DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 27 <-- 27 --> PDF |
pašnjacima zbilja dobije ono za čim teži i što će poboljšati i učvrstiti! njegovo ekonom, stanje. Mislim, da je odgovor lagan. Ono, što je investirano na unapređenje pašnjaka, vratiće hercegovački seljak u drugom obliku, ako ne odmah, a ono postepeno. Vratiće u obliku svojih proizvoda (duhana, stoke, stočnih proizvoda i t. d. ) i pomoći će državnoj privredu, makar to i ne išlo direktno kroz blagajnu koga šumarskog nadleštva. I šumarstvo će kao preduzeće vremenom osjetiti taj boljitak, jer ako su danas pašarilnske sezonske takse 0.25 Din po ovcil, sutra će se moći ubrati 1 Diln, i to hercegovačkom seljaku neće biti ni mnogo ni teško, kada osjeti napredak svoje stoke i svog ekonomskog stanja. Što vrijedi! danas za planinske pašnjake, to vrijedi u glavnom za sva ostala šumarska pitanja Hercegovine. Na gornjem sam pitanju htio da sa svog gledišta osvjetlim smjernice rada, koje se nameću Direkciji šuma u Mostaru i da ispitam osnovanost prigovora protiv njenog opstanka. Njoj su danas povjerena sva najživotnija pitanja Hercegovine odnosno hercegovačkog seljaka, počev od pošumljavanja. preko pitanja servituta i podjele krša sve do planinskih pašnjaka. Riješenje skoro svih tih pitanja zahtjeva investicije, bez direktnih prihoda od njih. A kada je već tako, onda se i ne može tražiti aktivan računski bilans tog preduzeća, čiji su zadatci posebne vrste; barem ne za dogledno vrijeme. Uspije li Direkcija, da svoju pasivu umanji, onda će to postići sigurno samo na pitanjima, koja nisu »šumarski problemi Hercegovine«. U koliko se njena djelatnost bude razvila više u tom smislu, da umanji svoj pasivan bilans, u toliko će imati! manje mogunćosti da riješi prave svoje zadatke. U njima i jest zapravo njen raison d´etre. Resume. L´auteur traite la question du reboisement du Karst, le droits d´usage, les usurpations dans les forets domaniales et l´amenagement des päturages en montagne. lng. ILIJA POPOVIĆ (Travnik): PRIMENA ODREDABA IZ §§-a 34135 UREDBE M. S. BRO] 472 36 KOD ŠUMSKIH UPRAVA NA TERITORIJI BIVŠE BOSNE I HERCEGOVINE (L´APPLICATION EN BOSNIE ET HERZEGOVINE, DES PRESCRIPTIONS DE L´ORDONNANCE NRO 472 DE L´ANNEE 1936.) Svrha je odredaba §§ 34 i 35 Uredbe MS. broj: 472/36, da se zaustavi svako daljnje samovoljno zauzimanje državnog šumskog zemljišta na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine s tim, da se zadrže odnosi, koji postoje, do konačnog rešenja pitanja uzurpacija i dodele državnog šumskog zemljišta u smislu pomenute Uredbe i Pravilnika za njeno izvršenje M. Š. br. 27.527/36. 497 |
ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Namera izražena u ovim odredbama je potpuno opravdana i pravilna, no kako izgleda primena ovih odredaba u stvarnosti, kraj postojećih prilika, iznećemo odmah, što će nam pružiti jasnu sliku o realnim mogućnostima postignuća postavljenog cilja. Radi lakše ilustracije ovoga pitanja, citiraćemo sledeće §§-e iz Uredbe M. S. br. 472/36.: § 32. »Ko posle stupanja na snagu ove Uredbe zauzme deo drž. zemljišta bilo da ga iskrči, ogradi! ili zauzeće pripremi podbeljivanjem, potpaljivanjem i svakim drugim oštećenjima dubećih stabala ili ko ne napusti! ranije izvršeno zauzeće, koje mu po ovoj Uredbi! ne bude dodeljeno, kazniće se prema ličnim prilikama počinioca, odnosno njegove porodice ili zadruge, novčanom kaznom od 100 do 4.000.— dinara ili! zatvorom od 5 dana do 3 meseca. Istom će se kaznom kazniti i starešina počiniočeve porodice ilil zadruge, te svako, ko je sudelovao u krčenju, ograđivanju, podbeljivanju, potpaljivanju i svakim drugim oštećenjima stabala. Lica pomenuta u 1 i 2 stavu ovog paragrafa platiće solidarno naknadu štete, koja se sastoji iz štete počinjene na šumi, troškova uklanjanja ograda, zgrada i nasada i troškova pošumljavanja. § 34. Prijave se podnose šumarskim organima ili organima opšte uprave. Ako se prijava podnese mesnom šumarskom organu, dužan je isti da odmah, ako je moguće u prisustvu dvojice stanovnika sela, provede, izvide, ustanovi da li zauzeće postoji, da li! zemljište, koje je zauzeto, ograđeno ili iskrčeno odnosno na kojem su podbeljena, potpaljena ili na drugi način oštećena stabla, nesumnjivo sačinjava deo državnog zemljišta označivši pri tome položaj najbližih medašnih belega i! da ustanovi štetu na šumi. Šumarski će organ po tome obavestiti nadležno Sresko nadleštvo, koje će žandarmerijskoj stanici izdati naređenje, da hitno zajedno sa šumarskim organom provede izvide i ustanovi lica, koja su zemljište zauzela, odnosno izvršila ograđivanje, krčenje i oštećenje stabala i da ispita učinitelja i starešinu njegove porodice. Ako se prijava preda žandarmerijskoj stanici, ova će je odmah dostaviti Sreskom načelstvu ili ispostavi1, da izda naređenje za daljnji potupak po prijavi. Prijave, podnese Sreskom načelstvu ili ispostavi, moraju se u roku od tri dana prijema dostaviti nadležnoj žandarmerijskoj stanici, koja će provesti izvide uz sudelovanje šumarskog organa. Šumarski će ^organi po provođenju izviđa iz prednjeg paragrafa dostaviti izveštaj Šumskoj upravi. Šef šumske uprave izdaće nalog uzurpatoru i o tome izvestilti mesnog šumarskog organa, da se u roku od osam dana ukloni sa državnog zemljišta, ograde i: zgrade na zauzetom zemljištu poruši i ukloni, nasade uništi i vaspostavi prvašnje stanje, te naknadi državi svu štetu. Ovako izdat nalog ima moć izvršnog rešenja. Ako u ovom roku uzurpator ovaj nalog ne izvrši, šumarski, organ zatražiće asistenciju žandarmerije od nadležnog Sreskog načelstva ili 498 |
ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Sreske ispostave. Svaku potrebu žandarmerijske asistencije zatražiće šumarski organ od Sreskog načelstva ili Sreske ispostave. Opravdanom traženju šumarskog organa za žandarmerijsku asistenciju mora Sresko načelstvo ili! ispostava udovoljiti. Šumarski organ uzeće po slobodnoj pogodbi potrebnu radnu snagu za izvršenje naloga zajedno sa obračunom troškova za radnu snagu, izvestiće Šumsku upravu, koja će odrediti isplatu tih troškova na teret fonda iz § 41. Šumarski će organ mesta, gde su izvedene ili pokušane uzurpacije, stalno nadzirati. Ako zauzimač ma na koji način ponovi zauzimanje, odstraniće ga šumarski organ bez postupka, koji je propisan u prethodnom paragrafu i u prvom i drugom stavu ovog paragrafa i o tome podneti izveštaj Šumskoj upravi sa obračunom troškova odstranjenja. Troškovi naknadnog odstranjenja spadaju u naknadu štete iz § 32.« Kako smo u paragrafu 34 citirali dužan je čuvar šuma da spreči zauzimanje držav. šumskog zemljišta u svome rajonu time, što će svako izvršenje ili pokušaj konstatovati, povesti izvide sa žandarm. patrolom, sačiniti izvidni zapisnik i skicu zauzetog zemljišta i sve to sa prijavom dostaviti nadležnoj Šumskoj upravi radi dalnjeg postupka. Na prvi pogled ova je procedura vrlo jednostavna i lako izvediiva. No ako se ima u vidu, da se uzurpiranje drž. šum. zemljišta vrši poglavito na površini, koja se nalazi tako reći u sastavu privatnih imanja seljana; da je to drž. zemljište izgubilo fizionomiju pravog šumskog objekta, te se po svome izgledu uopšte ne razlikuje od privatnih šikara i pašnjaka ;da granični znaci drž. posjeda uopšte ne postoje izuzev u zonama sačuvanih visokih šuma; da su čuvarski rajoni, površinski ogromni (iznose redovito na desetine hiljada hektara) i da se čuvarsko osoblje vrlo često menja, onda se lako dolazi do zaključka, da čuvar šuma nije u mogućnosti uočiti svako zauzeće, a još manje nedvojbeno ustanoviti, da je zauzeto zemljište zaista državno. Praksa je pokazala, da je Sresko načelstvo po izvesnim prijavama donelo negativne presude, jer čuvar šuma nije mogao nedvojbeno dokazati, da je u pitanju drž. zemljište. Da bi se to konstatovalo, potrebno bi bilo vršiti uviđaj sa geodetskim instrumentom, kojega većina Uprava nema, niti ima dovoljno stručnog osoblja, koje bii u ovakovim slučajevima interveniralo. Ovome treba dodati, da je često puta nemoguće i sa geodetskim instrumentom odrediti tačnu granicu između državnog i privatnog poseda, što je vrlo dobro poznato gospodi, koja rade na premerbi uzurpacija i reambulaciji granica iz razloga, što je izmera postojećeg katastra vrlo slaba. Druga poteškoća dolazi otuda, što se napred navedeni paragrafi Uredbe imaju primeniti samo na nove uzurpacije t. j . one, koje su izvršene posle stupanja na snagu Uredbe M. S. br. 472/36 od 16/VII 1939, odnosno posle 1 januara 1939 god. prema Uredbi MS. br. 559/38, kojom je izmenjena Uredba MS. br. 472/36. Dakle ovde je potrebno ustanoviti ne samo, da je uzurpirano zemljište državno, već i to, kada je uzurpirano a to je znatno otežano time, što uzurpanti iz godine u godinu proširuju stare uzurpacije. Jasno je na osnovi izloženog, da čuvar šuma nije u mogućnosti da konstatuje svako proširenje uzurpacije. Sem toga radi slabe pismenosti u većini slučajeva čuvari! šuma nisu u stanju da sačine pravilnu skicu zauzetog zemljišta, da bi poređenjem oblika i površine 499 |
ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
uzurpacije pre i posle proširenja doneli pravilan zaključak o eventualnom proširenju uzurpacije. Iz ove činjenice proizlaze nove teškoće, koje su često posledica međusobnih trvenja i inata seljaka. Tako se često dešava, da pojedini dostavljaju prijave čuvaru šuma o proširenju izvesne uzurpacije, iako proširenje nije izvršeno sa namerom, da se uzurpant ukloni sa stare uzurpacije, koju nesmetano poseduje u duhu postojećih propisa. Kako ovakovi prijatelji nađu redovito i dovoljan broj svedoka, koji će potvrditi njihove navode, čuvar šuma traži žandarmerijsku patrolu, vrši izvide i podnosi prijavu ha osnovu iskaza svedoka i uviđaja Šumskoj upravi. Šumska uprava obračunava troškove izviđa i izdaje nalog za odstranjenje. Stranka biva pomoću žandarmerije i radnika odstranjena, a prijava se sa obračunom troškova dostavlja Sreskom načelstvu radi presude. Na suđenju okrivljeni dovodi svoje svedoke te pobija navode tužbe. Sresko načelstvo vraća prijavu Upravi s time, da se izvrše ponovni izvidi na terenu. I tako se prijava šteta, troši se državni novac i vreme a konačno se ustanovi, da je uzurpacija stara te se prijava baca u arhivu. To je u onim slučajevima, kada čuvar šuma ne ustanovi i nedvojbeno ne dokaže, da je izvršeno zauzeće državnog zemljišta. Međutim, da vidimo kako izgleda, kada je čuvar šuma dokazao, da je stvarno izvršeno zauzeće drž. zemljišta, te je čitava procedura oko odstranjenja uzurpanta i donošenja presude izvršena. Dakle, presuda o kazni i naknadi štete državi postala je izvršna. U ovakvim slučajevima uzurpant se redovito vraća na uzurpaciju, sa koje je bio odstranjen i ponovo ju koristi iako je presuđen da plati državi naknadu štete i putnih troškova, koji se sastoje iz putnih računa žandarma za izvršene izvide i za pruženu asistenciju prilikom odstranjenja te dnevnica radnika, koji su rušili ogradu i doveli zemljište u pređašnje stanje, a povrh toga na kaznu za izvršeno djelo. Ova svota nije beznačajna, već je za siromašnog seljaka vrlo osetljiva, jer se kreće u visini od 200—500 dinara i više. Pa i pored toga seljak se vraća na uzurpaciju i ponavlja prekršaj. Nema sumnje, da postoje razlozi, radi kojih se on bez daljnjega izlaže progonu vlasti. Evo tih razloga: 1) Pre svega uzurpant se ne plaši presude, jer se on ne će odazvati pozivu Šumske uprave, da plati državi presuđenu sumu za naknadu počinjene štete i troškova, jer Šumska uprava nema mogućnosti da eksekutivnim putem naplati! tu svotu — iako je paragrafom 40 Uredbe određeno, da Šum. uprava može naknadu štete ubirati prinudnim putem sa pravom primene propisa, koje ima Poreska vlast za prinudnu naplatu po Zakonu o neposrednim porezima — iz razloga, što nije propisan Pravilnik za predviđenu eksekutivnu naplatu. 2) Drugi je jači razlog, radi koga se uzurpant vraća na uzurpaciju, sa koje je po svim postojećim propisima udaljen taj, što bosanski seljak čvrsto veruje, da će nakon nekoliko pokušaja ostati u mirnom posedu uzurpiranog zemljišta, šta više, da će biti zaštićen zakonskim propisima. Da je ovo njegovo rezonovanje ispravno, pokazalo je iskustvo, jer je u vremenu od 20 godina, odkako se pokušava resiti pitanje uzurpacija i dodele držav. šum. zemljišta na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine, četiri puta pomican rok, od koga se zauzeće drž. šum. zemljišta ima smatrati prekršajem, dok se uzurpacije izvršene prije tih rokova imadu ostaviti u mirnom posedu uzurpanta do konačnog rešenja ovoga pitanja. 500 |
ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 31 <-- 31 --> PDF |
r Najozbiljniji pokušaj za rešenje pitanja uzurpacija i dodele drž. šum. zemljišta, izvršen do sada donošenjem Uredbe M. S. broj 472/36, koja u svom 32 §-u određuje, da se svako lice, koje posle 16/VII 1936 god. izvrši bespravno zauzeće drž. šum. zemljišta uma silom odstraniti, morao je brzo pretrpiti izmenu a time i neuspeh, jer je Uredbom M. S. br. 559/38 izmenjena Uredba M. S. br. 472/36 u toliko, što se odredbe §§-a 30, 32—136 imadu primeniti samo na ona zauzeća drž. zemljišta, koja su izvršena nakon 31/XII 1937 god., dok se uzurpanti, koji su izvršili zauzeće do toga roka, a nisu definitivno uklonjeni sa uzurpacije, ili su se po odstranjenju vratili! do konca 1937 god. na uzurpaciju, imadu i dalje ostaviti u mirnom posedu do konačnog rešenja pitanja dodele drž. zemljišta. Ovo iskustvo koristili su ranije samo drskiji uzurpanti, no sve daljnja tolerancija uzurpacija i nerešavanje pitanja dodele zemljišta ponukalo je i one, koji su bili voljni da poštuju zakonske propise i da čekaju legalno rešenje dodele zemljišta, da sami pokušaju domoći se potrebnog zemljišta, jer je zapretila opasnost, da će oni smeliji prigrabiti sve pogodno zemljište. Ovo naročito zbog toga, jer do sada postignuti rezultati u konačnoj dodeli drž. šum. zemljišta putem Uredbe M. S. br. 472/36 govore, da će se još dugo čekati, dok se pitanje uzurpacije i dodele drž. zemljišta definitivno resi na ćelom području bivše Bosne i Hercegovine. U tom budućem vremenskom periodu rešavanja ovog pitanja, koji se može označiti sa oko 20 godina, sticaj prilika izazvaće nove poteškoće i izmene u postojećim Uredbama tako, da je sada nemoguće sagledati svršetak ovog pitanja obzirom na postojeće okolnosti. Na osnovu izloženog dolazi se lako do zaključka o sizifovom radu Šumskih uprava oko suzbijanja bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta. Ovo je važno istaći i iz razloga, što se radom na suzbijanju bespravnog zauzimanja drž. šum. zemljišta, koje u velikoj većini slučajeva nije više uopšte predmet šumskog gospodarenja, oduzima čuvarima šuma dragoceno vreme za čuvanje onih šumskih objekata, kojima treba posvetiti punu pažnju i spašavati, što se još spasiti može. Sem toga ovim radom, uz izložene prilike, opterećuje se već i onako konplicirana administracija kod Šumskih uprava na području bivše Bosne i Hercegovine; konačno država troši prilične sume novca na troškove oko izviđa uzurpacija i odstranjenja uzurpanata bez mogućnosti, da joj taj novac bude naknađen od uzurpanata, kako to predviđa Uredba. Sve bi to još našlo opravdanja, kada bi se postigao postavljeni cilj napred citiranih odredaba Uredbe, t. j. , da se zaustavi daljnje bespravno zauzimanje drž. šum. zemljišta. No naša je namera i bila ovim člankom pokazati, da se u praksi taj cilj ne postiže i! da je kraj postojećih prilika manje više iluzorna primena navedenih mera, a prema tome da je jalov i rad Šumskih uprava u tome pravcu. Ove činjenice govore, da se samo hitnim i odlučnim merama može postići cilj, koji! se navedenim odredbama želi postići. Naše je mišljenje, da će se ovaj cilj postići tek onda, kada se povuče i na terenu obeleži jasna granica između državnog šumskog posed a, koji treba i dalje da ostane predmet šumskog gospodarstva i one površine drž. šumskog zemljišta, koja se bezus lovno mora podeliti agrarnim interesentima. 501 |
ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Iz ovoga proizlazi, da je rešenje čisto šumarskog pitanja, t. j . održanja šume i integriteta njene površine sa svima reperkusijama, koje to održanje ima na šumsko gospodarstvo, usko vezano sa socijalnimagrarnim pitanjem bosanskog seljaka. Povezanost ovih triju pitanja došla je do izražaja i u Uredbi M. S. br. 472/36, koja predviđa zajedničko rešenje ovih pitanja. I baš zbog te činjenice ne može se pomišljati na uspešnu i efikasnu odbranu granica drž. šume od uzurpanata sve dotle, dok ne bude u celosti provedena Uredba M. S. br. 472/36, t. j . dok se definitivno ne izvrši podela raspoloživog drž. šumskog zemljišta agrarnim interesentima i dok se vidno ne obeleži granica preostalog državnog šumskog poseda. Kada stvari tako stoje, želeti je, da se svi poslovi oko sprovodenja Uredbe M. S. br. 472/36 u što kraćem vremenu provedu na čitavoj teritoriji, čime bi bila skinuta sa dnevnog reda tri krupna problema, od kojih nas šumare interesuje naročito onaj, koji se želi postići odredbama iz §§ 34 i 35 Uredbe, o kojima smo ovde raspravljali. Do sada postignuti rezultati ne nagoveštavaju skoro rešenje ovih problema putem pomenute Uredbe, te se je bojati, da će vreme i dinamička snaga života preći preko ove Uredbe i njenih odredaba te da će se morati pribeći novim putevima i načinima pri rešavanju ovih pitanja. Ne upuštajući se u kritiku same Uredbe i celishodnosti njenih odredaba kao i čitave procedure rada čvrsto verujemo, da je provođenje Uredbe i uopšte tehničko rešenje ovih problema nemoguće sa osobljem i kreditima, sa kojima raspolažu odeljci! za dodelu drž. šum. zemljišta pri Direkcijama šuma na teritoriji bivše Bosne il Hercegovine. Št o se tiče same procedure rada oko provođenja Uredbe, trebalo bi je ispitati! na osnovi! do sada postignutih rezultata i kristiti; stečena iskustva pa ju prema potrebi reformisati. Ako se ne poradi na ubrzanju rešenja ovih problema, postoji bojazan — radi navedenih teškoća i! okolnosti — da budu kompromitovani bez svoje krivice oni ljudi, koji su uložili i ulažu mnogo truda i dobre volje u ovaj rad a sa njima i svi šumari sa ove teritorije te da pored toga i dalje ostanu otvorena ova goruća pitanja. Resume. En traitant les usurpations dans les forets domaniales de Bosnie et Herzegovine l´auteur est d´avis, que cette question ne pourra pas etre resolue qu´apres la deliminitation entre lc territoire lorestier et ce ä partager parmi les interesses. 502 |