DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 35     <-- 35 -->        PDF

se u dozvoljenoj diobi. Kad se dijeli Zemljišna zajednica u individualno
vlasništvo, dobivaju ovlaštenici onu vrijednost, keja odgovara veličini
njihova prava makar su se svi koristili; jednako svojom zajednicom. Ako
je donesen zaključak za diobu a državna vlast to ne odobri nastane vrlo
često zbog uskrate diobe takvo psihičko raspoloženje kod naroda, da
redovito zanemari svoje zajedničko dobro i u kratkom ga vremenu dovede
u takvo stanje (šumske štete, uzurpacije, paljevine, paša, prodaja
ovlaštenih prava), da vlasti ne preostane drugo, nego da diobu konačno
dozvoli.«


Crnogorske imovinske zajednice, vidjeli smo, nijesu se mogle dijeliti
ni za crnogorske vladavine niti se mogu dijeliti po sadašnjem Zakonu


o šumama (§ 106).
Što se tiče pravne naravi zemljišnih zajednica Inž. A. Perušić ističe
u citiranom članku, da danas dominira mišljenje, da one nijesu po rimskom
pravu ni societas ni universitas već da su one naročite tvorevine, u
kojima ima oba pravna elementa jer pored jedinstva Zemljišne zajednice
kao pravne osobe postoje i samostalna pojedinačna prava njenih ovlaštenika.
Pa ipak ih smatraju kao i; Imovne opštine specijalnim privatnopravnim
korporacijama s mnogo primjesa javnoga prava.


Iz izloženoga vidimo, da i kod Imovnih opština i kod Zemljišnih
zajednica ima više mogućnosti i uslova da se shvate kao javno-pravne
korporacije (a one to ipak nijesu) no što je to slučaj kod Crnogorskih
imovinskih zajednica. Stoga smatramo da nijesmo pogriješili, što smo
još u početku naglasilo, da imovinske zajednice na pravnom području
Velikog suda u Podgorici nijesu ustanove javno-pravnog karaktera no
organizacije svoje vrste privatno-pravnog karaktera.


VI Statistički podaci


Pošto na teritoriji Crne Gore nije nikako vršen katastarski premjer,
to su podaci koje ćemo izložiti o ovim šumama samo približni a
možda u mnogome i pogrešni. U nekim su srezovima njihove površine
iskazane po šumskom, a u nekim po poreskom katastru. Uz ovo, kao
teškoća oko određivanja bar približno tačnih statističkih podataka o
ovim šumama kao uopšte i o svim drugim, dolazi i činjenica, što u velikom
broju slučajeva pitanje svojine nad ovim šumama nije riješeno,
pošto vlasnici mahom nemaju tapija a negdje nil nikakvih pismenih dokaza
o svojini. Pitanje vlasništva nad ovim šumama postane aktuelno
tek onda, kad se počme govoriti o eksploataciji neke od ovih šuma.
Mnoge ovakve šume upisane su kao vlasništvo pojedinih opština kao
samoupravnih tijela naročito u šavničkom il nikšićkom srezu, iako te
opštine nemaju faktično nikakve veze s njima, izuzev što se sve ili jedan
dio njihov nalazi na teritoriji dotične opštine. Otuda neke opštine i! duguju
velike državne poreze i banovinske i opštinske prireze na te šume
a nijesu ih dužne platiti.


Prema podacima, koje smo sakupili i sredili iz arhive Ban. uprave
u Cetinju izložićemo stanje svih šuma na teritoriji predratne Crne Gore
odnosno na teritoriji! navedenih osam političkih srezova Zetske banovine.
Razvrstavanje šuma izvršićemo po vrsti vlasništva, po starosti, po vrsti
drveta i po vrsti uzgoja, kako bi imali bar neki pregled stanja svih šuma,


409