DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ili stereokomparatora) ovisi o poznavanju mjerila, koje se određuje na temelju pznatog položaja čvrstih točaka na terenu. Točnost se ovako ustanovljenog promjera krošnje razilazi za ± 15 cm od terestričke izmjere. Kako vidimo, diferencija je vrlo neznatna, pa je praktički ovo ustanovljivanje jednako točno kao il ono sa zemlje. Pomoću sprave za kartiranje dobiva se uz isključenje lukanja (između pojedinih krošanja) horizontalna projekcija površin e kro s a n j a, koja se potom može pomoću planimetra iskazati i: numerički. Od naročite je važnosti činjenica, da se iz zračnih snimaka može direktno ustanoviti i! visin a stabala. Mjerenje se vrši pomoću pokretanja spomenute svjetleće marke na vršiku i podnožje stabla analogno postupku kod određivanja izohipsa. Diferencija očitanja daje neposredno stabalnu visinu s najvećom greškom od ± 25 cm kod mjerila 1 :10000. Predpostavka je, da je tlo vidljivo i to bilo kod samog stabla ili u njegovoj neposrednoj blizini. Takovu situaciju pružaju okrajcii puteva, međe sastojina, prosjeke, sječine, granična polja, enklave, poluenklave i vodotoci. Naravno, da se unutar potpuno sklopljene sastojine ne mogu mjeriti stabalne visine. Ali za svrhe taksacije to nije naročito ni potrebno, jer se i onako traži aritmetski srednja odnosno sastojinska srednja visina . A kod traženja ove t. j . široke prosječnosti, biti će eventualne greške fotogrameričkog računanja još manje ili barem neće prelaziti mjere u običnoj dendrometrijskoj praksi. c) Dedukcije direktnih izmjera. Za svrhu ustanovljivanja drvne gromade nije dovoljna samo visina i broj stabala, koje možemo iz aero-snimaka direktno mjeriti. Tu je potrebno i određivanje izvjesnih proporcionalitetnih elemenata (sklop, oblični broj) i! prsnog promjera, — a napokon i sastojinske starosti il stanišne dobrote. Nu valja istaknuti, da između veličina, koje se dadu mjeriti direktno i izvedenih veličina postoji biološki normirana međusobna ovisnost. A to nam omogućuje, da iz izmjerenih deduciramo izvedene veličine. Posao je svakako vrlo težak, pa su potrebna mnoga opsežna istraživanja, čije rezultate ne možemo smatrati! definitivnima. Iz ukupne se površine krošanja izvodi sklo p kao omjer između površine krošanja i površine sastojine., Obračun je razmjerno dosta lagan i potpuno točan. Redovno će biti dostatno direktno ocjenjivanje ovog omjera, što je obzirom na izdašnu preglednost pomoću stereoskopa mnogo pouzdanije nego obična okularna procjena sklopa na osnovu terestričkog obilaženja sastojine. Sam sklop krošanja ne omogućuje uvijek pouzdano zaključivanje na stepen obrasta . Zato je potrebno obračunati broj stabala konkretnog sastojinskog sklopa, da se pomoću njega dobije omjer konkretnog i normalnog broja stabala. Potonji se može izvaditi iz prihodnih tabela, u koju svrhu moramo poznavati bonitet i starost sastojine. Kod dendrometrijskog ustanovljivanja drvne zalihe važnu ulogu vrši obličn i broj , odnosno omjer zbiljnog volumena stabla i cilindra jednake temeljnice (u prsnoj visini) te visine. Iz aero-snimaka nije moguće izmjeriti kružnu plohu, jer je ta naravno nevidljiva. Umjesto nje se ustanovljuje oblični broj krošnji ne plohe (Kronenflächen-Formzahl), koji daje stabalnu gromadu umnožen s visinom i projekcijom krošnje. Do danas je u Njemačkoj za bor već točno Istražen odnos ovog obličnog broja prema starosti i razredu boniteta. 482 |