DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 55 <-- 55 --> PDF |
kuhati i raspasti. Ja otpiljenu srnjakovu lubanju sa rogovima pod kožom i mesom kuham samo 20 minuta. Jednako tako njegov kasniji postupak sa tako iskuhanom čelenkom sa vodikovim dvokisom i »Perhydratom« oko izbijeljivanja lubanjske kosti posve je protupropisan. Tim kemikalijama posve se oduzima lubanjskim kostima mast i naravno ljepilo, kosti se raspadaju, a u koliko to ne, to se istančaju kao papir i bivaju gotovo prozirne. Osim toga, jer je to neukusno, što vrijedi onda takova troieja? Prirodna boja kost^ nije bijela, već žutkasta, i po mom načinu preparirana trofeja može trajati rae samo kroz ljudski vijek, nego kroz stoljeća. U buduće kod ocjene rogovlja na izložbama morao bi se i način prepariranja uzeti u obzir. 18. Ocjena lovačkih trofeja po međunarodnim formulama. U ovome otsjeku donesene su primljene internacionalne norme za ocjenu trofeja. 19. Lov sovom ušarom na ptice graHHce. Tema obrađena po mnogim autorima. 20. Tamanjenje vrana i svraka. Opisuje postupak trovanja vrana i svraka otrovanim mekama i jajima. 21. Trovanje vukova i lisica. Opisuje postupak trovanja grabežljivaca strihninom i cijankalijem posve teoretski. Preporuča, da se strihnin stavlja kroz zarez direktno u strvinu. Taj bi postupak odgovarao, ako bi grabežljivac prvu . drugu noć došao na strvinu, ali ako je strvina izložena dulje vrijeme, onda se strihnin mora stavljati u kapsule od hostije koje se zali ju stearinom ili u patrone od maslaca i tako spremljen stavlja se u strvinu. Nikako .... dobro, kako pisac preporuča, otrovanu meku u zemlju makar kako duboko zakopati, jer će je medvjed nanjušiti i opet iskopati, već se sve meke imaju spaliti. 22. Lovke, stupice i željeza. Ovo važno poglavlje lovačke prakse nije obrađeno nikako: Autor kaže: »Za hvatanje kako zvjeradi, tako i ostalih grabežljivaca ima raznih većih i manjih željeza (stupica) pomoću kojih se mogu hvatati vukovi, vidre, lisice, kune, tvorci, lasice, jastrebovi, kopči i ostali štetočinci. Takova se željeza mogu nabaviti u svakoj trgovini lovačkih potrepština. No kako se i u željezu (rae kaže se željezo, već ž e 1 j e z a, op. pisca) i u procjepu (kakova je to sprava, da li tulac, kladice? op. pisca) ulovljena životinja previše muči, to ne preporučam lovcima, da se njima služe.« Pitam ja autora, kako ćemo uloviti onda vidru, ako ne u željeza? Ona ne ide u one drvene škatulje. Druže, to je siva teorija, daleko od zelene prakse! A kad se moramo služiti željezima, onda je red i željeza opisati i istaći, što se traži od dobrih željeza, kako i gdje se imaju postaviti, kako sa mekom, kako bez meke, kako se imaju maskirati, na što se kod postavljanja ima paziti i tako dalje. Baš kod toga načina lova mora se u tančine poznavati narav grabežljivaca i tu se vidi lovac na djel . Neopravdano je govoriti, da se u željezima ulovljena životinja previše muči, kad se danas izrađuju i takova željeza, koja smrtno djeluju. A zar se ne muči životinja pro strijeljena zrnom kroz drob, pa još nitko nije preporučio lovcima, da se ne služe puškom. Za imene su željeza još uvijek humanije i lovaokije sretstvo nego otrov. Konačno, ako je lov dio narodnog gospodarstva, onda u željeza uhvaćeni komad nikada ne propadne, a koliko lisica i kuna i tvoraca propadne od otrova bez ikakove koristi i da ih uopće nitko ne nađe. Kod nas ne postoji nerazumijevanje između građanskih lovačkih društava i seljačkih lovačkih društava, jer narod je narod, ali danas postoji velika oprečnost i razlika u gledanju na stvar između gradskih lovaca i lovaca na terenu, točnije između lovaca za zelenim stolom i lovaca praktičara. 23. Psi. Ovdje su opisani lovački psi po pasminama. 24. Bolesti lovačkih pasa. Ista primjetba kao kod poglavlja 8. 429 |