DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 23 <-- 23 --> PDF |
e nestati. U tadanjoj se literaturi napuštaju rasprave o raznim šumskim regaliijama a pojavljuju se prve šumsko-gospodarske studije naravno strogo kameralističkog smjera. Tako već 1713. godine izdaje saski kapetan Carl o wit z svoje djelo: »Sylvicultura oeconomica«, prvu njemačku šumarsku stručnu publikaciju. Godine 1757. izdaje Mose r djelo: »Grundsätze der Forstökonomie«, u kojem je prvi put šumsko gospodarstvo cjelovito obrađeno kao samostalna naučna disciplina i to s pravnog, tehničkog i gospodarskog gledišta. Napokon godine 1781. izdaje Goetheov prijatelj i profesor u Heiidelbergu Jung-Stillin g djelo: »Versuch eines Lehrbuchs der Forstwissenschaft«. Merkantilizam je, kako vidimo, unatoč zapostavljanja agrarne produkcije prvi izgradio osnove racionalnog šumarstva, na kojima se je kasnije dalje razvijala naša nauka. b)Fiziokratizam. Ovaj se sustav osniva na pretpostavci, da narodno blagostanje može stvarati i uvećavati samo agrarna produkcija, jer je ona navodno jedina produktivna (Quesnay, Turgot). Gospodarskim dakle životom vladaju prirodni zakoni, pa su oni i jedini mjerodavni za prosuđivanje svih pojava u nacionalnoj ekonomiju. Ovu temeljnu ideju fiziokrata nastavlja i dalje razrađuje Ada m Smith , koji, dodajući tome privatni interes pojedinca kao uslov gospodarskog progresa, osniva novi gospodarski; sustav prozvan po njemu smithianizmom. Ovdje se dakle radi zapravo o dva gospodarska sistema, koji su međusobno organički povezani. Međutim kako stvarno razvojno proističu jedan iz drugoga, uzimamo ih s gledišta šumskog gospodarstva kao jednu cjelinu. Stvarno je smithianizam samo razvijenija forma fiziokratskog sustava, jer obojica polaze od istih načela Uostalom i Smithov se sistem dalje izgrađuje radovima njegovih sljedbenika (Malthus, 1766—1834 i Rikardo, 1772—1823). Osnovna ideja ovog gospodarskog nazora t. j . primarna važnost praprodukcije i privatnog interesa pojedinaca nije mogla a da se duboko ne odrazi u šumarstvu. Naglašavanje važnosti! agrarne produkcije dovodi do razriješenja starih feudalnih odnosa a šumsko se gospodarstvo počima promatrati s isključivo privatno-gospodarskog stanovišta u težnji za postizavanjem što većeg dobitka. U svom daljnjem razvoju privatno-gospodarskil princip dovodu do traženja najvećeg mogućeg rentabiliteta . Čim je rentabilnost uzeta kao glavna svrha šumskog gospodarstva, odmah se šuma kao gospodarski objekt morala nužno prosuđivati dvojako i to zasebno kao državna a zasebno kao privatna svojina. Pod uplivom engleskog učenja i prikazivanja katastrofalnog stanja, u kom su se nalazile šume nakon napoleonskih ratova, počelo se proučavati pitanje otuđenja državnih šuma. Sve je više počelo prevladavati uvjerenje, da država nije sposobna voditi racionalno šumarstvo. Tako Krau s (prijatelj Kantov u Königsbergs prvi zagovara prodaju državnih šuma a jednako i Sarto r i us, koji dokazuje, da bi se prodajom državnih šuma mogli podmiriti tadanji državni dugovi pa računom dolazi do većih svota ukamaćenjem dugova nego što iznose prihodi šuma. Ove su rasprave početak kasnijih razilaženja, koja se osjećaju kroz čitavo 19. stoljeće naime, da li je bolje riješenje šuma kao vlasnost države ili kao vlasnost pojedinca. Tu leži i uzrok, da se je početkom prošlog stoljeća stara kameralna nauka obzirom na individualističko-liberalističku suprotnost gle 594 |