DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Uza lovačke običaje stranih naroda, od kojih smo nekoje i mi poprimili, valjalo je reći koju i o našim narodnim lovačkim običajima. 32. Prava i dužnosti čuvara lova. Ovdje su iznesena prava i dužnosti čuvara lova prema Pravilniku na temelju zakona o lovu. 33. Nezgode u lovu i prva pomoć. Stručni medicinski predmet. 34. Knjigovodstvo za lovce i lovačka društva. Doneseno na principima trgovačkog knjigovodstva. 35. Znakovi trubljom. 36. Upotrebljena literatura. 37. Kazalo. G. Ceović kaže u Uvodu: »Stručno lovačko štivo, premda ga kod nas ima dosta obrađenog, rastepeno je u raznim godištima naših stručnih lovačkih časopisa, zbog čega je teško pristupačno, pogotovo onim mladim lovcima, koji tih časopisa nemaju.« Rastepena je grada ovoga Lovstva i po mnogim knjigama stranih autora, čija je literatura upotrijebljena, pa kad piscu nije bilo teško tamo tu građu potražiti, zacijelo bi mu je bilo lakše potražiti u našem »Lov. ribar, vjesniku«, a da je za tom gradom autor posegao, bilo bi ovo Lovstvo više naše. Prof. Kesterčanek je napisao svoje Lovstvo pred 44 godine i citira u njemu na mnogo mjesta »Lov. ribar, vjesnik« i »Šumarski list«, gdje je u ono vrijeme bilo imalo obrađenog materijala. Tim nerazumljiviji je postupak autora prema našoj stručnoj lovačkoj literaturi. Sve u svemu nije to naš jelen, nije to naš tetrijeb, nije to naš medvjed, nije to naša kuna, nije to naše lovstvo i nisu ga pisali naši lovački stručnjaci. Za mene praznina, koja je nastala iza Kesterčanekovog Lovstva, ostaje i dalje prazninom. Prije ili kasnije, kako sam i ranije predlagao, moraćemo pristupiti pisanju našeg a lovstva. Mi se danas nalazimo na prekretnici svega i na pragu novoga i kod nas i oko nas. Lovstvo od Ing. Čeovića jest školski primjer, kako se kod nas više ne bi smjele pisati knjige ovakove vrsti. S druge strane priznajemo g. Ing. Čeoviću veliki trud, koji je uložio da iz obilne strane stručne literature, koja mu je kao tajniku Saveza lov. društva stajala na raspolaganju, povadi i sabere ono, što bi po njegovom najboljem znanju i uvjerenju odgovaralo našemu lovstvu. Sa te strane pozdravljamo taj rad, kao što i svaki redak napisan o lovstvu na našem jeziku, i želimo toj knjizi dobru prođu. Ing. Z. Turkalj (Ogulin). PLATZER, LEISTUNGSUNTERSUCHUNGEN IM KIEFERNHAUUNGSBETRIEB INSBESONDERE BEI DER AUFARBEITUNG VON GRUBEN- UND FASERHOLZ. Eberswalde 1939. Ova publikacija zanimljiva je iz više razloga. Prije svega iz razloga, jer je ona, i ako je posve praktične prirode i namijenjena praktičarima, izrađena na osnovi istraživačkih radova, izvršenih u šumarskom Institutu za nauku o radu ´(šef Prof. Dr. H. Hilf) u Eberswaldc-u. Ovo je potrebno podvući, jer u nas čak i stručna javnost staje ponekad na gledište, da naučni radnici nisu podesne ličnosti za istraživanja, koja su u prvom redu od važnosti za praksu. U nas se ponekad u tom pogledu ide još i dalje, pa se zastupa mišljenje, da takove istraživačke radove treba da izvršuju samo empirici. Druga, jednako važna činjenica jest, da je knjigu izdalo »Udruženje za nauku o radu« (Gesellschaft für forstliche Arbeitswissenschaft), a sam je rad znatnim novčanim sredstvima pomagala »Njemačka zajednica za istraživanja« (Deutsche Forschungsgemeinschaft). Čitaocu se nehotice nameće pitanje: šta bi se sve u posljednjih pedeset godina u oblasti naše šumarske nauke bilo dalo uraditi, da je u nas postojala slična organizacija za pomaganje nauke ili da je šumska industrija i trgovina stala na 431 |
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 58 <-- 58 --> PDF |
gledište, da je u njenom interesu pomaganje i razvijanje šumarsko-istraživačkih radova. i Istina, knjiga je odraz današnjih naročitih općih i privrednih prilika Njemačke. Ali onaj, koji ne posmatra šumarstvo samo na naočare ukočenih šablona i formi, već gleda u njemu vrlo složenu šumarsku mašinu, koja je u isti čas i biološke i tehničke prirode, naći će u knjizi novih pobuda. Poznato je, da danas poznavanje ekonomije rada i stvarni uspjesi tehnike stavljene u službu bioloških i ekonomskih zadataka stoje u središtu pažnje šumarske nauke i prakse. To se gledanje naročito ispoljava u oblasti iskorišćavanja šuma ili još tačnije u oblasti rada u vlastitoj režiji. Prošlo je vrijeme, kad je šumarstvo držalo´ u vidu samo šumsko-uzgojne i uređajne ciljeve, a iskorišćavanje se prepuštalo u glavnom nešumarima. Sve jače naglašavanje potrebe vlastite režije i njeno stvarno uvođenje u šumsko gospodarenje stavlja šumarstvo — i kao praksu i kao nastavu i kao nauku — pred nove zadatke. Krajnji cilj savremenih nastojanja u tome pravcu jest povećanje uspjeha rada. A pošto u oblasti izrađivanja drveta dominira radna snaga čovjeka, razumljivo je, da je i naučno-istraživaoki rad upravljen u tom smjeru. Uspjeh rada dakle i mogućnost njegovog povećavanja ne zavisi samo o ljudskoj volji, već i o čitavom nizu činilaca, koji su u izvjesnom dijelu van domašaja njegove volje. To -su: poznavanje tehnike rada, rastavljanje rada na vremenske faze, pravilnonizanje tih faza i upotreba valjanog oruđa. Dakle nije tačno efekat rada mjeriti i izražavati samo veličinom, vremena utrošenog za izradu ili iznošenje nekoga proizvoda tačnije njegove jedinice. Potrebno je uporedo s tim utvrditi, koliko i na koji način pojedini od navedenih činilaca upliviše na krajnji efekat rada. Predmetom autorovih istraživanja bilo je borovo radničko (dugo i kratko) i celulozno drvo, okorano i neokorano. Stvarno je bilo istraživano: odabiranje i traženje stabala, utvrđivanje smjera obaranja, čišćenje prostora oko stabla, potsijecanje, potpiljivanje, obaranje stabla, potkresavanje grana, premjeravanje i koranje. Podaci su svedeni na kubičnu sađržinu stabala. Iz istraživanja izvučeni su podaci za utvrđivanje visine radničke naplate. Na kraju su doneseni zaključci, koji se odnose na samu metodiku autorovog istraživačkog rada. Radnja je odobrena kao doktorska disertacija.. Ugrenović ISPRAVAK POGRIJEŠKE U »šumarskom listu« br. 8—9 od god. 1939. na str. 467 četvrti red odozdo potkrala se je autoru pogriješka pa umjesto izraza »više od dvije trećine prihoda« treba da stoji »skoro % prihoda«. OGLASI Broj: 8647/1940. OGLAS DRAŽBE Ravnateljstvo, banovinskih šuma u Sušaku prodavati će u subotu dne 17. kolovoza 1940. god. u 11 sati prije podne javnom ofertalnom dražbom jelov materijal, koji će se izraditi u vlastitoj režiji na teritoriju ovopodručnih uprava. Podjela materijala u skupine, uz oznaku mjesta prodaje, isklične cijene, kao i svi pobliži uvjeti mogu se dobiti kod ravnateljstva banovinskih šuma u Sušaku i područnih šumskih uprava, a mogu se poslati i poštom na zahtjev interesenata uz prilog poštanske marke. 23. srpnja 1940. Ravnateljstvo banovinskih šuma Sušak Sušak. 432 |
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Cl. 30. Postupak sa zaplijenjenim oruđem, pa prema tome i sa zaplijenjenim prevoznim sretstvima (čl. 25. st. 2. ove Naredbe) određen je u § 176. Zakona o šumama. Čl. 31. 1. Ako postoji opravdana sumnja, da drvo potječe od krađe, ima se protiv vozara odnosno vlasnika prevoznoga sredstva podnijeti propisana šumska prijava i postupat po odredbama Zakona o šumama o kazni i odšteti. 2. Otuđenje zaplijenjenoga drva ili drvnoga proizvoda kažnjivo je po propisima Krivičnog Zakonika. Čl. 32. . Krivotvorenje izvoznica, čekića i otisaka Č2,kića, kao i njihova zloupotreba, kažnjivo je po propisima Krivičnog Zakona. Čl. 33. Čuvari šuma, koji unesu krive podatke u izvoznice ili propuste podnijeti prijavu u smislu Čl. 21-b odgovarati će disciplinski. Čl. 34. Sve novčane kazne unišle na temelju ove Naredbe zaprimaju se u smislu § 168. Zakona o šumama u korist Fonda za pošumljavanje. VIII. ZAKLJUČNE ODREDBE. Čl. 35. 1. Sreska načelstva i gradska poglavarstva su dužna prije izdavanja bilo kakovih posebnih odredaba na temelju ove Naredbe, prethodno zatražiti mišljenje i prijedlog nadl:žncga sreskoga šumara, odnosno područnih šumskih uprava. Svaku takovu odredbu treba ureda radi prethodno dostaviti na razmatranje Banskoj Vlasti. 2. Propisi ove Naredbe odnose se na sve drvo, potjecalo ono iz šuma ili sa zemljišta druge kulture. Čl. 36. Ovom Naredbom stavljaju se izvan snage sve do sada izašle Naredbe o izvoznicama za drvo i drvne proizvode, koje su bile izdane za područja sadanje banovine Hrvatske. Čl. 37. Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim Novinama«. u Zagrebu Broj 8545-V-1940 5. lipnja 1940. Ban: Dr. Ivan Šubašić, v. r. 25 |
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Tek. broj očevidnika: IZVOZNICA za niže navedena drvena robu (ostale šum. proizvode), koja se vozi Rok valjanosti traje do: .194 , slovima do: 194. 1 2 3 4 . e 7 8 9 10 11 12 13 14 U dne Potpis 1.., prezime, prebivalište i kbr. vlasnika šume: Ime, prezime, prebivalište i kbr. vlasnika proizvoda ili kupca: Naziv šume iz koje drvo ili ostali šumski proizvodi potječu: Suma leži u poreznoj općini: Katastralni broj šum. čestice, odno>no oznaka po gosp. oznaki: Površina šume u kat. jutrima ili hektarima: Vrst drva, koje se izvozi sorti menat: komada: slovima: Građa: dimenzije: sadržaj m:1: slovima: vozova: slovima: cjepanice: slovima: Ogrjev: 2 oblice. slovima: . granje i ostalo: slovima: Ostali šumski proizvodi: Oznaka šumskog čekića, kojim je drvo čekićano: Vrijednost drveta na panju a dinarima: Uplaćena banovinska taksa dinara pod člankom: ´ OPASKA Sreski (gradski) šmnar: Upravitelj šumske uprave: 194 Uzaprisegnutog organa i otisak čekića, dne kojim je drvo čekićano: Potpis i štampilja: ----- 26 |
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja NADZOR IZVOZA: Datum 5 i > a OJ a t i o Građ a es ci s o CD "S a . G *3 L -TD .. o o Ogrje v O ´3 . ´S? o t... metara Ostali šumski proizvodi Potpis, štampilja ili otisak čekića nadzornog organa Na ravnanje nadzornim organima! Izvoznica treba imati na prednjoj strani potpis i otisak čekića organa, koji je drvo čekićao, te potpis sreskog šumara i štampilju sreskog (gradskog) načelstva ili potpis i štampilju šumske uprave. Izvoznica je neispravna, ako joj manjkaju prednji uslovi, ili ako joj je prešao rok valjanosti. Svako drvo koje se vozi sa izvoznicom, treba biti čekićano, izuzev sitno drvo, koje se ne može čekićati, a žig na drvu i na izvoznici treba da je isti i da se dobro raspoznaje. Izvoznica se predaje kupcu. Obrazac k Naredbi 8545/940. Banske Vlasti. BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE Odjel za šumarstvo V. U Zagrebu, dne 16. svibnja 1940. Bröj: 13943-V. 1940. Predmet: Dopuna §-a 166. Zakona o šumama, objašnjenje. 1.) Sreskom načelstvu svima i t. d. Na prijedlog odjela za šumarstvo a u cilju zaštite šuma donesena je »Uredba o dopuni §-a 166. Zakona o šumama od 29. prosinca 1929. god.« koja je objavljena u Narodnim Novinama dana 13. travnja 1940. god. broj 84 a čiji tekst glasi: UREDBA o dopuni §-a 166 Zakona o šumama od 21. prosinca 1929 god. (Narodne Novine od 13. IV. 1940. broj 84) Čl. 1. §-u 166. Zakona o šumama od 21 prosinca 3929 godine dodaju se novi stavovi koji glase: 27 |
ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Kaznit će se globom do 10.000.— dinara ili zatvorom do 3 mjeseca: a) tko na području banovine Hrvatske u cilju prepodaje kupuje ili inim načinom nabavlja drvo nezakonitim načinom stečeno, ili tko u takovu nabavnom poslu učestvuje; b) imaoci trgovačkih, obrtnih ili industrijskih radnja za trgovinu, mehaničku ili kemijsku preradu drva, koji na svoja skladišta primaju šumske proizvode bez isprava propisanih na temelju odredbe iz §-a 79 Zakona o šumama. Za takovo uskladištenje kaznit će se istom kaznom i oni! koji rečene radnje obavljaju nezakonito. Imaocu rečenih radnja, koji bude za prekršaje iz ovoga paragrafa dva puta kažnjen, oduzet će se pravo na obavljanje radnje za godinu dana, a za uvijek, ako i nakon toga ponovi ovakav prekršaj. Pored kazne može se presuđenom zabraniti prerada drva na pilanama po noći i to: ljeti od 20 do 5, a zimi od 18 do 16 sati. Ovime se ne isključuje odgovornost i po krivičnom zakoniku. Cl. 2. Ova uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim Novinama u Zagrebu«. Objašnjeni e: Po Naredbi o izdavanju izvoznica (objava) na drvo i ostale šumske pjoizvode, izdanoj godine 1932. za bivšu savsku banovinu i po odnosnim Naredbama o izvoznicama, izdanim za ostala pravna područja a kojima se ureduje kretanje drva iz šume do mjesta potrošnje ili prerade ili skladišta za dalnju otpremu drva, ne smiju između ostaloga vlasnici skladišta drva, pilana, krečana, pekama, ciglana, rudokopa i sličnih poduzeća primati drvo bez izvoznice, koja posvjedočava, da je dobavljeno drvo na zakonit način stečeno. Navedene osoibe, koje se ne budu pridržavale toga propisa kažnjavaju se po odredbi §-a 166. Zakona o šumama novčanom kaznom do 1.000 dinara ili zatvorom do 15 dana. Pošto kazna u najviše slučajeva ne odgovara veličini štete, koja se šumovlasniku nanaša, tako, da prekršitelj ima često računa da plati zakonom određenu kaznu i da po tomu svoj nesolidan posao nastavi dalje, valjalo je navedenu kaznu pooštriti. Ovo se naročito odnosi na pilanare, jer oni trebaju najviše i najvrijednije drvo. Uredba se odnosi na tri vrsti protupravnih radnja: a) na nabavljanje drva bilo kupovanjem ili kojim drugim načinom nego je kupovanjem, kad je to drvo stečeno na nezakonit način odnosno način, protivan propisu iz § 79. Zakona o šumama odnosno Naredbi o izvoznicama. b) učestvovanjem u takovu nabavnom poslu, i c) primanjem na uskladištenje takovoga drva radi trgovine, mehaničke ili kemijske prerade drva. Zbog lakše primjene ovoga zakonskoga propisa potrebno je objasniti pojedine gore navedene protupravne radnje. Ad a) Pojedinci kupuju drvo ili ga nabavljaju zamjenom za druge stvari ili zbog izvršenja kakove protučinitbe i to drvo dalje preprodavaju. Prekršaj se odnosi na nabavu samo na nezakoniti način stečenoga drva, dakle na svako ono drvo, koje je u šumi ukradeno ili protupropisno prisvojeno. Ad b) Učestvovati u takovu nabavnom poslu može pojedinac ili novcem ili drugom stvari, ili tko drugoga nagovara ili upućuje na osobu, koja posjeduje drvo na nezakonit način stečeno, ili tu osobu nagovara da počini nedopušteno djelo u šumi. 28 |