DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 21     <-- 21 -->        PDF

profesori Dr. H e s k e (Tharandt) u svojem predavanju u Spessartu (13,
jula) i Dr. A b e t z (Freiburg) u svojem predavanju u Konstanzu na Bodenskom
jezeru (17. jula). Kako prikupljeni materijal želim obraditi s načelnog
gledišta, to ispuštam iz ovog prikaza referate profesora Dra
R ö h r 1 a (Tharandt) i šumarnika Dra B u j a k o w s k o g a, održane na
Zeissovom Institutu u Jeni (11. jula), koji je odnose na tehniku radova
aerofototaksacije. Ovu vrlo važnu granu iznosim u posebnoj raspravi.*


Da bih mogao u cijelosti obuhvatiti glavni supstrat ovog prikaza,
nastojat ću, da u najkrupnijim crtama iznesem sve glavnije dosadanje
ekonomske sisteme s gledišta šumskog gospodarstva, kako bi se kao
logički razvoj moglo shvatiti današnje naziranje na gospodarsku važnost
šume u Njemačkoj. Nadalje je to potrebno još i s razloga, što ovakav
jedan prikaz nije do danas objavljen u našoj stručnoj književnosti, ma
da je poznato, da su u prošlosti razna nacionalno-ekonomska strujanja
dirigovala sa svim gibanjima u šumskom gospodarstvu.


Obrađujem ovaj dio temata na podlozi iznešenih refleksija prof.
E b c r t s a, sada Ministerialdirigenta njemačke uprave šuma (Berlin),
koji je u ime njemačke vlade stalno pratio našu ekskurziju. Ovom vüso
kom i zaslužnom predstavniku njemačkog šumarstva ... i profesonn a
Hilf u i Lemmel u (Eberswalde) dugujemo veliku zahvalu za sva


obavještenja i poklon savremenih publikacija, kojima sam se u ovum
svom razmatranju djelomično poslužio (Bülow, Abetz, Wiedemann,
Köstler, Taschenmacher i dr.). Napose sam uvažio i nekoja gledišta prof.
D i e t r i c h a (München), kako ih je iznio u svoja dva predavanja u Garmisch-
Partenkirchenu i Hintersee-u (kod Salzburga).


I. Nacionalna ekonomija i šumarska politika
U povijesti se šumarstva daju danas prilično sigurno pratiti uplivi
naturalnog, novčanog a u najnovije vrijeme i kreditnog gospodarstva. Potreba
na drvu neprestano raste od najdavnijih vremena pa do danas,
kad drvo postaje sve rjeđi i skuplji artikal a uz to i prijeko potreban u
svim granama gospodarske djelatnosti. Jedan nam malo oštriji uvid u
ovu oblast pokazuje, kako je razmjerno vrlo kratak vremenski razmak
od doba, kad je šuma značila zapreku u saobraćaju i širenju kulture, pa
do danas, kad šuma postaje nosioc kulture i nacionalnog blagostanja.
Jedva su minula tri stoljeća, od kad je šumarstvo počelo dobivati kakvotakvo
gospodarsko značenje. Vjekovima je prije toga bila šuma stvarno
zapreka kulture i saobraćaja, pa je pojedine narode jače odvajala nego
rijeke ili bregovi. Dapače sve do 18. stoljeća šuma predstavlja jednu
divlju prirodu, koja je narodnom gospodarstvu samo toliko potrebna, što
čini podesno tlo za širenje poljskog zemljišta. Sve to nije čudo, ako uva


žimo, da je drveta bilo dovoljno za sve potrebe tadanjeg primitivnog
života. Radi! toga se i gospodarski kapacitet šume — u koliko se uopće u
takovom može govoriti —< nije prosuđivao po veličini prihoda na drvu
nego prema sposobnosti ž i r e n j a odnosno broju svinja, koje je jedan
šumski kompleks mogao godišnje prehraniti, dapače i po vrijednosti
lova , u koliko je taj bio važan za tadanjeg šumoposjednika. Na toj se
osnovi izrađuju i prvi propisi o uživanju šuma, koji izilaze krajem
Srednjeg Vijeka. Qlavna je dakle značajka primitivnog šumarstva, da se


Vidi Šumarski list-od god. 1940 broj 10 str. 473—486 i 503. Op. ur.


592