DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1940 str. 30     <-- 30 -->        PDF

uzurpacije pre i posle proširenja doneli pravilan zaključak o eventualnom
proširenju uzurpacije.


Iz ove činjenice proizlaze nove teškoće, koje su često posledica
međusobnih trvenja i inata seljaka. Tako se često dešava, da pojedini
dostavljaju prijave čuvaru šuma o proširenju izvesne uzurpacije, iako
proširenje nije izvršeno sa namerom, da se uzurpant ukloni sa stare uzurpacije,
koju nesmetano poseduje u duhu postojećih propisa. Kako ovakovi
prijatelji nađu redovito i dovoljan broj svedoka, koji će potvrditi
njihove navode, čuvar šuma traži žandarmerijsku patrolu, vrši izvide i
podnosi prijavu ha osnovu iskaza svedoka i uviđaja Šumskoj upravi.
Šumska uprava obračunava troškove izviđa i izdaje nalog za odstranjenje.
Stranka biva pomoću žandarmerije i radnika odstranjena, a prijava
se sa obračunom troškova dostavlja Sreskom načelstvu radi presude.


Na suđenju okrivljeni dovodi svoje svedoke te pobija navode tužbe.
Sresko načelstvo vraća prijavu Upravi s time, da se izvrše ponovni izvidi
na terenu. I tako se prijava šteta, troši se državni novac i vreme a konačno
se ustanovi, da je uzurpacija stara te se prijava baca u arhivu. To je
u onim slučajevima, kada čuvar šuma ne ustanovi i nedvojbeno ne dokaže,
da je izvršeno zauzeće državnog zemljišta.


Međutim, da vidimo kako izgleda, kada je čuvar šuma dokazao, da
je stvarno izvršeno zauzeće drž. zemljišta, te je čitava procedura oko
odstranjenja uzurpanta i donošenja presude izvršena. Dakle, presuda


o kazni i naknadi štete državi postala je izvršna. U ovakvim slučajevima
uzurpant se redovito vraća na uzurpaciju, sa koje je bio odstranjen i
ponovo ju koristi iako je presuđen da plati državi naknadu štete i putnih
troškova, koji se sastoje iz putnih računa žandarma za izvršene izvide i
za pruženu asistenciju prilikom odstranjenja te dnevnica radnika, koji su
rušili ogradu i doveli zemljište u pređašnje stanje, a povrh toga na kaznu
za izvršeno djelo. Ova svota nije beznačajna, već je za siromašnog
seljaka vrlo osetljiva, jer se kreće u visini od 200—500 dinara i više.
Pa i pored toga seljak se vraća na uzurpaciju i ponavlja prekršaj.
Nema sumnje, da postoje razlozi, radi kojih se on bez daljnjega izlaže
progonu vlasti. Evo tih razloga:


1) Pre svega uzurpant se ne plaši presude, jer se on ne će odazvati
pozivu Šumske uprave, da plati državi presuđenu sumu za naknadu počinjene
štete i troškova, jer Šumska uprava nema mogućnosti da eksekutivnim
putem naplati! tu svotu — iako je paragrafom 40 Uredbe određeno,
da Šum. uprava može naknadu štete ubirati prinudnim putem sa pravom
primene propisa, koje ima Poreska vlast za prinudnu naplatu po
Zakonu o neposrednim porezima — iz razloga, što nije propisan Pravilnik
za predviđenu eksekutivnu naplatu.


2) Drugi je jači razlog, radi koga se uzurpant vraća na uzurpaciju,
sa koje je po svim postojećim propisima udaljen taj, što bosanski seljak
čvrsto veruje, da će nakon nekoliko pokušaja ostati u mirnom posedu
uzurpiranog zemljišta, šta više, da će biti zaštićen zakonskim propisima.
Da je ovo njegovo rezonovanje ispravno, pokazalo je iskustvo, jer je
u vremenu od 20 godina, odkako se pokušava resiti pitanje uzurpacija i
dodele držav. šum. zemljišta na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine,
četiri puta pomican rok, od koga se zauzeće drž. šum. zemljišta ima smatrati
prekršajem, dok se uzurpacije izvršene prije tih rokova imadu ostaviti
u mirnom posedu uzurpanta do konačnog rešenja ovoga pitanja.


500