedgrad) u Hrvatskoj; Karlovac (Brindl, Gažansko Polje) u
Hrvatskoj;

Juriši ć 1899: Beograd (Topčider, Rakovica);

K a t i ć 1904: Srbija (raširen);

Košani n 1910: Vlasina u jugoistočnoj Srbiji;
Kummer et Se dt ner 1849: Tuzla u Bosni;
Matouschek 1899: Lebane u Srbiji;
Matousche k 1900: Maribor u Sloveniji;
Matousche k 1905: Kastav (Rukavac) u Jadranskom Primorju; otok
Lokrum;

Pichler : Petrinja (Sv. Trojstvo) 180 m u Hrvatskoj — (leg. Pihler);
Zagreb (Borongaj) — (leg. Pihler); Dugi otok (Sali, Gračina, Velo
Jezero, Vela Straža 338 m) — (leg. Pevalek);

Proti ć 1899: Vareš u Bosni;
Proti ć 1906: Veliki Stožer u Bosni; Šuljaga planinaru Bosni; Veliki
Malovan u Bosni; Kamešnica planina u Bosni; Šator planina u
Bosni; Vranića planina u Bosni;

Reichard t 1860: Dobrna u Sloveniji;
Schiffne r 1906: Karađorđević u Hercegovini; Meljine u Baki Kotorskoj;
otok Mljet (Grabova); otok Lokrum; Split (Kozjak) 500 do 600

346

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 13 <-- 13 --> PDF

m; otok Korčula (Pupnaska Luka) 100 m; otok Brač (Nerezi-Bol

oko 700 m; Milna: Ložišće oko 100 m);

Schiffne r 1909: Dubrovnik oko 40 m, Crni Dol oko 320 m); Slano
oko 60 m; Lapad kod Dubrovnika (Martinova Draga oko 30 m, oko
160 m, oko 70 m, Vila Gondola oko 30 m); Cavtat (Snježnica) oko
500 m; otok Lokrum (30 do 60 m, oko 70 m); otok Mljet (Babino
Polje oko 80 m, Nerezni Dol-Soline oko 9 Om, Vodice-Nerezni Dol
oko 100 m);

Schiffne r 1909: otok Krk (Jezero Ponikva 50 m, Dolina Sus kod
Aleksandrova 100 do 150 m, Krk-Baška Nova 100 m);
Schiffne r 1915: otok Rab (Dundo, Ćifnata zapadno grada Raba) 10
m; otok Krk (Malinska 50 m;

Schif f ne r 1916: Orlovica za Kninom 1000 do 1100 m; Svilaja planina
1100 m do 1200 m; Biokovo planina (Brela-Zadvarje) 900 do 1000
m; Biokovo planina (Zagvozd 450 m, Zagvozd-Planina 1000 m);
Krivošije (Vrbanje-Orjen Sedlo) 1300 m;

Schiffne r 1916: Dubrovnik (Bosanka: Crni Dol 310 m, 80 m); otok
Sipan (Luka) 20 m; Slano (Ilijino Vrelo), otok 50 m; Metković (Vid:
Slano Vrelo) 30 do 40 m; Metković (Prušci) 150 m;

SI. 9. Cololejeiinea minutissima: list.

Schiffne r 1916: otok Korčula (Velaluka 25 m, Hum-Qreben kod Velaluke
300 m); otok Vis (Slatina kod Luke 50 do 60 m. Hum kod .
Komiže-Velo Polje 400 m); otok Lastovo (kod pristaništa 20 do 50
m, Hum 350 do 400 m); otok Mljet (Sovra-Prožura 100 m. Mali
Grad kod Babinog Polja 300 m, Blatina kod Blata-Ivanovo Polje
175 m, Knežovo Polje nad Govedarima 100 do 150 m);

Schlechtendal 1862: Zagreb;

S e opo l i 1772: Kranjska;

Sendtne r 1848: Obodnica u Bosni;

Simi ć 1892: Beograd (Topčider); Gornji Milanovac u Srbiji;

Simi ć 1897: Vranje (Korbevac) u Srbiji;

Szepesfalv y 1926: Kosovska Mitrovica u južnoj Srbiji;

Szepesfalv y 1931: Zelenika u Boki Kotorskoj;

Velenovsk i 1901: Crna Gora (običan);

Weis s 1866: Karađorđević iza Dubrovnika u Hercegovini; Meljine u
Boki Kotorskoj;
Weis s 1867: otok Mljet (Grabova);

Frullania Mlata (L.) Dum. var. microphylla Nees
Brandi s 1891: Travnik u Bosni;
Brei dl er 1888: Hum Orahovski u Crnoj Gori;
G1 o w a c k i 1908: Pohorje u Sloveniji;

347

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 14 <-- 14 --> PDF

Qlowack i 1913: Kočevje (Rog) 800 m; Cirkniško Jezero (Slivnica)
u Sloveniji;
Loitlesberger 1905: otok Lokrum;

Schiffne r 1909: Dubrovnik oko 20 m; Lapad kod Dubrovnika oko
70 m; Lapad (Vila Gondola) oko 30 m; otok Lokrum oko 40 m, oko
60 m;

Schif f ne r 1916: Dinara (jugoistočna strana) 1175 m;
Schiffne r 1917: otok Lastovo (Vinopolje) 25 m;

Cololejeunea minutissima (Sm.) Spruce

H or vat 1932: otok Hvar (Jelsa ispod Tora) oko 250 m;
Loitlesberge r 1905: Ercegnovi (Begovina, Savina) u Boki Kotorskoj
; otok Lokrum;
Schif f ne r 1902: Ercegnovi oko 100 m u Boki Kotorskoj; Savina manastir
u Boki Kotorskoj oko 20 m;
Schif f ne r 1906: Ercegnovi (Begovina potok) oko 100 m; Savina oko

20 m; otok Lokrum;
Schiffne r 1909: Metković (Vid) u Hercegovini;
Schiff ner 1915: otok Rab (Dundo) oko 40 m;
Schif f ne r 1916: otok Vis (Hum kod Komiže-Velo Polje) 400 m; otok

Lastovo (kod pristaništa) 20 m; otok Mljet (Blatina kod Blata-
Ivanovo Polje) 175 m, Govedari 150 m, Knežovo Polje iznad Govedara
100 do 150 m);

Szepesfalv y 1931: Zelenika u Boki Kotorskoj;

Pregled raširenja po lokalitetima.

Lokaliteti nisu jednakovredni, jer su ili prosti ili sastavljeni. Uzeti su
delomice, kako ih autori navode, na pr. Srbija, Bosna, Kranjska i si. —
Nema li uz ovako označeno nalazište podrobnijeg tumačenja, da je hepatika
u tom delu zemlje opšte raširena i slično, tada su takve oznake vrlo
neprilične. Delomice navodim t. zv. skupne lokalitete, na pr. izvesnu planinu
ili izvesno mesto sa okolicom i to u slučajevima, da je iz odnosne
planine ili iz okoline odnosnog mesta poznato više vrsta sa nekolikomeđusobno
malo udaljenih lokaliteta. Ostali lokaliteti, naročito oni sa
jednom vrstom, su prosti lokaliteti.

Kako su podaci dosadanjih istraživanja za većinu naših krajeva
oskudni, uočićemo najbolje iz ove skrižaljke:

Pokrajina
Ukupni broj
lokaliteta 1
Broj lokaliteta sa vrsta
2 3 4 5 6 7
Srbija i Crna Gora
Bosna i Hercegovina
Hrvatska i Slavonija
Slovenija
Jadransko Primorje i otoci
31
27
22
44
30
16
12
10
26
9
9
6
4
6
7
3
5
3
8
7
2
2
1
4
2
3
3
1
1
3 2

348

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 15 <-- 15 --> PDF

Uporedimo li gornje brojke i uzmemo li u obzir prostranstvo, klimatske
i opšte šumske prilike navedenih pokrajina, vidimo, da je u hepatikološkom
pogledu DalmatinskoPrimorjesa otocima srazmerno
najbolje istraženi deo naše zemlje, a zatim Slovenija .

Kada bi naši šumari diljem naše zemlje, svaki u svom području, prigodom
svojih zvaničnih i nezvaničnih pohoda u teren sabrali uopšte botanički
(ne samo briološki) naučno upatrebivi materijal, što nije skopčano
ni sa većim trudom ni izdacima, i poslali ga botaničkom institutu jednog
od naših fakulteta, sabrao bi se u tim institutima za razmerno kratko
vreme materijal u lepoj količini, koji bi članovi tih instituta sa velikim
veseljem i marom obrađivali.

Na taj bi se način botaničko istraživanje naše zemlje u svim pravcima
znatno ubrzalo, što bi neminovno bilo od velike koristi ne samo za
botaničku nauku, nego i za naučno i praktično šumarstvo i poljoprivredu
i mi bismo doskora mogli da stanemo uz bok onih naprednih naroda, koji
poznavaju takoreći svaku stopu svoje zemlje.

/. Srbija i Crna Gora:

1.
Aranđelovac: Metzgeria furcata, Rađala complanata. (2)
2.
Beograd i okolina: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylla, Rađala
complanata, Frullania fumarisci, Madotheca Baueri, Frallania
dilatata. (6)
3.
Crna Gora: Frallania dilatata. (1)
4.
Čakor Kosa: Metzgeria fareata, Madotheca platyphylla. (2)
5.
Dečani: Frallania tamarisci. (1)
6.
uz Dunav: Madotheca Baueri. (1)
7.
Džep: Rađala complanata. (1)
8.
Golija planina: Rađala complanata, Madotheca platyphylla. (2)
9.
Gornji Milanovac: Frullania dilatata. (1)
10.
Hum Orahovski: Metzgeria furcata, Rađala complanata, Frallania
dilatata. (3)
11.
Jelica kod Čačka: Madotheca platyphylla. (1)
12.
Kom u Crnoj Gori: Metzgeria fraticulosa, Radula complanata. (2)
13.
Kosovska Mitrovica: Frullania fragilifolia, Frallania dilatata. (2)
14.
Lebane: Frallania dilatata. (1)
15.
Majdanpečka planina: Metzgeria furcata. (1)
16.
Niš: Madotheca platyphylla. (1)
17.
Oparić Jagodinski: Frullania tamarisci. (1)
18.
Ostatije: Metzgeria furcata. (1)
19.
Peručica šuma: Metzgeria fruticulosa, Madotheca platyphylla, Radula
complanata, Frullania dilatata. (4)
20.
Ripanj: Radula complanata. (1)
21. Rudare kod Leskovca: Metzgeria furcata, Radula complanata. (2)
22.
Ruka Konjska pod brdom Vila u Crnoj Gori: Rađala complanata. (!)
23.
Skrobotuša šuma: Metzgeria pubescens, Metzgeria fruticulosa. (2)
24.
Srbija: Radula complanata, Madotheca platyphylla, Frullania dilatata
(3)
25.
Stalac: Rađala complanata, Frullania tamarisci. (2)
26.
Strojkovac: Radula complanata.
349

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 16 <-- 16 --> PDF

21.
Siirdulica: Metzgeria furcata, Metzgeria piibescens, Frullania tamarisa.
(3)
28. Vlasina: Metzgeria piibescens, Madotheca platyphylla, Radula complanata,
Frullania tamarisa. (4)
29.
Vranje: Radula complanata, Frullania dilatata. (2)
30.
Vrnjačka Banja: Frullania tamarisci, (1)
//. Bosna i Hercegovina:

1.
Banjaluka: Radula complanata, Madotheca platyphylla. (2)
2.
Bjelašnica planina: Metzgeria piibescens. (1)
3.
Borovica-Sutjeska: Frullania tamarisci. (1)
4.
Bosna južna: Radula complanata, Frullania tamarisci, Frullania dilatata.
(3)
5.
Foča: Madotheca platyphylla. (1)
6.
Gola Kosa: Metzgeria furcata, Radula complanata, (2)
7. Hercegovina severna: Radula complanata, Frullania tamarisci, Frullania
dilatata. (3)
8.
Igman planina: Madotheca platyphylla. (l)
9. Kamešnica planina: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylla, Radula
complanata, Frullania tamarisci, Frullania dilatata, (5)
10.
Ljuša istočno Glogovca: Madotheca platyphylla. (1)
11.
Mali Maglić: Radula complanata, Madotheca platyphylla. (2)
12.
Obodnica: Frullania dilatata. (1)
13.
Ozren planina: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylla. (2)
14.
Pale kod Sarajeva: Madotheca platyphylla. (l)
15.
Poriče potok: Radula complanata. (1)
16.
Ribnik-Resanovac: Metzgeria piibescens. (l)
17. Stožer planina: Metzgeria furcata, Frullania tamarisci, Radula complanata,
Frullania dilatata. (4)
18. Šator planina: Radula complanata, Frullania tamarisci, Frullania dilatata.
(3)
19. Šuljaga planina: Radula complanata, Madotheca platyphylla. Frullania
´Hlatata. (3)
20.
Travnik: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylla, Radula complanata,
Frullania tamarisci, Frullania dilatata. (5)
21.
Trebević: Madotheca platyphylla. (1)
22.
Treskavica planina: Metzgeria piibescens, Madotheca platyphylla. (2)
23.
Tuzla: Frullania dilatata. (1)
24.
Vareš: Metzgeria furcata, Frullania tamarisci, Radula complanata,
Frullania dilatata. (4)
25. Veliki Malovan: Metzgeria furcata, Radula complanata, Frullania dilatata.
(3)
26.
Vranića planina: Radula complanata, Frullania dilatata. (2)
27.
Vučja Luka: Madotheca platyphylla, (1)
///. Hrvatska i Slavonija:

1. Bijele Stijene: Metzegeria furcata, Metzgeria piibescens, Radula complanata,
Madotheca platyphylla, Frullania fragilifolia. (5)
2.
Blatuša: Radula complanata. (1)
350

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 17 <-- 17 --> PDF

3.
Drenovac: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylia. (2)
4. Dubravica: Radula complanata, Madotheca platyphylia, Frullania dilatata.
(3)
5.
Jasenak: Frnllania fragilifolia. (l)
6. Kapela planina: Frullania tamarisci. (1)
7. Karlovac: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca platyphylia,
Frullania tamarisci, Frullania dilatata. (5)
8. Klek kod Ogulina: Radula complanata. (1)
9. Lička Plješevica: Metzgeria furcata, Metzgeria pubescens. (2)
10. Medvednica: Metzgeria pubescens, Madotheca platyphylia, Ptilidium
pulcherrimum, Frullania tamarisci, Madotheca platyphylloidea, Frullania
dilatata. (6)
11.
Moslavačka Gora: Metzgeria furcata, Ptilidium pulcherrimum. (2)
12.
Obruč u Paklenom: Frullania fragilifolia. (1)
13.
Orlovača kod Udbine: Metzgeria pubescens. (1)
14. Ovčar: Radula complanata, Madotheca platyphylia, Frullania tamarisci,
Frullania dilatata. (4)
15. Petrinja: Radula complanata, Madotheca platyphylia, Frullania dilatata,
(3)
16.
Ravanica: Madotheca Baueri. (1)
17.
Repaš u Podravini: Metzgeria furcata. (1)
18.
Samoborska Gora: Frullania tamarisci, Frullania fragilifolia. (2)
19.
Sunder kod Štirovače: Metzgeria pubescens. (1)
20.
Vrlika: Radula complanata. (1)
21.
Zagreb: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca platyphylia,
Frullania tamarisci, Frullania dilatata. (5)
22. Zvečevo-Voćin: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca
platyphylia. (3)
IV. Slovenija:
1. Braslovče: Frullania tamarisci, Frullania fragilifolia. (2)
2.
Celje: Metzgeria pubescens, Frullania fragilifolia. (2)
3.
Cerkno: Radula complanata, Frullania tamarisci, Frullania fragilifolia.
(3)
4.
Cirknica: Metzgeria pubescens, Madotheca platyphylia, Frullania dilatata.
(3)
5. Dobrna: Metzgeria furcata, Metzgeria pubescens, Radula complanata,
Madotheca platyphylia, Frullania tamarisci, Frullania dilatata. (6)
6. Dolina Kokre: Frullania tamarisci. (1)
7.
Dolina Mislinje: Frullania tamarisci. (l)
8. Gornji Grad: Frullania tamarisci. (1)
9. Grintovec: Madotheca platyphylia. (1)
10.
Javornik: Radula complanata. (1)
..
Jelovica kod Krope: Ptilidium pulcherrimum. (1)

12.
Julijske Alpe: Metzgeria furcata, Radula complanata, Frullania dilatata,
(3)
351

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 18 <-- 18 --> PDF

13. Kamniške Alpe: Metzgeria furcata, Metzgeria pubescens, Ptiliđium
pulcherrimum, Radula complanata, Frullania tamarisa, Frullania dilatata,
Madotheca platyphylla, (7)
14. Kočevje: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca platyphylla,
Frullania tamarisci, Frullania fragilifolia, Frullania dilatata, (6)
15.
Kozjak: Ptiliđium pulcherrimum. (1)
16.
Kranj: Madotheca platyphylla, Frullania tamarisci. (2)
17. Kranjska: Metzgeria furcata, Radula complanata, Frullania dilatata.
(3)
18. Snežnik: Metzgeria furcata, Metzgeria pubescens, Radula complanata.
(3)
19. Krško: Madotheca platyphylla. (1)
20.
Ljubno: Frullania tamarisci. (1)
21.
Maribor: Metzgeria pubescens, Frullania dilatata. (2)
22. Menina planina: Metzgeria pubescens, Madotheca platyphylla, Frullania
fragilifolia. (3)
23. Mozirje: Metzgeria pubescens, Frullania tamarisci, Frullania fragilifolia.
(3)
24.
Osilnica na Kupi: Metzgeria furcata, Radula complanata. (2)
25.
Planina: Frullania tamarisci. (1)
26. Pohorje: Metzgeria furcata, Metzgeria pubescens. Ptiliđium pulcherrimum,
Madotheca platyphylla, Frullania tamarisci, Frullania dilatata.
(6)
27.
Praprotno: Madotheca platyphylla. (1)
28.
Ptuj: Ptiliđium pulcherrimum. (1)
29.
Rateče: Madotheca platyphylla. (1)
20.
Ruše: Frullania fragilifolia. (1)
31.
Savinjske Alpe: Ptiliđium pulcherrimum, Radula complanata. (2)
32.
Selce (Davča): Metzgeria pubescens. (1)
33.
Slovenj Gradec: Ptiliđium pulcherrimum. (1)
34.
Slovenska Bistrica: Frullania fragilifolia. (1)
35.
Solčava: Metzgeria pubescens. (1)
36.
Sv. Lovrenc na Pohorju: Frullania fragilifolia, (1)
37.
Škofja Loka: Metzgeria pubescens. (1)
38. Štajerska: Metzgeria furcata, Metzgeria pubescens. Ptiliđium pulcherrimum.
Radula complanata, Madotheca platyphylla, Frullania tamarisci,
Frullania dilatata. (7)
39.
Triglav: Metzgeria furcata. (1)
40.
Trobelno: Metzgeria pubescens. (1)
41.
Tržič: Metzgeria pubescens, Frullania tamarisci, Frullania fragilifolia.
(3)
42.
Vransko: Frullania fragilifolia. (1)
43.
Zidanimost: Metzgeria pubescens. (1)
44.
Žerovnica: Madotheca platyphylla. (1)
352

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 19 <-- 19 --> PDF

Jadransko Primorje i otoci:

1. Biokovo planina: Frullania dilatata. (1)
2. otok Brač: Frullania dilatata. (1)
3. Cavtat: Frullania dilatata. (1)
4. Dubrovnik: Radula complanata, Madotheca platyphylla, Frullania dilatata.
(3)
. Dugi otok: Radula complanata, Frullania tamarisci, Frullania dilatata.
(3)

6. Ercegnovi: Madotheca platyphylla, Cololeieunea minutissima. (2)
7. otok Hvar: Cololeieunea minutissima. (1)
8. Karađorđević: Radula complanata, Frullania dilatata. (2)
9. Kastav: Madotheca platyphylla, Frullania tamarisa, Frullania dilatata.
(3)
. otok Korčula: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylla, Frullania
tamarisci, Frullania fragilifolia, Frullania dilatata. (5)

11.
Kozjak kod Splita: Frullania dilatata. (1)
12. Krivošije: Radula complanata, Madotheca platyphylla, Frullania dilatata.
(3)
13.
otok Krk: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca platyphylla,
Frullania tamarisci, Frullania dilatata. (5)
14. Lapad: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca platyphylla,
Frullania dilatata. (4)
. otok Lastovo: Radula complanata, Frullania dilatata, Cololeieunea
minutissima. (3)

16. otok Lokrum: Metzgeria furcata, Radula complanata, Frullania dilatata,
Cololeieunea minutissima. (4)
17. Meljine: Metzgeria furcata, Madotheca platyphylla, Frullania dilatata.
(3)
18. Metković: Radula complanata, Frullania dilatata, Cololeieunea minutissima.
(3)
19.
otok Mljet: Madotheca platyphylla. Frullania tamarisci, Frullania dilatata,
Cololeieunea minutissima. (4)
. Orlovica za Kninom: Radula complanata, Frullania dilatata. (2)

21.
otok Rab: Metzgeria furcata, Radula complanata, Madotheca platyphylla,
Frullania dilatata, Cololeieunea minutissima. (5)
22. Rijeka: Radula complanata. (1)
23. Sasović: Madotheca platyphylla. (1)
24. Savina: Metzgeria furcata, Cololeieunea minutissima. (2)
. Slano: Frullania tamarisci, Frullania dilatata. (2)
26. Sušak: Metzgeria furcata. (1)
27.
Svilaja planina: Metzgeria furcata, Frullania dilatata. (2)
28.
otok Sipan: Frullania dilatata. (1)
29.
otok Vis: Frullania dilatata, Cololejeuunea minutissima. (2)
. Zelenika: Metzgeria furcata, Frullania tamarisci, Frullania dilatata,
Cololeieunea minutissima. (4)

353

ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 20 <-- 20 --> PDF

KLJUČ ZA ODREĐIVANJE:

A.
Taložni oblici:
a) Obe strane talusa dlakave (v. si. 2) , Metzgeria pubescens
b) Gornja strana talusa sola (v. si. 1) . .
1) Ogranci talusa. linealni Metzgeria furcata
2) Ogranci talusa usiljeni (v. si. 3) . Metzgeria fruticulosa

B.
Lisnati oblici:
a) Listovi krpasti i narojtani (v. si. 4. b) Ptilidium piilcherrimum
b) Listovi čitavi i glatkog ruba
1) Biljke bez potrbušnih listova

*
Listovi! sa spodnjim krpama (vidi
si. 4. a) Radula complanata
** Listovi bez spodnjili krpa, žličasti

(v. si. 9) . Cololejeunea minutissima
2) Biljke sa potrbršnim listovima
* Potrbušni listovi čitavi
§ Potrbušni listovi bubrežasti (vidi
si. 5) Madotheca platyphylloidea
§§ Potrbušni listovi okruglasti (vidi
si. .) Madotheca platyphylla
§§§ Potrbušni listovi daleko prema dolje
prirašteni (v. si. 7) Madotheca Baueri
** Potrbušni listovi dvokrpasti
§ Listovi sa šiljkom (v. si. 8. a) . . Frullania tamarisci
§§ Listovi bez šiljka
& Stilus širok kao stabalce (v. si. 8. c) Frullania fragilifolia
&& Stilus
dvaput širi od stabalca (v.
si. 8. b) Frullania dilatata

R t S U M fi.

L´aii´teur prescnte l´ordre systematique des (connues jusqü ä present) formes
hepat´ques epiphitiques de la flore yougoslave. Ces formes hepatiques se trouvent — plus
ou mains souvent — sur les ecorces des arbres forestiers et sur les broussailles, .. elles
composent une partie de la vegetation epiphitique des forets.

De 1772 jusqu´ aujourd´hui ne sont connues que 12 pareilles especes. Ledit ordre
systematique est suivi d´une illustration de la distribution geographique. Les formes sont,
dans cette illustration, citees d´apres les localites, ces dernieres etant distribuees d´apres
les provinces.

Ä la
fin de l´article, l´auteur prćsente une cles de determination.

354