DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Uza sve to važno je ispitati, da li između promjera krošnje (koji se može direktno mjeriti na aero-snimkama) ii prsnog promjera postoji kakav normativni odnošaj. Novija istraživanja kod bora pokazuju jednostavnu proporcionalnost ovih elemenata, prividno neovisnu o starosti, bonitetu i sklopu. Faktor proporcionalnosti iznosi prosječno oko 14 Heck Kraft, Martin).3 Što se tiče sastojinske starosti! , njezino se ustanovljenje u onoj točnosti, koju traži taksacija, ne ukazuje nesavladivo pomoću aerosnimaka. Pokazalo se naime, da je omjer krošnjinog promjera i visine ovisan o starosti, bonitetu i sklopu. Iz ovog izilazi starost sastojine kao funkcija srednje visine, sklopa i omjera promjera krošnje i visine. Na ovoj se bazi danas vrše daljnja istraživanja, pa se i u ovom pravcu očekuju pozitivni rezultati. d) Obračun drvne zalihe. U koliko su napred navedeni faktori ustanovljeni dovoljnom točnošću, onda obračun drvne zalihe nije težak posao. Fotogrametrija poznaje više metoda, koje se mogu primjeniti istodobno na isti objekt bez velikih troškova i gubitka vremena. Time se omogućuje ne samo kontrola nego i ispravljanje grešaka. 1) Metoda drvno-gromadnih tabela (Massentafelverfahren). Ona polazi od poznatih drvno-gromadnih skrižaljaka pa na osnovu opisanog snošaja uvodi! promjer krošnje umjesto prsnog promjera. Na ODtiičkom se objektu izmjeri! promjer krošnje i njemu pripadna visina Iz relacije krošnjinog i prsnog promjera obračunava se ovaj potonji, a na osnovu njega i! pripadne visine očitava drvna gromada. Ovakovo ustanovljenje izvršeno ü pod nepovoljnijim okolnostima (s ručnom kamerom) pokazuje tek 6%i razlike od običnog terestričkog ustanovljivanja. 2) Metoda plohe krošanja (Kronenflächenverfahren). Ovim se postupkom dobiva gromada kao produkt ukupne površine krošanja, arütmetski srednje visine il spomenutog obličnog broja krošnjine* plohe, koji je kako znamo izrazita funkcija starosti il boniteta. Na ovaj se način ustanovljena gromada razilazi s rezultatima terestričke izmjere za svega 7%. 3) Metoda prihodni´h tabela (Ertragstafelverfahren). Kod primjene ovog postupka treba odrediti srednju sastojinsku visinu, sklop krošanja i broj stabala. Iz omjera se srednje projekcije krošnje (Kronengrundfläche) i srednje sastojinske visine dobiva starost , a ta zajedno sa srednjom sastojinskom visinom omogućuje ustanovljenje boniteta po tabelama prihoda i prirasta. Na bazi tih podataka i kružne plohe izvedene iz krošnjine projekcije dolazimo u tabelama do t. zv. normalne drvne zalihe, koja se poznatim postupkom dade reducirati! na konkretnu drvnu masu. Rezultati ove metode divergiraju s onima terestričke izmjere za kojih 8%. 4) Metoda profiliranja (Profilverfahren). Ova se metoda osniva na aritmetskil srednjoj visini sastojine. Ta se, kako znamo, usta 3 a) Heck: Beiträge zur forstl. Zuwachskunde (Forst-wissenschaftliches Zentralblatt 1924), b) Kraft: Lehre von den Durchforstungen, Hannover 1884, c) Martin : Forstliche Statik, 2. Auf. Berlin, 1905. 483 |