DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ako je Francuska klasična zemlja bujičarstva, onda su njen »departement des Basses-Alpes«-a u njemu naročito bujice »Bourget« i »Labouret« — najklasičniji primjeri bujičarskoga rada. Otuda je i razumljivo zašto je autor obratio svoju pažnju bujici Bourget. Ali pisac se nije ograničio samo na studij rečene bujice. Pisac je obuhvatio problem bujičarstva u Francuskoj u svoj njegovoj širini, posmatrajući ga vlastitim očima. On je uređivanje bujica shvatio i prikazao u prvome redu kao šumarskopolitički, nacionalno-ekonomski i pravno-zakonski a u posljednjoj liniji kao tehnički problem. To gledanje bujičarstva kao cjeline daje knjizi naročitu vrijednost pa čak i izvjesnu originalnost. Piščevo gledanje je izloženo jasno i kritički. On se nije žacao da zauzme svoje lično gledište i u onim pitanjima francuskog bujičarstva, sa čijim se načinom´ rješavanja nije mogao saglasiti. Takova gledišta piščeva ne samo da su otvoreno iznesena već su i obrazložena. Pored jasnoće, kritičnosti i dokumentovanosti knjiga se odlikuje i dobrim francuskim jezikom i stilom. Pisac je čitavu materiju obradio u šest poglavlja. Poglavlje prvo: prikaz historije razvitka bujičarstva od 1729. god. do danas. Kritički je prikazano zakonodavstvo u oblasti bujičarstva i zašumljavanja planina (zakoni od godine I860., 1864., 1882., 1913. i 1933.) i rezultati rada u provođenju tih zakona. Poglavlje drugo: izloženi su uzroci stvaranja i postojanja bujica, koji su geološke, meteorološke, biološke i biotske prirode. Poglavlje treće: izneseni su principi i metode uređivanja bujica i zašumljavanja te prikazani tehnički radovi i objekti, koji se podižu kao i način zašumljavanja i pobusivanja. Poglavlje četvrto: detaljni prikaz bujice Bourget, izvršenih radova, troškova tih radova i troškova uzdržavanja. Poglavlje peto: štete od bujica u dcpartementu Basses-Alpes direktne i indirektne. Među ovima je naročito obrađeno pitanje depopulacije i njene veze sa bujičarstvom te uloga šumara u oblasti bujičarstva. Poglavlje šesto: zaključak, prikaz drveća, grmlja, bilja i trava, koje se upotrebljavaju u bujičarstvu i pregled literature. Knjigu bi radi njene vrijednosti trebali da — pored šumara bujičara — pročitaju i oni, koji su ozbiljno zabrinuti za budućnost naše šume i naroda. Jer nigdje se pustošenje šume ne očituje rječitije nego u razornome djejstvu bujica. Van sumnje je, da staništa naših šuma kao i njihova prošlost, sadašnjost i budućnost otvaraju široko polje rada bujičarstvu i zašumljavanju goleti. Ugrenović 470 |