DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 13 <-- 13 --> PDF |
»Paša koza uopće je zabranjena na drvljem obraslim pašnjacima i u šumama, koje podpadaju pod ustanove §§. i 7 š. z. (zaštitne šume) i koje su po §§ 19 i 20 š. z. stavljene pod zabranu; koje se steru u vrelovju potoka, rieka i liekovitih voda; koje se u smislu §§ 3 i 10 š. z. imaju ponovno pošumiti, ili su branjevine i napokon u kojima je paša zabranjena u smislu zakona od 22-X-1895 o uređenju bujica (vododerina)«. »U obćinskim i zajedničkim šumama i na drvljem obraslim pašnjacima, koji nisu navedeni u § 3 o. n., dozvoljena je paša koza u koliko na to pristane posjednik, uz slijedeće uvjete: a) Šumarski tehničar (stručnjak) ima sporazumno sa zastupnikom posjednika ustanoviti predjele, gdje, dobu godine kada i! broj koza, koje će se prema vrsti i načinu uzgoja drveća, te množini hrane u dotični! predjel na pašu tjerati moći.« Po hrvatskom zakonu o uređenju bujica od 22-X-1895 »Koze zatečene u bujičnom području slobodno je lugarskom osoblju postreljati.« (§ 4). Po §-u 10 Naputka A) k zakonu od ll-VII-1881 imaju pravoužitnici imovnih općina za koze na koliko one u obće budu na pašu u šumama pripuštene — plaćati uvijek cijelu pristojbu. Slovenija. Po ranijem zakonu o šumama od .-..-1852 god. nije bila paša koza izrično zabranjena. Upravna je vlast mogla u smislu odredbe iz §-a 10 toga zakona da regulira pitanje paše. Komesar za agrarne operacije mogao je na osnovu zakona o razdiobi zajedničkih zemljišta zabraniti, regulisati i ograničiti pašu koza u zajedničkim šumama. Specijalne kakove odredbe o regulisanju prava paše koza do stupanja na snagu zakona o šumama od 21-XI-1929 god. nisu na području Slovenije postojale, već su pojedine općinske uprave za konkretne slučajeve izdavale potrebne odredbe za pašu koza u šumama. Veći se broj koza opažao samo u nekim planinskim i siromašnim kraškim predjelima. Broj koza stalno pada. Vojvodina. Po stupanju na snagu Zakona o šumama od 2-XII-1929 donijela je banska uprava raspis broj .-1867 od 24-IV-1930 g. kojim se objašnjava raspis Ministarstva šuma i: rudnika br. 12445-1930 g. Drugih raspisa iz ranijih godina navodno nije bilo. Koze se drže najviše u bivšoj Srbiji, dok je u Vojvodini; broj koza neznatan i nema uticaja na šume. Istra. Po izvještaju banske uprave Dravske banovine ./7 broj 3449/1-1938 od 24-1-1939 u susjednoj je pokrajini Istri bila zakonom od 11 novembra 1883 zabranjena svaka paša koza a samo dozvolom upravne vlasti mogla je pojedina porodica držati kože, ali samo pri kući. Bugarska. Kako je regulirano pitanje paše koza u Bugarskoj, nisam mogao razabrati iz prikaza Dra J. Balena »Pogledi na šumarstvo Bugarske « odštampano u Šumarskom Listu 1936 br. 1, 2—3, 5—7. U biblioteci Ministarstva šuma i: rudnika nisam mogao ništa naći. Grčka je Zakonom broj 875 od 22 septembra 1937 g. »O paši u šumama, djelomično šumom pokrivenim mjestima i travnjacima koji se ne nalaze u ravnicama« pošla putem vrlo radikalnoga likvidiranja pitanja paše koza. Po tomu je zakonu zabranjena paša koza u svim šumama, bez obzira na vrst vlasništva, ako je šuma jelova, ili čista, ili tako mješovita, da je u njoj jela pretežno zastupana (preko 0.5). Prema tomu grčkoj je 584 |