DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1940 str. 41 <-- 41 --> PDF |
sudjelovati, dapače i odlučivati interesenti. Na taj način bi širi slojevi dobili najbolji uvid u zadaće šumarstva, u svom djelokrugu sudjelovali bi kod rješavanja tih zadataka pa bi onda i bolje poštivali djelokrug, koji mora da bude pridržan za stručnjake zbog orme prirode stvari. Još nedavno smo gotovo svi šumari bili uvjerenja, da je najbolje da se lajici uopće ne upliću u naš rad. Radili smo po svom najboljem znanju i uvjerenju. Međutim su se počeli pojavljivati samozvani »zaštitnici narodnih interesa«, ljudi koji su se ´ako reći profesijonalno bavili t´me, da ometaju šumarski rad a sve pod lozinkom zaštite narodnih interesa. Držim da smo danas već svi ili barem većina nas mišljenja, da b´ bilo bolje, kada bismo uspostavili neposredni kontakt sa onima, koji su interesiram na šumskom gospodarstvu. Za to su potrebne institucije, gdje bi se šumari bez posrednika sastali sa narodom i u zajedničkom radu odredili, šta se ima raditi. Ovo su glavna pitanja iz sadržaja naše najnovije šumarske knjige, koja mi se čine naročito važna. Mora se priznati, da je sadržaj ove knjige neobično bogat tako da autoru zaista ....... biti zahvalni, da je prikupio i sredio materijal, koji nam je toliko potreban za rješavanje naših aktuelnih pitanja. Dr. Rudi Pipan TRENDELENBURG, DAS HOLZ ALS ROHSTOFF. München—Berlin 1939. Lehmans-Verlag 1939. Stranica 435 sa 108 slika. Pisac je šumar po struci, docent univerziteta i upravnik Zavoda za istraživanje drveta na Tehničkoj visokoj školi u Müncheou. Drvo; se kao tvar može posmatrati sa tri različna gledišta. Prvo, kao materijal iz koga je građeno živo stablo, drugo, kao mrtva tvar koja je predmetom obrađivanja u šumi i treće kao mrtva tvar koja je predmetom iprerađivanja u tehnološkom smislu i upotrebe u tehničke ciljeve. Prvo gledište je fiziološko, drugo je šumarsko-tehničko, treće je tehnološko. Prvim se pretežno bave fiziolozi, drugim isključivo šumarski tehničari a treć´m šumari i inženjeri tehnolozi. U prvu kategoriju spada poznato djelo Büsgen- Münch, Bau- und Leben unserer Waldbäume, Jena 1927, u treću Kollmann, die Technologie des Holzes, Berlin 1936. Naprotiv, autor nam se svojom knjigom pretstavlja kao predstavnik drugoga gledišta. Polazeći sa toga gled:šta on je vrlo uspješno riješio svej zadatak, tako da se može reći da je njegova knjiga živa i neposredna kopča između fiziološkog i tehnološkoga posmatranja drveta. Proučavanje drveta kao organske tvari neobično je težak zadatak. Proučavanje.i istraživanje tehničkih osobina drveta na način da se prosto na drvo primijene metode. što ih tehnologija primjenjuje za isipitivanje građevnog materijala neorganskoga podrijetla, ne vodi k cilju. Naprotiv, za taj je rad neophodno potrebno, da se poznaju fiziološki i mehanički zadaci živoga drveta i njegove grade, koja je podešena tim zadacima. Tima osobinama drveta treba podesiti i metode rada. Takav rad može da primijeni na ispravni način i potpuno obuhvati samo istraživač, koji je i tehnolog i šumar. Pošto je pisac svojom knjigom dokazao, da je on sretno ujedinio u sebi i fiziološko i tehnološko znanje, i pošto je on oboružan takovim znanjem razradio svoj zadatak, pretstavlja njegovo djelo bogatu prinovu u oblasti šumarstva uopće, a tehnologije drveta napose. Na uvodnom mjestu izloženi su opći pojmovi o njemačkoj šumarskoj privredi, preradi i upotrebi drveta. U šire polje svoga rada ulazi pisac prikazivanjem načina p:stanja i razvoja drveta na živome stablu kao i sastojaka drveta. No on to čini na način, koji čitaocu omogućava da odmah obuhvati sve što je od važnosti za prerađivanje i upotrebu drveta. 375 |