DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 21     <-- 21 -->        PDF

bivati sve manji dok se konačno ne izgubi u jednoj harmoničnoj državnoj
i narodnoj privredi i napretku.


III. Ranije je naglašena isprepletenost šumarskih problema u Hercegovini,
koji su uvelike uplivisani socijalnim i ekonomskim momentima
jedne sredine sa vrlo teškim životnim uslovima. Jer, kolikogod su pojedine
grane šumarskog rada vezane međusobno, toliko postoji jaš jača
njihova povezanost sa socijalnim prilikama naroda. Izdvajanje krša i
goleti, likvidacije uzurpacija, scrvituti, kozarenje, planinski! pašnjaci i t. d.,
to su sve hercegovački šumarski problemi sa jakom socijalnom pozadinom,
čije rješavanje iziskuje vrlo dobro poznavanje il razumijevanje
prilika, negdje skoro više nego poznavanje same struke. Njihovo rješavanje
iziskuje smišljenost, povezanost i postepenost.
Problem je izdvajanja krša i goleti — na kome sam i sam radio —
dobrim dijelom zahvaćen prikazom problema pošumljavanja krša. Zabrana
je paše jedno od najosjetljivijih pitanja hercegovačkog seljakastočara,
a rad na izdvajanju golih površina tu mjeru u sebi redovno sadrži.
Jer, prije svega je potrebno uhvatiti tlo travom, osobito na terenima
gdje su osipine ili je teren izvrgnut bujicama. Znam sela, u kojima
sam radio, gdje bi sa čisto šumarskog gledišta, — ne uzimajući u obzir
socijalne posljedice — bilo potrebno najhitnije izdvojiti cijelo područje
i zabraniti pašu na području jedne cijele katastralne općine, u kojoj ima
do 300 domova. Svo je selo razbacano medu rukavima nekoliko bujičnih
područja, i; kada bi došao koji stranac, navikao na racionalno stajsko ili
polustajsko stočarstvo, ne bi uopće mogao vjerovati, da se tamo pase
iz dana u dan i da o tome ovisi opstanak hercegovačkih buša, ovaca i
koza jednog cijelog sela. A stvarno, na tome području živi i radi jedno
cijelo veliko naselje. Provesti sve mjere, koje bi zahtjevalo čisto šumarsko
stanovište, bilo bi očigledno nemoguće, ako se računa s opstankom
tog sela. Ne može se donijeti odluka, niti da dotično selo pase po državnom
zemljištu susjednih katastralnih općina, jer su prilike susjednih sela
sigurno slične ili jednake. Površina je ispaše hercegovačkog seljaka tako
uska, s obzirom na produktivnost tla, da svaki pojedinac i cijelo selo
vodi strogo računa o svakom pednju svoje ispaše. Bio sam svjedok najtežim
graničnim sporovima između dvije susjedne katastralne općine i
to sve radi prikraćene ispaše od strane jednih ili drugih. Često takvi sporovi
imaju i nedogledne posljedice. Taj se problem može s uspjehom rješavati
ilii vrlo postepeno ili, ako se seljaku oduzme jedina mogućnost njegova
opstanka, onda mu se to mora na drugi način kompenzirati! i to davanjem
pomoći u stočnoj hrani ili novcu, pružanjem zarade i si., bilo po
državi ili zadružnim korporacijama.


IV. Neposredno na ovaj problem nadovezuje se problem servütuta
pašarenja il drvarenja, pitanje koza na kršu, podjela krša odnosno likvidacija
uzurpacija u Hercegovini. Servitutna prava obuhvaćaju svaki komad
pošumljenog državnog zemljišta u Hercegovini, svaki komad i najgolijeg
krša. Osim čisto ekonomskih razloga, s kojima seljak istupa u
svojim molbama i zahtjevima prema državnim zemljištima opterećenima
iz davnina servitutom, on u svoja traženja u novije vrijeme unosi i razloge
potkrepljene pozitivnim zakonodavstvom, koje se temelji na njegovim
stoljetnim pravima i običajima. To je još jedan razlog više u prilog
njegovim zahtjevima i hercegovački se šumar često pored svega osta491