DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 12     <-- 12 -->        PDF

C) Stanovnika sela nezemljoradnika.


Stanovnicima sela nezemljoradnicima može šumska uprava na zasebnu
molbu iznimno odobriti pašu vlastitih koza u granicama katastarske
općine, ako to dozvoljava stanje šume i potreba ovlaštenika a po
naplati takse.


D) Gradskih stanovnika.


Siromašnom stanovništvu gradova, varoši i varošica, može šumska
uprava na posebnu molbu iznimno odobriti pašu vlastitih koza u okolnim
državnim šumama i državnim šumskim zemljištima, ako to dozvoljava
stanje šume i potreba ovlaštenika zemljoradnika a uz naplatu takse.


(


E) Trgovačkih koza za trgovinu i špekulaciju.


Paša trgovačkih koza u državnim šumama i šumskim zemljištima
potpuno se zabranjuje, pošto to nedozvoljava današnje stanje šuma i potrebe
ovlaštenih zemljoradnika.


Kao trgovačke smatraju se one koze, koje pojedinci kao trgovci
nabavljaju i drže u cilju dalje preprodaje.
Koze koje ovlašteni zemljoradnici prodavaju kao višak svoje potrebe
ne smatraju se trgovačkim kozama.


Dalmacija. Zakonom od dneva 19. veljače 1873 »Kako da se prepriječe
pojedine pohare škodne gojidbi šuma« propisano je između ostaloga
slijedeće:


»Na naznačena šumska mjesta može politička vlast zabraniti pašu«.
(§ 63), zatim »Da se izdadu takove zaprijeke, (t. j . ograničenja paše,
primjedba pisca), općinska upravništva, čuvši zbore seoske, naznačuju
mjesta, na koja će se braniti kozama da pasu i predlaže ih političkoj kotarskoj
vlasti, da ova izda zaprijeku.


Kad ne bi upravništva općinska naznačila ta mjesta, gdje je kozama
zapriječena paša, kad ne bi takovo naznačenje saodgovaralo gojidbi šumarskoj,
ovlašćene su političke kotarske vlasti, da one po sebi same
izdadu takove zaprijeke na trošak dotične općine.« (§ 4)


Šumarstvo Dalmacije dolazi do izražaja samo u općinskim šumama.
Vidimo, da paša koza nije bila posve zabranjena, već da su samo stanovita,
tačno označena mjesta u šumama bila zabranjena. Dakle je u šumama,
koje su se podmlađivale ili pošumljavale bilo predzabranama ili
prirodnim ili ručnim pošumljavanjem, upravna vlast zabranila pašu,
ako to nije učinila općina.


Hrvatska i Slavonija. Po §-u 499 općega građanskoga zakonika
nije dopušteno servitutno pravo »paše koza na šumskim stranama«.


Po §-u 10 Zakona o šumama od 2-XII-1852 g. »U djelovima šumskim
namienjenim za podmladak, gdje bi pasuća živina škodljiva mogla biti
priraštaju, koji jurve obstoji ili koji se stopram uzgaja (kao što su branjevine),
nije dopuštena pašnja šumska, u ostale dielove od šume slobodno
je tjerati samo toliko živine, za koliko tamo potrebne krme imade«.


Naredbom bivše Kr. zemaljske vlade, odjela za unutrašnje poslove
od 25-VI-1907 br. 32759 reeulisano je pitanje držanja i paše koza »kako
bi se podiglo narodno blagostanje u jednom dijelu zemlje naročito u bivšoj
gornjoj krajini, jer je držanje koza po postojećim propisima bilo znatno
oteščano.« Koze se mogu držati samo za vlastitu kućnu potrebu.


583