DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Uza lovačke običaje stranih naroda, od kojih smo nekoje i mi poprimili, valjalo
je reći koju i o našim narodnim lovačkim običajima.


32. Prava i dužnosti čuvara lova.
Ovdje su iznesena prava i dužnosti čuvara lova prema Pravilniku na temelju
zakona o lovu.


33. Nezgode u lovu i prva pomoć.
Stručni medicinski predmet.
34. Knjigovodstvo za lovce i lovačka društva.
Doneseno na principima trgovačkog knjigovodstva.
35. Znakovi trubljom.
36. Upotrebljena literatura.
37. Kazalo.
G. Ceović kaže u Uvodu: »Stručno lovačko štivo, premda ga kod nas ima dosta
obrađenog, rastepeno je u raznim godištima naših stručnih lovačkih časopisa, zbog
čega je teško pristupačno, pogotovo onim mladim lovcima, koji tih časopisa nemaju.«
Rastepena je grada ovoga Lovstva i po mnogim knjigama stranih autora, čija je literatura
upotrijebljena, pa kad piscu nije bilo teško tamo tu građu potražiti, zacijelo bi
mu je bilo lakše potražiti u našem »Lov. ribar, vjesniku«, a da je za tom gradom
autor posegao, bilo bi ovo Lovstvo više naše. Prof. Kesterčanek je napisao svoje
Lovstvo pred 44 godine i citira u njemu na mnogo mjesta »Lov. ribar, vjesnik« i
»Šumarski list«, gdje je u ono vrijeme bilo imalo obrađenog materijala. Tim nerazumljiviji
je postupak autora prema našoj stručnoj lovačkoj literaturi. Sve u svemu nije
to naš jelen, nije to naš tetrijeb, nije to naš medvjed, nije to naša kuna, nije to naše
lovstvo i nisu ga pisali naši lovački stručnjaci. Za mene praznina, koja je nastala iza
Kesterčanekovog Lovstva, ostaje i dalje prazninom. Prije ili kasnije, kako sam i ranije
predlagao, moraćemo pristupiti pisanju našeg a lovstva. Mi se danas nalazimo na
prekretnici svega i na pragu novoga i kod nas i oko nas. Lovstvo od Ing. Čeovića
jest školski primjer, kako se kod nas više ne bi smjele pisati knjige ovakove vrsti.
S druge strane priznajemo g. Ing. Čeoviću veliki trud, koji je uložio da iz
obilne strane stručne literature, koja mu je kao tajniku Saveza lov. društva stajala
na raspolaganju, povadi i sabere ono, što bi po njegovom najboljem znanju i uvjerenju
odgovaralo našemu lovstvu. Sa te strane pozdravljamo taj rad, kao što i svaki redak
napisan o lovstvu na našem jeziku, i želimo toj knjizi dobru prođu.


Ing. Z. Turkalj (Ogulin).


PLATZER, LEISTUNGSUNTERSUCHUNGEN IM KIEFERNHAUUNGSBETRIEB INSBESONDERE
BEI DER AUFARBEITUNG VON GRUBEN- UND FASERHOLZ.
Eberswalde 1939.


Ova publikacija zanimljiva je iz više razloga. Prije svega iz razloga, jer je ona,
i ako je posve praktične prirode i namijenjena praktičarima, izrađena na osnovi istraživačkih
radova, izvršenih u šumarskom Institutu za nauku o radu ´(šef Prof. Dr. H.
Hilf) u Eberswaldc-u. Ovo je potrebno podvući, jer u nas čak i stručna javnost staje
ponekad na gledište, da naučni radnici nisu podesne ličnosti za istraživanja, koja su
u prvom redu od važnosti za praksu. U nas se ponekad u tom pogledu ide još i dalje,
pa se zastupa mišljenje, da takove istraživačke radove treba da izvršuju samo empirici.


Druga, jednako važna činjenica jest, da je knjigu izdalo »Udruženje za nauku


o radu« (Gesellschaft für forstliche Arbeitswissenschaft), a sam je rad znatnim novčanim
sredstvima pomagala »Njemačka zajednica za istraživanja« (Deutsche Forschungsgemeinschaft).
Čitaocu se nehotice nameće pitanje: šta bi se sve u posljednjih
pedeset godina u oblasti naše šumarske nauke bilo dalo uraditi, da je u nas postojala
slična organizacija za pomaganje nauke ili da je šumska industrija i trgovina stala na
431




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 58     <-- 58 -->        PDF

gledište, da je u njenom interesu pomaganje i razvijanje šumarsko-istraživačkih radova.
i

Istina, knjiga je odraz današnjih naročitih općih i privrednih prilika Njemačke.
Ali onaj, koji ne posmatra šumarstvo samo na naočare ukočenih šablona i formi, već
gleda u njemu vrlo složenu šumarsku mašinu, koja je u isti čas i biološke i tehničke
prirode, naći će u knjizi novih pobuda.


Poznato je, da danas poznavanje ekonomije rada i stvarni uspjesi tehnike stavljene
u službu bioloških i ekonomskih zadataka stoje u središtu pažnje šumarske
nauke i prakse. To se gledanje naročito ispoljava u oblasti iskorišćavanja šuma ili
još tačnije u oblasti rada u vlastitoj režiji. Prošlo je vrijeme, kad je šumarstvo držalo´
u vidu samo šumsko-uzgojne i uređajne ciljeve, a iskorišćavanje se prepuštalo u glavnom
nešumarima. Sve jače naglašavanje potrebe vlastite režije i njeno stvarno uvođenje
u šumsko gospodarenje stavlja šumarstvo — i kao praksu i kao nastavu i kao
nauku — pred nove zadatke. Krajnji cilj savremenih nastojanja u tome pravcu jest
povećanje uspjeha rada. A pošto u oblasti izrađivanja drveta dominira radna snaga
čovjeka, razumljivo je, da je i naučno-istraživaoki rad upravljen u tom smjeru.


Uspjeh rada dakle i mogućnost njegovog povećavanja ne zavisi samo o ljudskoj
volji, već i o čitavom nizu činilaca, koji su u izvjesnom dijelu van domašaja njegove
volje. To -su: poznavanje tehnike rada, rastavljanje rada na vremenske faze, pravilnonizanje
tih faza i upotreba valjanog oruđa. Dakle nije tačno efekat rada mjeriti i
izražavati samo veličinom, vremena utrošenog za izradu ili iznošenje nekoga proizvoda
tačnije njegove jedinice. Potrebno je uporedo s tim utvrditi, koliko i na koji način
pojedini od navedenih činilaca upliviše na krajnji efekat rada.


Predmetom autorovih istraživanja bilo je borovo radničko (dugo i kratko) i
celulozno drvo, okorano i neokorano. Stvarno je bilo istraživano: odabiranje i traženje
stabala, utvrđivanje smjera obaranja, čišćenje prostora oko stabla, potsijecanje, potpiljivanje,
obaranje stabla, potkresavanje grana, premjeravanje i koranje. Podaci su
svedeni na kubičnu sađržinu stabala. Iz istraživanja izvučeni su podaci za utvrđivanje
visine radničke naplate. Na kraju su doneseni zaključci, koji se odnose na samu metodiku
autorovog istraživačkog rada. Radnja je odobrena kao doktorska disertacija..


Ugrenović


ISPRAVAK POGRIJEŠKE


U »šumarskom listu« br. 8—9 od god. 1939. na str. 467 četvrti red odozdo potkrala
se je autoru pogriješka pa umjesto izraza »više od dvije trećine prihoda« treba
da stoji »skoro % prihoda«.


OGLASI


Broj: 8647/1940.


OGLAS DRAŽBE
Ravnateljstvo, banovinskih šuma u Sušaku prodavati će u subotu dne 17. kolovoza
1940. god. u 11 sati prije podne javnom ofertalnom dražbom jelov materijal, koji
će se izraditi u vlastitoj režiji na teritoriju ovopodručnih uprava.
Podjela materijala u skupine, uz oznaku mjesta prodaje, isklične cijene, kao i
svi pobliži uvjeti mogu se dobiti kod ravnateljstva banovinskih šuma u Sušaku i
područnih šumskih uprava, a mogu se poslati i poštom na zahtjev interesenata uz
prilog poštanske marke.


23.
srpnja 1940. Ravnateljstvo banovinskih šuma Sušak
Sušak.
432




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Zakoni, pravilnici, normativna rješenja


Cl. 30.


Postupak sa zaplijenjenim oruđem, pa prema tome i sa zaplijenjenim prevoznim
sretstvima (čl. 25. st. 2. ove Naredbe) određen je u § 176. Zakona o šumama.


Čl. 31.


1. Ako postoji opravdana sumnja, da drvo potječe od krađe, ima se protiv vozara
odnosno vlasnika prevoznoga sredstva podnijeti propisana šumska prijava i postupat
po odredbama Zakona o šumama o kazni i odšteti.
2. Otuđenje zaplijenjenoga drva ili drvnoga proizvoda kažnjivo je po propisima
Krivičnog Zakonika.
Čl. 32. .


Krivotvorenje izvoznica, čekića i otisaka Č2,kića, kao i njihova zloupotreba,
kažnjivo je po propisima Krivičnog Zakona.


Čl. 33.


Čuvari šuma, koji unesu krive podatke u izvoznice ili propuste podnijeti prijavu
u smislu Čl. 21-b odgovarati će disciplinski.


Čl. 34.


Sve novčane kazne unišle na temelju ove Naredbe zaprimaju se u smislu § 168.
Zakona o šumama u korist Fonda za pošumljavanje.


VIII. ZAKLJUČNE ODREDBE.
Čl. 35.


1. Sreska načelstva i gradska poglavarstva su dužna prije izdavanja bilo kakovih
posebnih odredaba na temelju ove Naredbe, prethodno zatražiti mišljenje i prijedlog
nadl:žncga sreskoga šumara, odnosno područnih šumskih uprava. Svaku takovu odredbu
treba ureda radi prethodno dostaviti na razmatranje Banskoj Vlasti.
2. Propisi ove Naredbe odnose se na sve drvo, potjecalo ono iz šuma ili sa
zemljišta druge kulture.
Čl. 36.
Ovom Naredbom stavljaju se izvan snage sve do sada izašle Naredbe o izvoznicama
za drvo i drvne proizvode, koje su bile izdane za područja sadanje banovine
Hrvatske.
Čl. 37.
Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim Novinama«.


u Zagrebu
Broj 8545-V-1940


5. lipnja 1940.
Ban:
Dr. Ivan Šubašić, v. r.


25




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Hrvatsko šumarsko društvo


Tek. broj očevidnika:


IZVOZNICA
za niže navedena drvena robu (ostale šum. proizvode), koja se vozi


Rok valjanosti traje do: .194 , slovima do: 194.


1


2


3


4


.


e
7


8


9


10


11


12
13


14


U
dne
Potpis


1.., prezime, prebivalište i kbr. vlasnika
šume:


Ime, prezime, prebivalište i kbr. vlasnika
proizvoda ili kupca:
Naziv šume iz koje drvo ili ostali šumski
proizvodi potječu:
Suma leži u poreznoj općini:
Katastralni broj šum. čestice, odno>no
oznaka po gosp. oznaki:
Površina šume u kat. jutrima ili hektarima:
Vrst drva, koje se izvozi
sorti menat:
komada: slovima:
Građa:
dimenzije:


sadržaj m:1: slovima:
vozova: slovima:
cjepanice: slovima:


Ogrjev: 2
oblice. slovima:


.


granje i ostalo: slovima:


Ostali šumski proizvodi:


Oznaka šumskog čekića, kojim je drvo
čekićano:


Vrijednost drveta na panju a dinarima:


Uplaćena banovinska taksa dinara pod
člankom:


´


OPASKA


Sreski (gradski) šmnar:
Upravitelj šumske uprave:


194


Uzaprisegnutog organa i otisak čekića, dne
kojim je drvo čekićano:


Potpis i štampilja:


-----


26




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Zakoni, pravilnici, normativna rješenja
NADZOR IZVOZA:
Datum 5
i
>
a
OJ
a
t i o
Građ a
es
ci
s
o
CD
"S a
.
G
*3
L
-TD
..
o
o
Ogrje v
O
´3
.
´S? o t...
metara
Ostali
šumski
proizvodi
Potpis,
štampilja ili
otisak čekića
nadzornog
organa


Na ravnanje nadzornim organima!


Izvoznica treba imati na prednjoj strani potpis i otisak čekića organa, koji je
drvo čekićao, te potpis sreskog šumara i štampilju sreskog (gradskog) načelstva ili
potpis i štampilju šumske uprave. Izvoznica je neispravna, ako joj manjkaju prednji
uslovi, ili ako joj je prešao rok valjanosti.


Svako drvo koje se vozi sa izvoznicom, treba biti čekićano, izuzev sitno drvo,
koje se ne može čekićati, a žig na drvu i na izvoznici treba da je isti i da se dobro
raspoznaje.


Izvoznica se predaje kupcu.
Obrazac k Naredbi 8545/940. Banske Vlasti.


BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE


Odjel za šumarstvo V. U Zagrebu, dne 16. svibnja 1940.
Bröj: 13943-V. 1940.
Predmet: Dopuna §-a 166. Zakona o šumama, objašnjenje.


1.) Sreskom načelstvu svima i t. d.
Na prijedlog odjela za šumarstvo a u cilju zaštite šuma donesena je »Uredba


o dopuni §-a 166. Zakona o šumama od 29. prosinca 1929. god.« koja je objavljena u
Narodnim Novinama dana 13. travnja 1940. god. broj 84 a čiji tekst glasi:
UREDBA


o dopuni §-a 166 Zakona o šumama od 21. prosinca 1929 god.
(Narodne Novine od 13. IV. 1940. broj 84)


Čl. 1.
§-u 166. Zakona o šumama od 21 prosinca 3929 godine dodaju se
novi stavovi koji glase:


27




ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Hrvatsko šumarsko društvo


Kaznit će se globom do 10.000.— dinara ili zatvorom do 3 mjeseca:


a) tko na području banovine Hrvatske u cilju prepodaje kupuje ili
inim načinom nabavlja drvo nezakonitim načinom stečeno, ili tko u takovu
nabavnom poslu učestvuje;


b) imaoci trgovačkih, obrtnih ili industrijskih radnja za trgovinu,
mehaničku ili kemijsku preradu drva, koji na svoja skladišta primaju
šumske proizvode bez isprava propisanih na temelju odredbe iz §-a 79
Zakona o šumama. Za takovo uskladištenje kaznit će se istom kaznom
i oni! koji rečene radnje obavljaju nezakonito.


Imaocu rečenih radnja, koji bude za prekršaje iz ovoga paragrafa
dva puta kažnjen, oduzet će se pravo na obavljanje radnje za godinu
dana, a za uvijek, ako i nakon toga ponovi ovakav prekršaj.


Pored kazne može se presuđenom zabraniti prerada drva na pilanama
po noći i to: ljeti od 20 do 5, a zimi od 18 do 16 sati.
Ovime se ne isključuje odgovornost i po krivičnom zakoniku.


Cl. 2.
Ova uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim Novinama
u Zagrebu«.
Objašnjeni e:


Po Naredbi o izdavanju izvoznica (objava) na drvo i ostale šumske pjoizvode,
izdanoj godine 1932. za bivšu savsku banovinu i po odnosnim Naredbama o izvoznicama,
izdanim za ostala pravna područja a kojima se ureduje kretanje drva iz šume
do mjesta potrošnje ili prerade ili skladišta za dalnju otpremu drva, ne smiju između
ostaloga vlasnici skladišta drva, pilana, krečana, pekama, ciglana, rudokopa i sličnih
poduzeća primati drvo bez izvoznice, koja posvjedočava, da je dobavljeno drvo na
zakonit način stečeno. Navedene osoibe, koje se ne budu pridržavale toga propisa
kažnjavaju se po odredbi §-a 166. Zakona o šumama novčanom kaznom do 1.000 dinara
ili zatvorom do 15 dana. Pošto kazna u najviše slučajeva ne odgovara veličini štete,
koja se šumovlasniku nanaša, tako, da prekršitelj ima često računa da plati zakonom
određenu kaznu i da po tomu svoj nesolidan posao nastavi dalje, valjalo je navedenu
kaznu pooštriti.


Ovo se naročito odnosi na pilanare, jer oni trebaju najviše i najvrijednije drvo.
Uredba se odnosi na tri vrsti protupravnih radnja:
a) na nabavljanje drva bilo kupovanjem ili kojim drugim načinom nego je kupovanjem,
kad je to drvo stečeno na nezakonit način odnosno način, protivan propisu
iz § 79. Zakona o šumama odnosno Naredbi o izvoznicama.
b) učestvovanjem u takovu nabavnom poslu, i
c) primanjem na uskladištenje takovoga drva radi trgovine, mehaničke ili kemijske
prerade drva.
Zbog lakše primjene ovoga zakonskoga propisa potrebno je objasniti pojedine
gore navedene protupravne radnje.
Ad a) Pojedinci kupuju drvo ili ga nabavljaju zamjenom za druge stvari ili zbog
izvršenja kakove protučinitbe i to drvo dalje preprodavaju. Prekršaj se odnosi na
nabavu samo na nezakoniti način stečenoga drva, dakle na svako ono drvo, koje je
u šumi ukradeno ili protupropisno prisvojeno.
Ad b) Učestvovati u takovu nabavnom poslu može pojedinac ili novcem ili
drugom stvari, ili tko drugoga nagovara ili upućuje na osobu, koja posjeduje drvo na
nezakonit način stečeno, ili tu osobu nagovara da počini nedopušteno djelo u šumi.


28