DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Predaleko bi nas odvelo, kada bismo htjeli da bar približno prikažemo sadržaj Marinovićeve knjige, a to nije ni svrha ovih redaka. Iz bogatog sadržaja htio bi istaknuti neka pitanja, koja su po mom mišljenju najaktuelnija, i o kojima se u našoj stručnoj literaturi već odavna vodi rasprava. U prvom redu se pita, gdje se nalazi težište sveukupne stručne uprave šumama, boje su upravne jedinice najvažnije u općem sistemu uprave. Držim, da će nova knjiga mnogo pripomoći da se i u torn pitanju razbistre pojmovi. Za autorovo shvaćanje je karakteristična ova rečenica: »Opšte je mišljenje, da je glavni zadatak šefa uprave da rukovodi prirodne sile i energije i da ekonomisanjem proizvodi nove vrednosti; kod toga rada administracija dolazi tek u drugi red, kao pomoćno sredstvo.« (str. 82). Kad je autor na taj način opisao djelokrug šefa šumske uprave, upada nam u oči, da se taj djelokrug gotovo posvema podudara sa općim šumarsko-političkim zadatkom, koji važi za čitavu struku. To ne znači, da samo šefovi šumske uprave imaju taj cilj i zadaću, već znači, da je njima stavljeno u dužnost da budu neposredni izvršioci tog zadatka. Oni se nalaze u prvoj liniji borbe za svladavanje prirode, koja se vodi u cilju, da bi nam priroda služila i pružala nam sredstva za podmirivanje naših potreba. Sva pozadina treba da podupire prvu liniju u kojoj se vodi neposredna borba, sve sile, koje su na raspoloženju treba da što više ulaze u prvu liniju, a oni, koji ostaju u pozadini treba da sve svoje snage upere u pravcu, da se što bolje osigura uspjeh prve linije. Iz toga slijedi, da je težište uprave šumama u šumskim upravama, one su najvažnija upravna ustanova i upravna jedinica. Hipertrofija srednjih i viših instancija često puta prouzrokuje slabljenje najniže i najvažnije upravne jedinice. Time u vezi je i pitanje upravnog sistema. Poznato je to pitanje iz berbe, koja se je vodila a djelomično se još i danas vodi između pristaša takozvanog jednostavnog ili nadšumarskog sistema s jedne strane te složenog ili revirnog sistema s druge strane. Autoru moramo biti zahvalni, da je to pitanje iscrpivo obradio, a naročito nam je vanredno pregledno prikazao evoluciju teg spora. U polemici, koja se je i kcd nas vodila, probkm je često puta posve krivo postavljen. Pitalo se je naime: Koji sistem je bolji — dali nadšumarski ili revirni? Postavljalo se je pitanje da li šefovi uprava treba da budu fakutetski obrazovani ili je dovoljna srednješkolska naobrazba? Takav način postavljanja pitanja je mnogo doprineo, da se poveća zbrka pojmova. Pisac je međutim stvari postavio na pravo mjesto. Pitanje nadšumarskog ili revirnog sistema ne može se apstraktno rješavati, već se mora u svakom konkretnom slučaju uvažavati postojeće prilike. Svakako je cilj za kojim idemo, da šefovi uprava imaju što temeljitiju teoretsku naučnu spremu. U borbi, koja se vodi između čovjeka i prirodo, čovjek uvijek ipobjeduje samo pomoću svog znanja. Poznavanje prirodnih pa i ekonomskih zakona je najvažniji preduslov za uspješno rukovođenje prirodnih sila u cilju stvaranja novih vrijednosti. Međutim, ako se za šefove šumskih uprava postavlja samo fakultetski obrazovane ljude, time još nije ostvaren šumsko poli ički zahtjev, nije proveden nadšumarski upravni sistem. Potrebno je da se ostvare i drugi uslovi, koji tek omogućuju, da šefovi uprava korisno primjenjuju svoje znanje. Kod nas imademo šumskih uprava sa teritorijalnim područjem u površini cd 50.0! 0 ha i više. Šefovi takovih šumskih uprava nisu više u stanju, da neposredno na terenu rukovode šumsko gospodarstvo, već su prisiljeni da se povuku u pozadinu, u svej ured i da otale dirigiraju šumsko-gospodarskim poslovima te da inspiciranjem steku noki uvid o tome, kako su izvršene njihove naredbe. Šef šumske uprave na taj način postaje administrativni činovnik, kome su podređeni i dodjeljeni kao izvršni organi gotovo posvema neobrazovani čuvari šuma, koji silom prilika moraju vršiti najvažnije stručne poslove u šumi. Ovakav sistem uprave apsolutno se ne može nazvati nadšumarskim sistemom, već je to naprotiv .pogoršano izdanje revirnog sistema. Kod pravog 370 |