DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 44 <-- 44 --> PDF |
i zadnji trag nekad velikih šuma u tim krajevima. Ako je negdje šuma na dobrom: tlu izmakla podgrizu stoke i počela da se podiže, došli bi čobani sa sjekirama i sjeklimladice za prehranu stoke, pa da se niko od domaćina nije našao, da to sprečava i odvraća djecu od toga zla. Tako i danas stradaju mnoge naše plemenite mlade šume. Čovječe! Iz drveta se prave stupci, krov, pragovi i grede tvoje kuće. Iz drveta je stolica na kojoj sjediš i prozor kroz koji gledaš u okolicu, iz drveta je krevet na kojem spavaš, kolijevka, u kojoj te je majka odgojila. Iz drveta je djevojačka preslica i vreteno, stan, vitao, öunjak i čekrk sa kojima vrijedna domaćica sprema ´bijela platna i topla sukna za tvoju odjeću. Iz drveta je držalica motike, asova i lopate, iz drveta su ručke na ralu i plugu sa kojim prevrćeš crnu zemlju, da posiješ bijelo žito i očuvaš život svoj i svojih najmilijih. I umjetna je svila, koja nadomješta pamuk i vunu iz drveta, iz drveta je katran, smola, kalofonium za gudala, kolomast za seljačka kola, terpentin, mirisno ulje iz kojeg se prave razni sapuni. »Čovječe« — kaže nam šuma — »ja sam toplota tvog ognjišta u hladnim zimskim noćima, prijateljski hlad na ljetnom suncu. Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvojoj trpezi, postelja na kojoj spavaš i drvo iz kojeg gradiš oruđe. Ja sam držalica tvoje motike, vrata tvog obora, drvo tvoje kolijevke 1 mrtvački sanduk. Ja sam hljebac dobrote i cvijeće ljepote. Ne uništavaj me!« Ali čovjek nije poslušao, nego je šumu dušmanski uništavao. Posljedice devastacije bile su slijedeće: 1. Na strmom šumskom zemljištu, gdje je nekad stajala šuma, sapire kiša zemlju i podriva je, te tako nastaju udubine, potoci i jaruge, a zemljište ogoli. Za vrijeme dugotrajnih kiša voda se sliva sa najvećom brzinom i snagom u plodne doline, te potoci i rijeke ne mogu tu ogromnu količinu vode primiti u svoja korita niti je zemlja može upiti i to prouzrokuje česte i velike poplave. 2. Nestankom šume presušuju izvori i vrela, nestaje vode u potocima i rijekama, jer je sa toga zemljišta nestalo rastresite zemlje, koja vodu upija, a krošnje drveća ne mogu zadržavati kišu, jer je drveće davno posječeno. Za te krajeve nastaju bijedni dani i osiromašenje. Mučan je život ljudi na takvom zemljištu, jer moraju po nekoliko sati ići do kakvog vrela, potoka ili rijeke, da donesu vode ili da napoje umornu stoku! 3. Zdravstvene su prilike u takvim krajevima vrlo loše, jer nema drveća i lišća na njemu, koje zrak prečišćava, jer lišće, kako je poznato, upija nečisti zrak a izlučuje čisti i svježi, koji je blagotvoran za ljudski život. (Radi toga se u šumovitim krajevima i podižu tolika lječilišta i zračna kupališta, da se u njima odmaraju i liječeoslabljeni ljudi. Radi toga je potrebno u širokim narodnim masama probuditi svijest i plemenito osjećanje za šumu, te ih savjetovati, da to dobro čuvaju. Moramo biti svijesni, da je osim siromaštva baš neprosvjećenost naroda najveći uzrok upropasćivanja naših šuma. Za ovaj posao potrebna je državna pomoć i privatno nastojanje, što su druge evropske države davno opazile i riješile ovo važno pitanje sa vrlo dobrim uspjehom. Ne ismijemo ni mi u tome zaostati. Korist, da se narod uputi o važnosti šuma uvidilo je Ministarstvo šuma i rudnika još godine 1925., pa je sporazumno sa Ministarstvom prosvjete uvelo održavanje t. zv. »Dječijeg dana pošumljavanja«, da se školskoj mladeži kao i djeci stočara i zemljoradnika ucijepi u njihove mlade duše još za .... sve ono, što će probuditi volju za čuvanje i njegu šumskih biljaka, kako bi se kod te mladeži pobudio interes za šumu i njene proizvode, i kako bi se ostvarili bolji i drukčiji osjećaji, nego što ih naše pokoljenje ima. Potrebno bi bilo da se povede intenzivna propaganda u korist šume, a zadaće bi joj bile slijedeće: 418 |