DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 36 <-- 36 --> PDF |
a napose predmetnih, u navedenim srezovima (vidi tabele). Površine srezove uzete su po »Poljoprivrednoj godišnjoj statistici za 1934 godinu« (izdanje Ministarstva poljoprivrede, 1935). Površine šuma drugih vrsta vlasništva (u koliko ih uopšte ima u navedenim političkim srezovima) .^ u tabelama ni´jesu navedene nijesu uzete u obzir, pošto su vrlo male. Šume upravnih opštiha uračunate su u predmetne šume, jer opštihe kao samoupravna tijela nemaju ovdje svojih šuma iako se velik dio ovih šuma tamo unosi po statističkim podacima i kod Sreskih načelstava, i kod Banske uprave. Naglašujemo ponovo sigurnu netačnost navedenih podataka ali ih bilježimo da se kolikotoliko bude imao neki pregled stanja šuma u tim srezovima. Kako se vidi iz tabele pod a), plemenske, seoske i bratstveničke šume po vrsti vlasništva zauzimaju najveći dio svih šuma u svakom od navedenih srezova, prosječno 70% svih šuma, pa zato možemo smatratii ostalu klasifikaciju po starosti, vrsti drveta i vrsti uzgoja kao približnu i za predmetne šume. Navedeni podaci o rasporedu šuma po starosti u nikšićkom srezu ne mogu biti nil približno tačni, jer nikako ne stoji, da je više od 85% svih šuma u tom srezu mlade od 40 godina, pošto je ne samo u tom nego i u ostalim srezovima najveći dio ovih šuma velike starosti i takoreći prašumskog karaktera. Ovo specijalno važi za šumom naj-, bogatije srezove (nikšićki, andrijevički, šavnički i kolašinski). Dobar dio šuma u andrijevičkom, kolašinskom i podgoričkom srezu stariji je od 120 godina, iako se to ne vidi iz te tabele. Raspored po vrsti drveta daje sledeću sliku: čisti četinari preovladuju u šavničkom srezu, gdje čine skoro polovinu svih šuma (48%). Mješoviti 1 i š ć a r i su u barskom srezu skoro jedini (94%), u nikšićskom srezu čine blizu % svih šuma (71,6%) a u cetinjskom srezu gotovo polovinu (49,7%). Mješoviti 1 i š ć a r i i četinari čine više od polovine svih šuma u dariilovgradskom srezu (56,5%) a najveći dio u kolašinskom (34,4%) i andrijevičkom srezu (32,4%). Hrast , ako izuzmemo cetinjskil srez, gdje je nešto jače zastupljen (7,8%) ne čini od ostalih vrsta drveća prosječno ni! 2,5% u ostalim srezovima. Bukv a stojil mnogo bolje, iako je nema u nikšićskom srezu te ne uzimajući u obzir barski i danilovgradski srez, gdje je nje vrlo malo; u ostalim srezovima ona čini prosječno više od % svih ostalih vrsta drveća. Iz raspodjele po vrsti uzgoja zaključuje se, da srednji h šuma skoro il nema, da š i k a r e preovladuju u barskom srezu (57,4%), a nisk e šume u cetinjskom (67,4%) i podgoričkom srezu (55%), dok čine polovmu u nikšićskom srezu. Visok e šume više od % u andrijevičkom srezu (76%) a u danilovgraskom (65,6%) j kolašinskom srezu (64,6%) čine blizu % ostalih vrsti uzgoja, dok u šavničkom srezu imaju prevagu (56,2%). Naglašavamo ovdje, da tip uzgoja često ne mora biti i mjerilo starosti ovih šuma, jer se stalnom pašom i kresanjem lisnika dobar dio ovih šuma decenijama održava gotovo na istom stupnju razvića. Naročito se starost ne bi smjela nikako cijeniti po visinskom razviću znatnog dijela ovih šuma, specijalno u srezovima siromašnim šumom, odnosno gdje preovladuju niske šume i šikare (barski, podgorieki i cetinjski), jer su ovdje paša i kresanje lisnika jako rasprostranjeni i vrše se u velikom obimu. 410 |