DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 39 <-- 39 --> PDF |
stvima državne vlasti ili barem ne više, nego ´interese ostalih privrednika, pa je šumski erar pozvan, da svoje interese ostvaruje ekonomskim sredstvima. Autor nam je prikazao pozitivne kao i negativne strane sistema unifikacije i bifurkacije. Na taj način pružena nam je realna podloga za objektivno rješenje aktuelnih pitanja. Na strani 159 ističe pisac, da se šumarski stručnjaci nisu zalagali za unifikaciju iz želje, da se spoje nadzorne i upravne funkcije u istom nadleštvu ili organu, već je osnovna težnja šumarske struke bila, da se emancipira od utjecaja, koji koče ili onemogućavaju pravilni razvoj i napredak. U sporu: unifikacija — bifurkacija, dolaze do izražaja dvije osnovne i opće tendencije: Prvo se traži, da pojedine grane opće uprave međusobno harmoniraju, jer sve imaju zajednički cilj i svrhu da služe dobru države i naroda. Druga je težnja svake upravne i ekonomske djelatnosti, da se svaka grana posebice razvije kolikogod je to moguće i da se uklone razlozi koji koče napredak. Svaka od ovih tendencija je ispravna i umjesna ali one si moraju međusobno podržavati ravnotežu. Svako poremećenie ravnoteža ne škodi samo dotičnoj struci, koja je potištena, već škodi posredno ili neposredno i čitavoj zajednici. Cjepanjem šumarske struke na upravni i nadzorni dio smanjene su njezine otporne snage pa se suviše jako pojavljuju utjecaji, koji koče razvoj. Potrebno je stoga naći neku drugu upravnu formu, da se ove štetne posljedice sadanjeg upravnog oblika eliminiraju. Neka mi bude dozvoljeno da u tom «pogledu iznesem i ovo svoje lično mišljenje: Šumarski stručnjaci su u prvom redu pozvani da neposredno na terenu rukovode šumsko gospodarstvo, da rukovode sa prirodnim silama. Ova djelatnost je čisto ekonomske prirode pa zato nije potrebno niti je umjesno, da organi na terenu budu ujedno i organi državne vlasti. I naš zakon o šumama predviđa tu mogućnost. Prema tome bi »prva linija šumarskih stručnjaka« imala čisto ekonomske zadatke. Državni šumski erar bi namještao svoje ekonomske upravitelje, šefove šumskih uprava a ostali posjednici šuma opet svoje, bilo svaki za sebe ili bi se udruživali u tu svrhu. I jedni i drugi bili bi jednakopravni, to jest ne bi imali nikakovih prerogativa državne vlasti. Zbog toga ne bi postojale «principijelne zapreke da upravitelji državnih šuma vrše ekonomske poslove i u susjednim nedržavnim šumama, u koliko bi se na taj način postiglo opće pojeftinjenje upravnih troškova, jer bi posao na jednom i drugom području bio posve iste prirode. Nadzor nad radom ovih šumarskih stručnjaka imao bi se vršiti u dva pravca: a) u pogledu ekonomske svrsishodnosti rada; b) u pogledu zakonitosti tog rada. Nadzor u prvospomenutom pravcu vršile bi ekonomske jedinice višeg reda, dakle direkcije šuma, a nadzor u pogledu zakonitosti šumarskog rada spada u djelokrug opće državne vlasti, kojoj su u jednakoj mjeri podvrgnute direkcije šuma državne kao i nedržavne, te podređene im šumske uprave. Ovaj nadzorni rad mogao bi vršiti malen broj specijalnih organa, iskusnih starijih činovnika, koji bi bili organi vlasti srednje i najviše instancije. Ovi organi nadzirali bi i upućivali šefove šumskih uprava a ne bi se morali baviti čisto policijskim zadacima, da traže krivce, koji su se ogrješili o zakon o šumama. Šumarski stručnjaci, koji se nalaze na terenu, neće biti organi vlasti, ali će tražiti intervenciju i pomoć vlasti, u koliko budu to smatrali potrebnim, da se usčuvaju važni javni interesi. Vlasti, a naročito nadzorne šumarske vlasti, će ocjenjivati opravdanost takovih zahtjeva ili prijava, pa će donašati svoje odluke, jer će organi šumskog gospodarstva imati pred vlastima samo položaj stranke. Držim da bi se ovakovom reformom uklonili najvažniji nedostaci koje opažamo u sadanje doba, gdje je dioba uprave i nadzora provedena kroz sve instancije. Ovakovom reformom oslobodio bi se za aktivni šumarski privredni rad i veći broj šumarskih stručnjaka, koji su sada vezani za hipertrofički razvijenu nadzornu službu. Medu 373 |