DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1940 str. 9 <-- 9 --> PDF |
nar javno u Zagrebu pred izabranim narodnim Radicevim zastupnicima izjavio, da mu tu njegovu poštenu gestu, dostojnu kulturnog Evropejca neće Hrvatski narod nikada zaboraviti. Za svoje Hrvatstvo dobio je Kosović priznanje i od svih svojih drugova, jer su ga isti jednoglasno izabrali za predsjednika konstituirajuće skupštine Hrvatskog šumarskog društva, kojega je on pomogao uskrisiti, pa je radil svojih zasluga za šumarstvo i za društvo izabran njegovim počasnim predsjednikom. Tim povodom i donašamo ovaj skraćeni njegov životopis sa željom, da nam ga Bog još dugo pozivi i to ne samo zato što je naš zaslužni član nego i prvi dobrotvor našega Hrvatskoga šumarskoga društva. Uredništvo. Ing. ICO ORAŠ (Split): PROBLEM POŠUMLJAVANJA KRŠA U DALMACIJI* (LE PROBLEME DU REBOISEMENT EN DALMAT1E) U broju Šumarskog lista za oktobar 1939 godine prikazali smo posjedovne prilike na zemljištima krša, koja treba u javnom interesu privesti šumskoj kulturi; prikazali! smo prvu komponentu problema pošumljavanja krša i golijcti u Dalmaciji. Ovom ćemo se prigodom pozabaviti drugim dvijema komponentama tog problema, naime: 1) organizacijom posla i 2) tehnikom samog pošumljavanja. 1. Organizacija posla. Velik i blagotvoran upliv šume na klimatske i edafske prilike kraja a s njima u vezi na mogućnost privrednog napretka dotičnog kraja doveo je mjerodavne krugove i privredno-kulturne radnike već davno do spoznaje, da se na kršu ne može provesti bilo kakav pothvat u pravcu unapređenja ekonomskih, a s njima u vezi higijenskih, saobraćajnih i kulturnih prilika, dok se prethodno gole površine krša ponovno ne pošume. Međutim, već kod prvih pokušaja, da se ta spoznaja ostvari moralo se ustanoviti, da je praktična provedba te potrebe kud i kamo teža nego njena teoretska spoznaja a da je pogotovo teško spriječiti dalnje uništavanje šuma. Na žalost i danas se baš na granici krša i golijeti stvaraju nemilosrdnim postupkom sa šumama nove golijeti, koje se sigurno ne bi stvarale, da su narod il njegovi upravitelji svijesni posljedica uništavanja šuma i teškoća kod ponovnog podizanja istih. Do svijesti će međutim Vidi »Šumarski list« br. 10 od god. 1939. str. 559—567. Op. ur. 383 |