DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Uza lovačke običaje stranih naroda, od kojih smo nekoje i mi poprimili, valjalo je reći koju i o našim narodnim lovačkim običajima. 32. Prava i dužnosti čuvara lova. Ovdje su iznesena prava i dužnosti čuvara lova prema Pravilniku na temelju zakona o lovu. 33. Nezgode u lovu i prva pomoć. Stručni medicinski predmet. 34. Knjigovodstvo za lovce i lovačka društva. Doneseno na principima trgovačkog knjigovodstva. 35. Znakovi trubljom. 36. Upotrebljena literatura. 37. Kazalo. G. Ceović kaže u Uvodu: »Stručno lovačko štivo, premda ga kod nas ima dosta obrađenog, rastepeno je u raznim godištima naših stručnih lovačkih časopisa, zbog čega je teško pristupačno, pogotovo onim mladim lovcima, koji tih časopisa nemaju.« Rastepena je grada ovoga Lovstva i po mnogim knjigama stranih autora, čija je literatura upotrijebljena, pa kad piscu nije bilo teško tamo tu građu potražiti, zacijelo bi mu je bilo lakše potražiti u našem »Lov. ribar, vjesniku«, a da je za tom gradom autor posegao, bilo bi ovo Lovstvo više naše. Prof. Kesterčanek je napisao svoje Lovstvo pred 44 godine i citira u njemu na mnogo mjesta »Lov. ribar, vjesnik« i »Šumarski list«, gdje je u ono vrijeme bilo imalo obrađenog materijala. Tim nerazumljiviji je postupak autora prema našoj stručnoj lovačkoj literaturi. Sve u svemu nije to naš jelen, nije to naš tetrijeb, nije to naš medvjed, nije to naša kuna, nije to naše lovstvo i nisu ga pisali naši lovački stručnjaci. Za mene praznina, koja je nastala iza Kesterčanekovog Lovstva, ostaje i dalje prazninom. Prije ili kasnije, kako sam i ranije predlagao, moraćemo pristupiti pisanju našeg a lovstva. Mi se danas nalazimo na prekretnici svega i na pragu novoga i kod nas i oko nas. Lovstvo od Ing. Čeovića jest školski primjer, kako se kod nas više ne bi smjele pisati knjige ovakove vrsti. S druge strane priznajemo g. Ing. Čeoviću veliki trud, koji je uložio da iz obilne strane stručne literature, koja mu je kao tajniku Saveza lov. društva stajala na raspolaganju, povadi i sabere ono, što bi po njegovom najboljem znanju i uvjerenju odgovaralo našemu lovstvu. Sa te strane pozdravljamo taj rad, kao što i svaki redak napisan o lovstvu na našem jeziku, i želimo toj knjizi dobru prođu. Ing. Z. Turkalj (Ogulin). PLATZER, LEISTUNGSUNTERSUCHUNGEN IM KIEFERNHAUUNGSBETRIEB INSBESONDERE BEI DER AUFARBEITUNG VON GRUBEN- UND FASERHOLZ. Eberswalde 1939. Ova publikacija zanimljiva je iz više razloga. Prije svega iz razloga, jer je ona, i ako je posve praktične prirode i namijenjena praktičarima, izrađena na osnovi istraživačkih radova, izvršenih u šumarskom Institutu za nauku o radu ´(šef Prof. Dr. H. Hilf) u Eberswaldc-u. Ovo je potrebno podvući, jer u nas čak i stručna javnost staje ponekad na gledište, da naučni radnici nisu podesne ličnosti za istraživanja, koja su u prvom redu od važnosti za praksu. U nas se ponekad u tom pogledu ide još i dalje, pa se zastupa mišljenje, da takove istraživačke radove treba da izvršuju samo empirici. Druga, jednako važna činjenica jest, da je knjigu izdalo »Udruženje za nauku o radu« (Gesellschaft für forstliche Arbeitswissenschaft), a sam je rad znatnim novčanim sredstvima pomagala »Njemačka zajednica za istraživanja« (Deutsche Forschungsgemeinschaft). Čitaocu se nehotice nameće pitanje: šta bi se sve u posljednjih pedeset godina u oblasti naše šumarske nauke bilo dalo uraditi, da je u nas postojala slična organizacija za pomaganje nauke ili da je šumska industrija i trgovina stala na 431 |