DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ratnom arhivu u Beču. U Šum. Listu je objelodanjena i njegova rasprava o kršu i o pošumljavanju krša. Kosović je bio od g. 1912. do g. 1916. i urednikom Šum. Lista, te je u njem objelodanio njemačke izraze, za koje bi trebali gg. šumari da nadu čisto hrvatske nazive. Na žalost u tome poslu nije našao među drugovima odziva, i sada se pod stare dane još uvijek bavi marljivo sa sastavljanjem hrvatske šumarske terminologije. On je prekopao sav armV bivše krajiške General-Comande u Zagrebu i Investitionalne zaklade, izregi´strirao iz njih dragocjene podatke za historiju šumarstva počam od g. 1700. ovamo i brine se, kome da taj posao predade, da ga nastavi i dovrši. Nakon svršetka svjetskog rata pobrinuo se je Kosović, da se arhiv Generalcomande iz Zagreba i onaj na Slavoniju odpadajući dio iz Temišvara preda u sadanji drž. arhiv u Zagrebu. Tamo on i sada u njemu pretražuje spise o segregaciji šuma između države i imovnih općina i dr. samo žali, da za ovako lijep i zanimiv posao neima pomagača. Koliko bi moglo biti veselje za kojeg mlađeg nadobudnog šumara, kad bi mogao proučavati sve zakone i naredbe bivše Krajine i Primorskih hrvatskih gradova, što ih je marna ruka toga našeg valjda najstarijeg radnika na šumarskom polju skupila. Mnogi bi naši šumari i pravnici! trebali da znadu, kako je nastala Investicionalna zaklada, koja je dala bivšoj Krajini tolike kulturne ustanove, a koja bi ih bila dala još jedamput toliko, kad bii u nju bili uvršteni još mnogi zakonom propisani prihodi, koji u nju nisu bili uvršteni. Kosović je bio prvii od hrvatskih šumara, koji je na temelju vlastitog opažanja i prema prastaroj knjizi otca šumarstva Hansa Carla v. Carlowitza iz g. 1712. utvrdio, da uzrok sušenju naših hrastika nije sama medljika, nego da su tome krive i gusjenice. Svoje živuće mlađe drugove zadužio je g. B. K. time, što je kao pomoćnik ministra poticajem mladog a na žalost sad već pokojnog druga Borošića priveo u život ideju načelnika u min. šuma g. V. Čmelika, te je dao prema nacrtu prof. ing. Schöna u Zagrebu sagraditi! veliku stanbenu zgradu za šumare. Kosović je po svojoj naravi bio uvijek opozicionalac. Već smo spomenuli, da je u Varaždinu kod gradskih izbora glasovao za opozicionalnu listinu Dra. Pere Magdića i bio radi toga brzojavno na samu Novu godinu premješten. U Gospiću je na županijskoj skupštini glasovao za predlog Marka Došena, da se Madžarima otkaže nagodba. Mislilo se, da će radi toga nastradati! ali je inače kao madžaron razvikani a u istinu pošteni! Hrvatina podžupan I. pl. Vučetić tu aferu zataškao. Za tzv. zajednički državni! proračun tražio je, da se iz hrvatskog doprinosa briše doprinos za beriva svih državnih šumara tuđinaca, jer je svaka zemlja po principima ispravne politike dužna sama svoje sinove hraniti. U vrijeme, kad je počeo lom između madžarona i Madžara i kad su jedni drugima počeli dokazivati nepravilnosti u političkom postupku, izradio je Kosović na poziv podbana Chavraka opširan memorandum, u kom je istakao mnogobrojne nepravilnosti u šumarskim odnosima između Hrvatske i Madžarske. Za jur spomenuto priopćenje kr. sudbenom stolu u Zagrebu, da Stjepan Radić političar nije šurovao sa talijanskim oficirima već švercer Stevo Radić, dobio je Kosović priznanje na taj način, što mu je Dr. Per 382 |