DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ova nas anomalija stavlja pred dilemu, da li je uopće opravdano uvođenje principa rentabiliteta u šumsko gospodarstvo. Rentabilitet, dirigiran privatnom inicijativom i koristima šumoposjednika nikada ne može stvortti onu harmoniju prirode, rada i kapitala, koja je nužna za maksimum produkcije. Ili se ima napustiti važnost rada ili ideja rentabiliteta s privatno-gospodarskog gledišta. Tu leži; spoznaja savremenog njemačkog šumarstva, iz koje izviru nove i dosad nepoznate šumsko-političke reforme. Prema toj spoznaji šumsko gospodarstvo prestaje biti objekt prilvatno-gospodarskih interesa a postaje sastavni dio njemačkog privrednog organizma. Ono u gospodarskoj cjelini ima točno određenu ulogu upirući se na slijedeća tri kardinalna aksioma: a) povezanost šume i naroda (Verbundenheit von Wald und Volk), b) potrajnost gospodarenja (Nachhaltigkeit), c) organičko shvatanje šume (organische Auffassung des Wald wesens). Po stilizaciji prof. Dra Ab e t za (Freiburg) njemačka je nauka odredila šumarstvu na ovoj podlozi slijedeće zadatke: 1) Produkcija drveta i nuzgrednih prihoda te s tim u vezi stvaranje rada i zarade za svu radnu snagu, angažovanu u šumskom gospodarstvu. 2) Podržavanje i podizanje kulturnog djelovanja šume (upliv na klimu, vodotoke, zemljište, poljsko gospodarstvo itd.). 3) Podržavanje i podizanje utjecaja šume na duševno i! tjelesno raspoloženje naroda (turizma, lov, lječilišta, odmor itd.). 4) Podržavanje važnosti šume za obrambenu sposobnost njemačkog naroda (Wehrhaftigkeit). Iz ovako se formuliranih zadataka njemačkog šumarstva vidi, da je očito napušten princip privatno- gospodarskog interesa. Šuma, u koliko je i privatna svojina, dužna je prvenstveno vršiti opću narodno-gospodarsku funkciju. Privatni se interes uvažuje samo tada, kad je šuma u cijelosti zadovoljila općim zahtjevima. To naročito vrijedi za pitanje šumskog manuelnog rada i zarade, što je sve podvrgnuto najsavjesnijoj državnoj kontroli i direktivi. Možemo dakle reći, da se u novim zadacima šumarstva u Njemačkoj nalaze i prvi pokušaji, da se čovječjem radu u šumskoj produkciji odredi dostojno mjesto. Taj se elemenat prvi put u historiji šumarstva uzima u ozbiljno proučavanje (Arbeitswissenschaft) i već dosadanji rezultati pobuđuju u svjetskoj stručnoj javnosti najveću pažnju. Kod razrade ovog pokreta držim se informacija docenta Visoke škole za šumarstvo u Eberswaldu g. Ing. Dra E. S t e n z e 1 a, koje je dao našoj šumarskoj delegaciji u svom posebnom predavanju u Oberammergau- u (19. jula 1939.). Primjećujem, da su u našoj stručnoj literaturi dosad fragmentarno prikazani nekoji detalji iz nauke o šumskom radu u vezi s fiziološkim i mehaničkim uslovima rada. Nažalost nije obuhvaćena čitava nauka niti povod i suština samog pokreta, pa nije moguće o tome stvoriti objektivan sud s gledišta naših prilika. Nadam se, da ću ovim prikazom pridonijeti popunjenju nekojih praznina. SOCIJALNA PODLOGA. Nauka o radu je znanstveno istraživanje čovječje djelatnosti. Ona obrađuje sva psihološka, fiziološka, mehanička i organizatorna pitanja u vezi s ljudskim naporima za proizvodnju potrebnih materijalnih dobara. 551 |